Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 5/15 itu. 5-8
  • Le Lolo i Tala Faaanamua a le Lalolagi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Lolo i Tala Faaanamua a le Lalolagi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Mea Mataʻina e Tutusa Ai
  • Tala Faaanamua i le Lolo
  • Tala Faaanamua a Sasae Mamao
  • I Amerika i Matu ma Amerika i Saute
  • Pasefika i Saute ma Asia
  • Amataga Taatele
  • Po o se Talafatu le Tala iā Noa ma le Lolo?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • Na Faaumatia le Lalolagi Atoa!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Le Lolo O Se Lapataiga Mai Aso ua Mavae
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • Noa ma le Lolo—O se Tala Moni, Ae e Lē o se Tala Fatu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 5/15 itu. 5-8

Le Lolo i Tala Faaanamua a le Lalolagi

O LE Lolo i aso o Noa, sa o se mala mataʻutia e lē mafai ona faagaloina e le fanau a tagata. I le sili atu i le 2,400 tausaga ua mavae, sa fetalai i ai Iesu e avea o se mea moni o le talafaasolopito. (Mataio 24:37-39) O lenei mea na tupu e mataʻu ai na tuu ai se faamatalaga e lē mafaagaloina e le fanau a tagata ua oo ai ina avea ma tala faaanamua a atunuu i le lalolagi atoa.

I le tusi Myths of Creation, ua fuafuaina ai e Philip Freund faapea e sili atu i le 500 tala faaanamua e uiga i le Lolo na faamatalaina e sili atu i le 250 ituaiga ma nuu o tagata. E pei ona atonu sa faatalitalia ai faapea, i le mavae atu o le tele o senituri, ua matuā faamatalaina auiliili ai nei tala faaanamua i le faaopoopo i ai o ni mea lē moni ua na o ni vaaiga faalemafaufau i ni mea e tutupu ma tagata. Ae peitai, i nei tala faaanamua uma lava, o loo maua ai nisi o mea faavae tali tutusa.

Mea Mataʻina e Tutusa Ai

A o folau ese tagata mai Mesopotamia ina ua mavae le Lolo, na latou avatua faamatalaga o le mala i vaega uma o le lalolagi. I lea, o tagata na aināina Asia, atumotu o le Pasefika i Saute, Amerika i Matu, Amerika Tutotonu, ma Amerika i Saute e iai a latou tala faafagogo i lenei mea mataʻina na tupu. O le tele o tala faaanamua e uiga i le Lolo, sa iai a o leʻi oo ina iloa e nei tagata le Tusi Paia. Ae, ua iai i nei tala faaanamua ni manatu faavae taatele e tutusa ma faamatalaga faale-Tusi Paia e uiga i le Lolo.

Ua taʻua i nisi tala faaanamua tagata sauā tinoeese na ola i le lalolagi a o leʻi oo le Lolo. Pe a faatusatusa atu i ai, ua faaalia i le Tusi Paia faapea, a o leʻi oo le Lolo, sa liu i ni tino faaletino agelu lē usiusitai, faiavā i fafine, ma maua ai ni fanau tinoeese sa taʻua o Nefelimi.—Kenese 6:1-4; 2 Peteru 2:4, 5.

E masani lava ona faaalia i tala faaanamua e uiga i le Lolo faapea, sa lapataia se tasi tagata e uiga i se lolo o loo sau e pogai mai i se amataga tauatua. E tusa ai ma le faamatalaga a le Tusi Paia, sa lapataia Noa e Ieova le Atua faapea o le a Ia faaumatia ē amio leaga ma le sauā. Na taʻu atu e le Atua ia Noa: “Ua oo mai i oʻu luma le iuga o tagata uma; auā ua tumu le lalolagi i le saua ona o i latou; faauta foi, o aʻu lava, ou te faaumatia i latou atoa ma le lalolagi.”—Kenese 6:13.

