Fausia le Faatuatua ina ia Siitia ai Mauga
“UA OU faatuatua; a e ia e fesoasoani mai ia te aʻu ia atili ai ona ou faatuatua!” O upu na a le tamā faanoanoa o le tama na maua i le maʻi māliu e pei ona uluaʻi taʻua i le mataupu na seʻi mavae atu. (Mareko 9:24, The Living Bible) E foliga mai o le a faaatagia e lenei faamatalaga ou faalogona. Afai o lea, ia mautinoa e lē na o oe. O tulaga o le lalolagi i aso nei o loo taumafai e faavaivai le faatuatua i le Atua ma lana Afioga. O filosofia lē talitonu i le Atua, le manao i mea faitino, o mea e sili ona faigata tau lotu, ma le faateleina o le mataʻu i le sauā, ua nofo sauni uma lava e faavaivai le faatuatua moni. O lea, ua matuā talafeagai ai ona fesili Iesu Keriso, “A sau le Atalii o le tagata, e iloga ea e maua e ia le faatuatua i le lalolagi?”—Luka 18:8.
I se tasi o mea, na oo lava i aposetolo o Iesu na aioi atu ia te ia. “Ia e faatuputeleina lo matou faatuatua.” Na i lo le faavavega ona tuu atu ia i latou le faatuatua, peitaʻi, na ia fetalai atu: “Afai ua tusa lo outou faatuatua ma le fua o le sinapi, po ua outou fai atu i lenei sukamina, Ia liaiina oe, ma ia totōina i le sami; ona anaana mai lava lea ia te outou.” (Luka 17:5, 6) O lea, e mafai faapefea ona maua atili lo tatou faatuatua?
Fausia le Faatuatua
Na tusi le aposetolo o Paulo: “Pe faapefea . . . ona latou faatuatua i le ua latou le faalogo atu iai? pe faapefea foi ona latou falogo atu, pe a leai se talaʻi atu? . . . O lenei, e tupu le faatuatua i le taulogologo atu, o le taulogologo atu foi o i le Afioga a le Atua (e uiga ia Keriso).” (Roma 10:14-17) O lea ua sosoo mai ai faapea, afai tatou te mananao ia faateleina lo tatou faatuatua, e tatau ona tatou faalogo ma ave i fale le poto ma i le Tusi Paia. O le mea lena na faia e le tagata na pe le tino na seʻi faatoʻā taʻua. Na ia suʻesuʻe le Tusi Paia ma Molimau a Ieova, na maua ai lona faatuatua, na ma ia faatinoina ai loa i lona olaga i aso fai soo mea na ia aʻoaʻoina, O lea la, ua ia maua ai o le faatuatua ua aveesea ai le toʻatugā pei o se Mauga o lona olaga.
E tele se taimi e faaalu ina ia aʻoaʻoina mai ai faamoniga e avea ma faavae o le faatuatua. (Eperu 11:1) Ma e manaomia ai foi ni taumafaiga. O e naunau ea e faaalu se taimi e faia ai se taumafaiga i se faavae faifai pea ina ia maua mai ai ni faamaoniga manaomia e fausia ai lou faatuatua?
“Poloka” mo le Fausiaina o le Faatuatua
O le taualumaga o le fausiaina o le faatuatua e mafai ona faatusaina i le faatuina aʻe o se fausaga. E oo lava i fale e sili ona tetele, e faia aʻe lava i poloka taitasi mo le fauina. E tuufaatasia poloka taitasi ma le faitau selau o isi poloka manaomia ina ia malosi ai le fale ma e mafai ai ona tumau pe a oo mai afā mataʻutia, a e maise foi i aso loulouā. E faapena foi le faatuatua ona faavae mai i “poloka” taitasi o faamaoniga ua faasolosolo lelei ma le faaeteete ina ia tutusa ai ma isi. O le a faaopoopo atu “poloka” taitasi i le faamaoniga faapea o loo soifua le Atua, o ia o Le Na Foafoaina Mea uma, ma e iai sana fuafuaga e aafia ai ana foafoaga faaletagata. A e o ā nei “poloka” e fausia aʻe ai?
