Tusi o le Tusi Paia Numera 65—Iuta
Lē na Tusia: Iuta
Nofoaga na Tusia Ai: Palesitina (?)
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 65 T.A.
NA IAI i se tulaga lamatia uso Kerisiano o Iuta! I le faagasologa mai o taimi talu le maliu ma le toetū mai o Keriso Iesu, na ofi ane ai ni faiga fou i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. O le fuafuaga o le oo ane o le fili, ina ia faavaivaia le faatuatua o le ʻauuso, e pei lava ona sa lapataʻia mai e le aposetolo o Paulo i le pe tusa o le 14 tausaga ua teʻa. (2 Tesa. 2:3) Sa tatau faapefea ona mataalia le ʻauuso ma leoleoina i latou mai lenā lamatiaga? Na maua le tali i faamatalaga tuusaʻo e faalaeiauina ai ma le saunia lelei o le tusi o Iuta. I le fuaiupu e 3 ma le 4 na faamanino mai ai e Iuta lava ia lona tulaga e faapea: ‘Ua tatau lava ona ou tusi atu iā te outou, auā ua ō mai faananā isi tagata faalēmataʻu, ua latou liua le agalelei faifua o le Atua, ma māfuaaga e faia ai amioga matagā.’ Na oo ina lamatia aʻoaʻoga saʻo ma amioga tatau. O lea na manatu ai loa Iuta ina ia tusi atu se tusi mo ona uso, ina ia latou matuā tau mo lo latou faatuatua.
2 Ae o ai Iuta? I upu amata ua faailoa mai ai iā i tatou e faapea na tusia le tusi e ‘Iuta le pologa a Iesu Keriso, ma o le uso o Iakopo, i ē ua valaauina.’ Po o Iuta ea o se aposetolo, auā e toʻalua nisi o aposetolo e 12 o Iesu sa igoa iā Iuta? (Luka 6:16) E leʻi taʻua e Iuta o ia o se aposetolo, ae na ia faasino atu i isi o ni aposetolo, i le faaaogāina o le upu “latou,” lea e lē o aofia ai o ia. (Iuta 17, 18) E lē gata i lea, na ia taʻua o ia o le “uso o Iakopo,” lea e mautinoa na tusia le tusi o Iakopo, le ʻafa uso o Iesu. (Fuai. 1) Na lauiloa lenei tagata o Iakopo, ona sa avea o se tasi o ‘poutū’ i le faapotopotoga i Ierusalema, o lea na taʻua ai e Iuta o ia faatasi ma Iakopo. O lona uiga la, o Iuta o le ʻafa uso o Iesu. (Kala. 1:19; 2:9; Mata. 13:55; Mare. 6:3) E ui i lenā, sa leʻi faamamafaina e Iuta se la faiā faaletino ma Iesu, ae na ia faatāua ma le lotomaulalo le la faiā faaleagaga, o se “pologa a Iesu Keriso.”—1 Kori. 7:22; 2 Kori. 5:16; Mata. 20:27.
3 Na lagolagoina le moni aʻiaʻi o lenei tusi o le Tusi Paia e ala i le taʻua i le Muratorian Fragment o le senituri lona lua, T.A. E lē gata i lenā, na faamaonia e Kelemene o Alesania (senituri lona lua T.A.) le aofia ai o le tusi o Iuta i le lisi o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia. Na faapea mai Origen o lea tusi “e puupuu, ae tumu i faamatalaga aogā ma le matagofie mai le lagi.”a Na manatu foʻi Tetuliano e faapea o se tusi e moni aʻiaʻi. E lē masalomia lona tutusa lelei ma isi tusi o le Tusi Paia.
4 I le tusi atu o Iuta “i ē ua valaauina,” e lē o patino atu i se faapotopotoga po o se tagata se toʻatasi, ae o se tusi sa faalauaʻitele atu mo Kerisiano uma. E ui e lē o taʻuaina se nofoaga na tusia ai, ae foliga mai na tusia i Palesitina. E faigatā foʻi ona fuafua po o le ā tonu le taimi na tusia ai. E ui i lea, sa tatau ona matuā aogā i le atiina aʻe o le faapotopotoga Kerisiano, auā na tataʻi atu e Iuta manatu i “upu na muaʻi fai mai ai le ʻauaposetolo a lo tatou Alii o Iesu Keriso” ma e foliga o loo siiina mai le 2 Peteru 3:3. (Iuta 17, 18) E lē gata i lea, e matuā tutusa lava le tusi o Iuta ma le mataupu e lua o le tusi Lona Lua a Peteru. E faailoa mai ai na tusia i le taimi e tasi ma le tusi o Peteru, auā o loo taufai lapataʻia ai lamatiaga sa iai i le faapotopotoga i lenā taimi. O lea atonu na manatu ai o le 65 T.A. na tusia ai. E faamaonia o le taimi lea auā e lē o taʻua e Iuta le oo ane o Sesetia Kalusi e faatoʻilalo Iutaia i le 66 T.A. pe na taʻua foʻi le paʻū o Ierusalema i le 70 T.A. O loo faasino atu le tusi o Iuta i nisi o faasalaga patino a le Atua i tagata agasala, ma o le mea moni ana faapea e tusi lana tusi ae ua māeʻa ona faatoʻilaloina Ierusalema i lenā taimi, semanū na te toe faamamafa atili ai lana mau e ala i le taʻua o lenei sala faafaamasinoga, aemaise lava o lea sa valoiaina e Iesu lenā mea o le a tupu.—Iuta 5-7; Luka 19:41-44.