O tala faaanamua e uiga i le Lolo, e masani lava ona faaalia ai faapea, na aumaia ai le faaumatiaga i le lalolagi atoa. Ua faapena foi ona fai mai le Tusi Paia: “Ua matuā malo tele lava le vai i le lalolagi; ma ua ufitia ai mauga maualuluga uma o i lalo o le lagi uma. Na faauma le ola o mea uma sa i ai le mānava o le ola i o latou pogaiisu i mea uma sa i le eleele matutu.”—Kenese 7:19, 22.

O le tele o tala faaanamua e uiga i le Lolo ua faapea mai sa faasaoina se tagata i le Lolo faatasi ai ma se tagata se toatasi pe sili atu foi. O le tele lava o tala faaanamua o loo taʻua ai le faasaoina o ia i se vaa na ia fausia, ma sa latou taʻua foi sa toʻa i luga o se mauga. Pe a faatusatusa atu i ai, ua faapea mai le Tusi Paia, sa fausia e Noa se vaa. Ua latou taʻua foi: “Na o Noa, i le ma i latou sa i le vaa ma ia ua totoe.” (Kenese 6:5-8; 7:23) E tusa ai ma le faamatalaga a le Tusi Paia, faapea ina ua mavae le Lolo na “toa ai le vaa i luga o mauga o Ararata,” o i inā na ulufafo ai Noa ma lona aiga. (Kenese 8:4, 15-18) Ua faaalia foi i tala faaanamua faapea o ē na faasaoina i le Lolo na amata ai ona toe faatoateleina le lalolagi, e pei ona faaalia i le Tusi Paia i le mea na faia e Noa ma lona aiga.—Kenese 9:1; 10:1.

Tala Faaanamua i le Lolo

I le manatua o mea na muai taʻua, seʻi o tatou talanoaina nisi o tala faaanamua e uiga i le Lolo. Seʻi faapea la ua tatou amata i le tala faa-Sumeria, o ni tagata anamuā lava sa aināina Mesopotamia. O se faamatalaga o la latou tala i le Lolo na maua i se fasi papamaa na eliina aʻe mai faatafunaga o Nippur. Fai mai lenei fasi papamaa, o atua Sumeria o Anu ma Enelilo, sa filifili o le a faaumatia le fanau a tagata i se lolo matuā tele lava. Ae ina ua lapataia e le atua o Eniki, na mafai ai ona faasaoina Ziusudra ma lona aiga i se vaa tele.

O le Tala faa-Papelonia ia Kilikamesa o loo iai le tele o faamatalaga auiliili. E tusa ai ma lea tala, na asiasi atu Kilikamesa i lona tupuaga o Utnapishtim, o lē na tuuina atu i ai le ola e faavavau ina ua uma ona faasaoina mai le Lolo. I le talanoaga mulimuli ane, na faamatala ai e Utnapishtim faapea, na faatonuina o ia e fausia se vaa ma ave i ai povi, manu o le vao, ma ave i ai ma lona aiga i totonu. Sa ia fausia le vaa e pei o se pusa faatafafā tele e [60 mita] i itu taitasi, ma e ono fogavaa. Ua ia taʻu atu ia Kilikamesa faapea o le afā sa iai mo ao e ono ma po e ono, ona ia faapea atu lea: “Ina ua oo i le aso fitu, sa taofia ai le osofai mai o le afā, le Lolo, ma le taua lena na taia ai e pei o le osofai mai o se autau mataʻutia. Na oo ina malū le sami, ua mou ese atu le afā, ua maui atu foi le Lolo. Sa ou vaavaai i le sami ma le feei mai o leo ua lē toe lagona. Ma ua liu efuefu uma le fanau a tagata.”

Ina ua toʻa le vaa i luga o le Mauga o Nisir, ona tatala atu loa lea e Utnapishtim se lupe lea na toe foi mai i le vaa ina ua lē maua se mea e malōlō ai. Mulimuli ane ona auina atu lea o le peʻapeʻa lea na toe foi mai. Ona tatalaina atu lea o se oreva, ma ina ua lē toe foi mai, sa ia iloa ai ua maui le vai. Ona tatala loa lea e Utnapishtim o manu vaefa ma faia ai se taulaga.