I le itu muamua lava, seʻi tagaʻi ane i lou lava tino. Pe e te lē vaaia ai ea i inā faamaoniga mautinoa o Le Na Foafoaina Mea, mo se faataʻitaiga, i lou lava faiʻai ofoofogia—o se totoga e lē mafai e faasaienisi ona faataʻitaʻi? Pe e mafai ona e fai atu faapea e pei o le faisalamo, “Na faia aʻu e ala ai ona matautia ma ofo ai?” (Salamo 139:14) Afai e te mafaia, o lea la, ua tasi le “poloka” e mafai ai ona fausia lou faatuatua.
Pe e te mafai ona e maua se isi faamaoniga atili o Le Na Foafoaina Mea e alofa, i le eseese o le matalasi ma le matagofie o laau, laauiti, ma fugalaau? E mafai ona e iloa atu lena faamaoniga i manu vaefa, manu felelei, ma mea ola i le sami ma lo latou felagolagomaʻi atu foi ma lo latou tāua i tagata? Afai tatou te naunau e faalogo, e mafai lava ona tatou “lagonaina” lo latou alalaga uma mai, ‘e soifua le Atua!’—Roma 1:20.
A e peitaʻi, e lē lava le na ona talitonu o loo soifua Lē Na Foafoaina Mea. Ina ia taliina fesili e uiga i a te ia ma ana fuafuaga, tatou te manaomia ai se faaaliga mai lenei Atua lē vaaia e ona le poto uma. Ma o lea ua ia i tatou! I fea? I totonu o le Tusi Paia. A e lē manatu iai le toatele i lenei puna o faamatalaga e faapea, e maufaatuatuaina e pei o foafoaga vaaia o loo siomia ai i tatou.
E ui i lea, e anoanoaʻi faamaoniga o loo iai, faamaoniga maumautūtū faapea, o le Tusi Paia o le tusi na faagaeeina a le Atua. Mo se faaaʻoaʻoga, o le ōgatasi o loo iai i totonu o ona tusitala—pe tusa ma le 40 i latou, na tusia i lona 16 Senituri—e faamaonia ai le Tusitala e toatasi o Ieova le Atua. Ua toe faamaonia mai i le tele o taimi i mea na maua aʻe i le eliga o le eleele ma le faasaienisi, ua faamaonia ai foi o le Tusi Paia e faamoni ma maufaatuatuaina. O se faataʻitaʻiga, na tusi se tagata e suʻesuʻe i fetu e igoa ia Robert Jastrow: “E eseese auiliiliga, a e o mea tāua tau i suʻesuʻega o fetu ma faamatalaga faale-Tusi Paia i le Kenese e tutusa lelei lava: o le faasologa o mea na tutupu e oo atu i le amataga faafuaseʻi o le tagata i le taimi tonu ma itula o le taimi, i le susulu o le malamalama ma le malosi.”
Seʻi manatu foi i se faaaʻoaʻoga se tasi pe ua faapefea ona faafesootai e tagata suʻesuʻe o le eleele faamaumauga a le Tusi Paia. I le 2 Tupu 18:13-15, ua tatou faitau ai: “O le sefulu ma le fa o tausaga o le tupu o Esekia na sii ai le taua e Sanerivi le tupu o Asuria i aai nofo ʻolo uma o Iuta, ma na aea ai.” I lena taimi “ona totogi mai ai lea e le tupu o Suria ia Esekia le tupu o Iuta o taleni ario e tolu selau, ma taleni auro e tolugafulu.” E le faamautinoaina, na maua ai e se tagata suʻesuʻe i le eleele o lona 19 senituri o A. H. Layard le mea e taʻua o le Maa o le Tupu o Sanerivi. Ma e faitau ina faapenei le mau o loo tusia ai: “A e mo Esekia le sa Iutā, o lē sa leʻi gauaʻi i laʻu amo, e 46 ona aai malolosi nofo ʻolo . . . na ou aʻea ma puea i latou . . . Na ou faaopoopo atu i la latou uluaʻi togisala, ma faaopoopo atu ia te ia e avea o sa latou lafoga faaletausaga e totogia . . . o taleni o auro e 30 ma le 800 o taleni ario (siliva).” O se faamaoniga ofoofogia o faamaumauga a le Tusi Paia, a e eseese i le na o aofaiga lava o taleni siliva mo le lafoga e totogi atu!