LE POGAI E AOGĀ AI
8 Na iloa e Iuta lava ia le aogā o le Tusi Paia mo lapataʻiga, o apoapoaʻiga, faalaeiauga, faatonuga, ma timaʻiga mo “le ʻaupele e.” I le faaalialia o agasala matuiā a tagata faalēmataʻu, na ia faaaogā ai ni faataʻitaʻiga faigofie mai Tusitusiga Paia Eperu, e pei o tagata Isaraelu na fulitua, o agelu na agasala, ma tagata na nonofo i Sotoma ma Komoro, e faailoa ai o le a faasalaina i latou uma e faia mea leaga faapena. Na ia faatusaina tagata faimea piʻopiʻo i meaola e leai ni mafaufau, ma na ia faapea mai sa latou mulimuli atu i le ala o Kaino, na vave ona faia le mea sesē na faia e Palaamo, ma na faaumatiaina e pei o Koru ona o le tautatala fouvale. Na ia taʻua foʻi ni faataʻitaʻiga manino mai mea na foafoaina. Na avea le tusi a Iuta ma vaega o le “Tusi Paia,” e suʻesuʻeina faatasi ma isi tusi o le Tusi Paia ma timaʻia ai mo amioga saʻo i “aso e gata ai.”—Iuta 17, 18, 5-7, 11-13; Nu. 14:35-37; Kene. 6:4; 18:20, 21; 19:4, 5, 24, 25; 4:4, 5, 8; Nu. 22:2-7, 21; 31:8; 16:1-7, 31-35.
9 Sa lē taulau i teteega ma tofotofoga mai fafo ona taofia ai le tuputupu aʻe o le Faa-Kerisiano, peitaʻi o lea ua lamatia nei le ʻauuso i faiga piʻopiʻo i totonu lava o le faapotopotoga. O papa na lilo i lalo o le vai na faamalepeina le faapotopotoga atoa. I le iloaina e faapea o lenei lamatiaga e mafai ona sili atu ona faaleagaina ai, na uunaʻia malosi ai i latou e Iuta ina ia “finafinau mo le faatuatua.” E pei ona fetaui lelei lana tusi ma na taimi, ua faapena foʻi ona talafeagai ma aso nei. O loo manaʻomia pea lea lava lapataʻiga e tasi. E tatau ona tumau ona leoleoina ma tauivi mo le faatuatua, ia aveesea atoatoa faiga lē mamā, ia fesoasoani i ē loto masalosalo ina ia ‘seʻi ese i latou mai le afi’ pe afai e mafai ai. Ina ia tausisi i le faamaoni tau amio, malolosi faaleagaga, ma tumau i le tapuaʻiga moni, e tatau ai i Kerisiano i aso nei ona faaauau ona ola aʻe i latou i le faatuatua. E ao ona latou tausisia mataupu silisili saʻo ma faalatalata atu i le Atua i le tatalo. E latou te manaʻomia foʻi ona feagai ai ma “alii,” i se auala talafeagai, e faaalia ai le faaaloalo i le pule na tuuina i ai e le Atua i totonu o le faapotopotoga Kerisiano.—Iuta 3, 23, 8.
10 O tagata “e amio faamanu, ua lē ano i mea faaleagaga” o le a lē taitai ona ulu atu i le Malo o le Atua ma o le a na ona lamatia ai o isi o loo agaʻi i le ala i le ola e faavavau. (Iuta 19; Kala. 5:19-21) E tatau ai ona lapataʻia le faapotopotoga e faatatau iā i latou na, ma e ao ona tuuesea i latou! Ona faateleina ai lea o le “alofa mutimutivale ma le manuia” i ē pele, ma o le a tumau ai i latou i le alofa o le Atua, a o latou “faatalitali atu i le alofa mutimutivale o lo latou Alii o Iesu Keriso, lea e iʻu ai i le ola e faavavau.” O le a tuuina e le Atua o le Faaolataga, suli o le Malo i se tulaga “lē ponā i luma o lona mamalu ma le olioli tele.” E mautinoa o loo aufaatasi i latou nei ma Iuta i le tuuina atu o “le viiga, le mamalu, o le malosi ma le pule,” iā te Ia e ala atu iā Iesu Keriso.—Iuta 2, 21, 24, 25.
[Faaopoopoga i lalo]
a The Canon of the New Testament, 1987, a B. M. Metzger, itulau 138.