O lenei tala faaanamua ua leva, e toetoe lava tutusa ma le faamatalaga a le Tusi Paia i le Lolo. Ae peitai, e leai se faamatalaga auiliili tusitusia ma le faigofie e pei o le faamatalaga a le Tusi Paia, ma e lē o aumaia ai i lenei tala faamatalaga uigā faatatau i le telē, maualuga ma le umi o le vaa, po o le vaitaimi foi na aafia ai i lenei mea. Mo se faataʻitaʻiga, na faapea mai Kilikamesa e ono ao, ono po na iai le afā, ae fai mai le Tusi Paia “sa i ai le uaga i le lalolagi i ao e fagafulu ma po e fagafulu”—o se timuga mamafa faifai pea na iʻu ina ufitia ai le lalolagi atoa i le vai.—Kenese 7:12.

E ui ina taʻua i le Tusi Paia le toʻavalu na faasaoina i le Lolo, ae i le tala faaanamua a Eleni, e na o Deucalion ma lana avā o Pyrrha, na faasaoina. (2 Peteru 2:5) E tusa ai ma lenei tala faaanamua, a o leʻi oo mai le Lolo, sa aināina le lalolagi e tagata faasauā sa taʻua o tagata uamea. Sa filifili le atua o Seu e faaumatia i latou i se lolo tele ma taʻu atu ia Deucalion ina ia fau se vaa pei o se pusa telē ma ulu i ai i totonu. Ina ua maui le lolo, ona toʻa ai lea o le vaa i luga o le Mauga o Parnassus. Ona ō ifo ai lea o Deucalion ma Pyrrha mai le mauga ma amata ona toe faia le fanau a tagata.

Tala Faaanamua a Sasae Mamao

I Initia, e iai se tala faaanamua i le Lolo lea faapea na avea ai Manu ma tagata na faasaoina. Sa ia faauo i se tamai iʻa lena na tupu e avea ma iʻa lapoʻa ma lapataia o ia e uiga i se lolo e faaumatia ai. Ona fau loa lea e Manu se vaa, lea na toso e le iʻa seia oo ina toʻa i luga o se mauga i le atumauga o Himaleia. Ina ua maui le lolo, ona alu ifo lea o Manu mai le mauga faatasi ma Ida, o le faatinoina o lana taulaga, ua toe faafouina ai le fanau a tagata.

E tusa ai ma le tala faaanamua e uiga i le lolo a Saina, ua tuuina atu ai e le atua o faititili se nifo i ni tamaiti se toalua, o Niua ma Fusi. Ua ia faatonuina i laua ina ia totō le nifo ma ia lalafi ai i totonu o le faaofuofu o le laau sosolo o le a tupu mai ai. Ua vave lava ona tupu mai ai i le nifo se laau ma saunia ai se mea faaofuofu matuā tele lava. Ina ua aumaia e le atua o faititili ni lologa o timuga, ona feʻaei loa lea o tamaiti i totonu o le laau faaofuofu lea. E ui lava na iʻu ina malelemo uma ai ē na aināina le lalolagi i le lolo, ae na faasaoina Niua ma Fusi ma toe faatumuina ai le kelope i tagata.

I Amerika i Matu ma Amerika i Saute

O tagata Initia i Amerika i Matu, e lasi foi a latou tala faaanamua e tutusa lava ma le matua masani o le faaumatiaina e se lolo o tagata uma ae sao ai na o ni nai tagata toaitiiti. Mo se faaaʻoaʻoga, o tagata Arikara a Caddo, ua faapea mai sa aināina le lalolagi i se tasi taimi e se ituaiga o tagata e matuā malolosi, ona o lea, na latou ulagia ai atua. Sa faaumatia e le atua o Nesaru nei tagata tinoeese i se lolo ae faasaoina ona tagata, ma manu, ma sana i se ana. Fai mai tagata o le ituaiga o Havasupai, na faapogaia e le atua o Hokomata se lolo na faaumatia ai le fanau a tagata. Ae peitai, na faasaoina e le tamaloa o Tochopa lona afafine o Pukeheh i le natia o ia i totonu o se pu i se ogalaau.