Isi “Poloka” mo le Fausiaina o le Faatuatua
E tulaga ese mai “poloka” mo le fausiaina, o mea na o loo aumaia e le faataunuuga o valoaga o le Tusi Paia. O le valoaga, o se muai taʻuina mai po o le valoia o mea tutupu i le lumanai. Pe a oo mai lena mea, ona faailogaina ai lea o le moni o valoaga. O na valoaga e lē ma tāea e le poto faaletagata ma ua taʻua ma le saʻo e le Tusi Paia e faapea: “Auā e le o le loto o tagata na tuu mai ai le valoaga anamua, a o tagata paia o le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia.” (2 Peteru 1:21) O le vaai i nisi o na valoaga faale-Tusi Paia e mautinoa lava o le a faamalosi ai le faatuatua.
E tusa ma le 732 T.L.M. na valoia ai e Isaia le paʻū o Papelonia i lima o Metai ma Peresia, ma na oo foi ina taʻua le igoa o lē o le a na faatoilaloina, o Kuresa lea. E mataina tele, ona o lenei valoaga na tuuina mai pe tusa ma le 200 ni tausaga na mavae a o leʻi aʻea e Kuresa Papelonia! I se vaega, o loo tautala ai le valoaga e uiga ia Ieova faapea, “o le fai atu i mea loloto, Ia faapaʻumatuina; ou te faamamate foi i ou vaitafe.” Na valoia faapea o le Atua, ‘o le a na tatalaina i luma o Kuresa ni faitotoa se lua, o lea, e oo lava i ala tatlaa e lē punitia lava.’ “Ou te nutininii i puipui ʻapa memea; ou te gauia foi faamau uamea,” na fetalai mai ai Ieova, “Ou te foai atu foi ia te oe oloa o loo i le pogisa.” (Isaia 44:24-45:3) Na faapefea ona faataunuuina lenei valoaga?
Na tupu i le po a o inu uaina ma le fiafia ma onanā Papelonia ma ona aloalii. Ma le lē ioaina lava a e maise i le pouliuli, na matuā galulue ai ma le faaeteete le ʻau a Keresa i le eliina o utu e faatafe ese ai le Vaitafe o le Eufirate, lea e tafe atu i le ogatotonu o le aai. O lenei faiga na mafai ai e fitafita ona ui atu i Papelonia i le ititivai. Na matuā nofo faatalanoa i lea po ma sa leʻi tapunia faitotoa ia e faasaga i le vaitafe, a o faia le faigaʻai. O lea, sa leai se faigata ia Metai ma Peresia i lo latou puea loa o Papelonia ma ave ana oloa uma sa i ai. Na faataunuuina ai i inā le valoaga a Isaia i ona auiliiliga uma.