E iai foi tala faaanamua e uiga i le lolo a tagata Initia i Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute e tali tutusa foi o latou faamatalaga autū. O tagata o le ituaiga o Maya o Amerika Tutotonu e talitonu faapea na faaumatia e se gata tele o timuga le lalolagi e ala i ni lologa o ni timuga. I Mekisikō, ua taʻua ai foi i le tala a le ituaiga o Chimalpopoca faapea na lofia mauga i se lolo. Na lapatai e le atua o Tezcatlipoca le tagata e igoa ia Nata o lē na ia vaneina totonu o se ogalaau na fai ma lafitaga mo ia ma lana avā o Nena seia oo ina maui le lolo.

I Peru e iai foi se tala faaanamua a le ituaiga o Chincha e uiga i se lolo e lima aso lea na faaumatia ai tagata uma lava ae totoe ai na o le toatasi lena na taʻitaʻi e se lama e tautala i se nofoaga saogalemu i luga o se mauga. Fai mai tagata Aymara o Peru ma Bolivia na sau le atua o Virajocha mai le Vaituloto o Titicaca ma foafoaina le lalolagi ma tagata e matuā uigaese lava le lapopoa ma malolosi. Ona sa faaitaina o ia e lenei uluai ituaiga o tagata, o lea na faaumatia ai i latou e Virajocha i se lolo.

O tagata Initia o le ituaiga o Tupinamba o Pasili sa faamatala ai e uiga i se taimi na faamalelemo ai e se lolo matuā tele lava o latou tupuaga vagana ai i latou o ē na faasaoina i paopao po o luga o tumutumu o laau maualuluga. O le ituaiga o Cashinaua o Pasili, le ituaiga o Macushi o Guyana, le ituaiga o Caribs o Amerika Tutotonu, ma le ituaiga o Ona ma Yahgan o Tierra del Fuego i Amerika i Saute, e iai foi a latou tala faaanamua i le lolo e pei o le tele o isi ituaiga.

Pasefika i Saute ma Asia

I le Pasefika i Saute atoa, e taatele ai foi tala faaanamua e uiga i se lolo ma ni nai tagata na faasaoina ai. Mo se faaaʻoaʻoga, i Samoa, e iai se tala e uiga i se lolo i aso anamua faapea na faaumatia ai tagata uma lava vagana ai Pili ma lana avā. Na la maua se lafitaga i luga o se papa, ma ina ua mavae le lolo, na la toe faaaināina ai le lalolagi. I Motu o Hawaii, sa oo ina ita le atua o Kane i le fanau a tagata ma auina atu se lolo e faaumatia ai i latou. E na o Nuʹu na solaese i se vaa tele lava na mulimuli ane toʻa i luga o se mauga.

I luga o Mindanao, i le atu Filipaina, fai mai tagata Ata sa iai se taimi na ufitia ai le lalolagi i le vai ma faaumatia ai tagata uma lava vagana ai tamaloloa e toalua ma se fafine. Fai mai tagata Iban o Sarawak, i Borneo, e na o ni nai tagata na sao mai le lolo ina ua sosola i luga o mauga silisili ona maualuluga. I le tala faaanamua a tagata Igorot i Filipaina, e na o se tama ma lona tuafafine na faasaoina ina ua sosola ma lalafi i le Mauga o Pokis.

Na fai mai le tala faaanamua a tagata Soyot o Siberia, i Rusia, o se piliōʻua matuā telē lava, lea sa na lagolagoina le lalolagi, ina ua gaoioi la, na faapogaia ai ona lolo le kelope. Na faasaoina se toeaina ma lona aiga i se vaa na ia faia. Ina ua papaʻu le vai, na toʻa ai le vaa i luga o se mauga maualuga. Ua faapea mai foi tagata Ugria o Siberia i sisifo ma Hungary sa faaaogā e tagata na sao mai le lolo vaa mosoʻoi ae na tafefea i vaega eseese o le lalolagi.