Na silafia foi e Ieova le Atua le talafeagai ona faia ia avea Iesu Keriso ma taulaiga o le tele o valoaga o loo valoia ai auiliiliga o lona fanau mai, lona soifuaga, lana faiva, ma lona maliu, ma o nisi o nei valoaga na tusia i ni senituri muamua atu. Mo se faaaʻoaʻoga, na valoia o le a ia fanau mai i le ituaiga o Iuta i le aiga o Tavita. (Kenese 49:10; Isaia 11:1, 2) ma i le aai o Peteleema. (Mika 5:2) O se tasi o ana aumea vavalalata o le a oo ina lē faamaoni, ma o le a ia faalataina o ia mo le 30 tupe siliva. (Salamo 41:2; Sakaria 11:12) O le a faia foi ni vili i ona ofu. (Salamo 22:18) O le tuia o ia, a e o le a leai sona ivi e gau. (Sakaria 12:10; Salamo 34:20) O loo valoia i le Tanielu 9:24-27 le afio mai o Iesu e avea o le Mesia, po o Keriso, pe a mavae le 69 vaiasosa, o se vaitaimi e tusa ma 483 tausaga, e amata mai i le 544 T.L.M. seia oo atu ina papatisoina Iesu i le 29 T.A. O le vaeluagalemu o le “vaiasosa” (3 1/2 tausaga) mulimuli ane, i le 33 T.A. na “fasiotia” ai Iesu i se maliu e pei ona valoia. Ma na faataunuuina ai foi isi auiliiliga o le valoaga.
O nisi na o ni nai “poloka” e mafai ona faaaogā e fausia ai le faatuatua lea e mafai ona siitia ai mauga. O le aoaoina mai uma la o nei mea ma taumafai e faatulaga lelei e faaalu ai se taimi, taumafaiga, ma le maumauaʻi. A e ua uma lava ona faia faapea. E mafai ona faamaonia e Ioane, o se tasi e nofo i Santos, i Brazil, le mafai ona faia o lenei mea. I ni tausaga ua mavae, sa ese lava lona manatu e uiga i lotu, e leai foi sona faatuatua i le Tusi Paia, e ui lava sa talitonu o ia o loo soifua le Atua. Na malie Ioane e asiasi atu se tasi o Molimau a Ieova ia te ia. Ma o le faia o ni talanoaga faale-Tusi Paia i vaiaso taitasi na faamautinoa ai mulimuli ane ia Ioane faapea, o le Tusi Paia e lē o se tusi faatauvaa, ma na ia “talia ai loa e lē o le upu a tagata, a e , pei lava ona i ai moni, o le afioga a le Atua.” (1 Tesalonia 2:13,NW) Na faalu ai se taimi umi, a e o le suʻesuʻe atili i le Tuis Paia na fesoasoani ia Ioane e malamalama ai i fuafuaga a le Atua agaʻi i le fanau a tagata. Ma o le iʻuga, i le 1970 na papatisoina ai o ia e avea o se tasi o Molimau a Ieova. O lea, i le avea nei o ia o se toeaina tofia o le faapotopotoga, ua ia fesoasoani atu ai foi i isi e fausia ma tausia ia tumau lo latou faatuatua.
Pe e te manaomia se fesoasoani e fausia ai lou faatuatua? Afai o lea, ia manatua e “tupu le faatuatua i le taulogologo atu, o le taulogologo atu foi o i le afioga a le Atua (e uiga ia Keriso).” (Roma 10:17) E sili atu i le 3,000,000 Molimau a Ieova o loo latou faasalalau atu ma le filigā le “afioga a le Atua (e uiga ia Keriso).” ma le Malo o le Atua i atunuu e sili atu i le 200. O le a fiafia tele i latou e fesoasoani ia te oe ia aʻoaʻo atili e uiga i le Afioga a le Atua e ala i le faia o ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia e leai se totogi.
Ia mautinoa lelei, o le taimi ua e tuuina atu e faalogologo ai i mea ua “taulogologo” mai o le a avea o se taimi ua faaalu aogā. E mafai ona fesoasoani ia te oe e fausia ai le faatuatua lea e mafai ona siitia ai mauga. O lea, i se isi itu, e mafai e lenei mea ona taʻitaʻi atu ai i le ola e faavavau, “auā ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.”—Ioane 3:16.
[Pusa/Ata i le itulau 7]
“POLOKA” mo le Fausiaina o le Faatuatua
Talisapaia mea na faia e Ieova
Talia le Tusi Paia o le afioga a le Atua
Matau pe ua faapefea ona faamautinoaina e le au suʻesuʻe i le eleele ma talafaasolopito faamaumauga a le Tusi Paia
Iloilo le faataunuuga o valoaga a le Tusi Paia