Amataga Taatele

O le ā le faaiʻuga e mafai ona tatou faia mai nei tala faaanamua i le Lolo? E ui lava ina tele ni eseesega i o latou auiliiliga, ae e iai lava ni o latou vala e tali tutusa ai. Ua faaalia i nei mea se amataga o se mala mataʻina uigaese ma e lē mafaagaloina. E ui lava i le matuā feeseeseai o faamatalaga i le faagasologa o senituri, ae o o latou matua autū e pei lava o se filo na te faafesootaia ia tala i se mea e sili ona telē na tupu—le tala faigofie lē lavelave a le Tusi Paia e uiga i le Lolo o le lalolagi atoa.

Talu ai ona o tala faaanamua e uiga i le Lolo e taatele lava i tagata o ē e leʻi iloa le Tusi Paia seia oo mai i ni nai senituri na seʻi faatoʻā mavae atu, o le a avea la o se mea sese le faia o se faaiʻuga faapea, o na tala na faapogai mai i le tala a le Tusi Paia. E lē gata i lea, ua faapea mai le The International Standard Bible Encyclopedia: “O faamatalaga mai vaega eseese o le lalolagi e uiga i le lolo e masani lava ona aumai e avea o se faamaoniga mo le faaumatiaga faalekelope o le fanau a tagata e se lolo . . . E lē gata i lea, o nisi o faamatalaga faaanamua sa tusia e tagata, e matuā tetee atu lea i tu a Kerisiano Eperu.” (Tusi 2, itulau 319) O lea, ua mafai ai ona tatou faia ma le mautinoa se faaiʻuga faapea, o tala faaanamua e uiga i le Lolo ua faamautinoa ai le moni o le faamatalaga a le Tusi Paia.

O le ola e pei ona tatou iai nei i se lalolagi ua faatumuina i faiga sauā ma amioga lē mamā, ua lelei ai mo i tatou ona faitau le faamatalaga a le Tusi Paia e uiga i le Lolo, e pei ona faamauina i le Kenese mataupu e 6 e oo i le 8. Afai tatou te mafaufau loloto i le pogai mo lena Lolo i le lalolagi atoa—ona o le faia o mea sa leaga i le silafaga a le Atua—o le a tatou iloa ai i lea mea se lapataiga matuā tāua.

Ua lē o toe umi se taimi ona oo mai lea o le faamasinoga ogoogo a le Atua i luga o lenei faiga amio leaga o mea. Ae e fiafia lava, ona o le a iai nisi e faasaoina. E mafai ona e iai faatasi ma i latou na pe afai e te utagia upu a le aposetolo o Peteru: “Sa faaumatia le lalolagi i aso o [Noa] ina ua lofia i le vai. Ae ona o lea lava afioga, ua teuina ai le lagi ma le lalolagi o iai nei mo le afi, ma ua taofia seia oo i le aso faamasino ma le faaumatiaga o tagata faalemataʻu. . . . Ona o le a faaliusuavaiina nei mea uma, o le ā le ituaiga o tagata e tatau ona iai outou i a outou amio paia ma galuega o le tuutoina i le Atua, i le faatalitali ma mafaufau loloto i le oo mai o le aso o Ieova.”—2 Peteru 3:6-12, NW.

Pe o le a e manatunatu loloto i le oo mai o le aso o Ieova? Afai o e faia faapea ma gaoioi e talafeagai ma le finagalo o le Atua, o le a e olioli la i faamanuiaga sili. O i latou o ē o faafiafia Ieova le Atua ona o ia mea, e mafai ona latou faatuatua i le lalolagi fou lea e faasino i ai Peteru ina ua ia faaopoopo mai: “A e faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.”—2 Peteru 3:13.

[Ata i le itulau 7]

O tala faaanamua a Papelonia e uiga i le lolo sa tuugutu mai e lea tupulaga i lea tupulaga

[Ata i le itulau 8]

Po o e utagia le lapataiga a Peteru i le manatua pea o le aso o Ieova?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga