Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 5/15 itu. 8-9
  • Le Tusi Paia a Tagata Goth—O se Taumafaiga Mataina

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Tusi Paia a Tagata Goth—O se Taumafaiga Mataina
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ulfilas—Se Misionare ma o se Faaliliu Tusi Paia
  • Uluai Talafaasolopito o le Tusi Paia a Tagata Goth
  • Tusitusiga na Faasaoina
  • Toe Faia le Tusi Paia a Tagata Goth
  • Le Vatican Codex—Aiseā ua Avea ai ma ‘Oa Tāua?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Faalauiloa le Afioga a le Atua i Sepania
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
  • Mauaina o se ‘Oa Faale-Tusi Paia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Manusikulipi Anamua—E Iloa Faapefea le Taimi na Tusia Ai?
    Ala Mai!—2008
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 5/15 itu. 8-9

Le Tusi Paia a Tagata Goth—O se Taumafaiga Mataina

O TAGATA Goth, sa o se tuufaatasiga o ituaiga o tagata Siamani, na atonu na tupuga mai i Scandinavia. I uluai senituri o o tatou Aso Taatele, na faimalaga atu ai i latou i saute mamao e oo atu i le Sami Uliuli ma le vaitafe o Danube, i nofoaga maotua lava o le Emepaea o Roma.

O le uluai lomiga na saunia i so o se gagana Siamani, sa o le Tusi Paia a tagata Goth. O lenei faaliliuga o loo maua i aso nei i na o ni toega mea. Ae peitai, o loo tumau pea ona avea o se tusi tutasi ma faaliliuga tāua o le Tusi Paia. Aisea?

Ulfilas—Se Misionare ma o se Faaliliu Tusi Paia

O lē na faaliliuina le Tusi Paia lenei, o Ulfilas, sa lauiloa i lona igoa faa-Goth o Wulfila. E tusa ai ma le faamatalaga a le tusitala o Philostorgius, o Ulfilas sa tupuga mai i ē na ave faatagataofaatauaina i Kapatokia, lea ua avea nei o se vaega o Take i sasaʻe. Na fanau pe tusa o le 311 T.A., na faauuina o ia e Eusebius o Nicomedia i ni tausaga e 30 mulimuli ane, ma aʻoaʻoina e galue faamisionare i tagata Goth.

“I le faatonuina ma le faatoateleina o tagata na ia faliliuina,” fai mai le tusitala o Will Durant, “sa ia faaliliuina ma le onosai le Tusi Paia atoa mai le gagana Eleni i le gagana faa-Goth seʻi vaganā ai le Tusi o Tupu.” (The Age of Faith) I aso nei, e ese ai mai toega o le tusi a Neemia, e na o le pau lava le manusikulipi e leʻi faaumatia o le Tusi Paia i le gagana faa-Goth, o vaega ia o le Tusi Paia Kerisiano Eleni.

O le gagana faa-Goth sa lē o se gagana tusitusia. O le mea lea, na fesagai ai Ulfilas ma se luʻi tau faaliliuga, lea sa manaomia ai le matuā faaeteete. Sa viiviia o ia e se vaega o le au tusitala faasolopito anamua, ona o lona muai mauaina o mataitusi e 27 o le alafapeta i le gagana faa-Goth, na muai faavae mai i alafapeta Eleni ma Latina. E lē gata i lea, ua faapea mai le New Encyclopædia Britannica, “sa ia muai mauaina foi ni upu faa-Kerisiano i le gagana Siamani, ma o nisi o na upu o loo faaaogāina pea.”

Uluai Talafaasolopito o le Tusi Paia a Tagata Goth

Na faaumaina le faaliliuga a Ulfilas ae leʻi oo i le 381 T.A. ma na maliu ai pe tusa ma le lua pe tolu tausaga mulimuli ane. O le tautaua o lana galuega, sa molimau i ai le Encyclopedia Americana i le faapea mai, “o le faaliliuga lea, sa masani ona faaaogā e tagata Goth o ē na faimalaga atu i Sepania ma Italia.” O le mea moni, pe a fua atu i le aofaiga o toega o mea na faasaoina, e foliga mai sa tele lava ni kopi na faia o lenei Tusi Paia a tagata Goth. Sa faapena foi ona saunia nisi o tusitusiga i le scriptoria i aai o Ravenna ma Verona, i le oganuu lea na faatuina ai e tagata Goth lo latou malo. O scriptoria, o potu ia sa i totonu o monaseri, o i inā na tusia ma kopiina ai tusitusiga o le Tusi Paia.

Na oo mai le iuga o le malo o tagata Goth pe tusa ma le 555 T.A., ina ua faatoilaloina e le emeperoa o Justinian I o Byzantine ia Italia. Ina ua maliliu i latou, fai mai Tönnes Kleberg, “o le gagana ma uputuu a tagata Goth i Italia, na mou atu ma ua faigata ona toe maua. Ua lē toe naunau tagata i Tusi Paia i le gagana faa-Goth. . . . Sa oo lava i se tulaga na faataapeapeina ma tapēina ai ina ia aveesea ia tusitusiga. Ma sa toe faaaogāina ia lava pepa taugata na tusia ai e toe tusia ai mataupu fou.”

Tusitusiga na Faasaoina

I nisi o nei tusitusiga, sa lē lelei ona tapēina, ma na tumau ai pea ona iloa faalemanino atu uluai tusitusiga. O nisi o nei pepa tuai, sa maua ma toe tusia ai. Ma le maofa lava, ona o le Tusitusiga lauiloa o le Codex Argenteus, o loo iai le faasologa saʻo o Evagelia e fa mai le Mataio, Ioane, Luka, ma Mareko, sa faasaoina e leʻi tapēina.

O lenei tusi matagofie ua manatu i ai e faapea na amataina i le potu i le aai o Ravenna i le amataga o lona ono o senituri T.A. Ua taʻua o le Tusitusiga Argenteus, o lona uiga o le “Tusi Siliva,” ona sa tusia i le vaitusi lanu siliva. O laupepa o le tusi, o loo valiina i le lanu viole, e faailoa mai ai, atonu sa faia mo se tagata mamalu. O mataitusi lanu auro sa teuteuina ai uluai laina e tolu o Evagelia taitasi, faapea foi ma le amataga o vaega taitasi. O igoa o tusitala o Evagelia o loo aliai mai foi i mataitusi lanu auro i le pito i luga o “taviʻo” tutusa e fa i le pito i lalo o vaega taitasi o le tusi. O nei faailoga, ua faasino atu ai i vaega tutusa o Evagelia.

Toe Faia le Tusi Paia a Tagata Goth

Mulimuli ane ina ua mou atu le malo o tagata Goth, faatasi ma le Codex Argenteus. E leʻi toe vaaia lava seia oo ina iloa e tagata lautele i le taurotoaiga o lona 16 o senituri i le monaseri o Werden, e latalata i Cologne, i Siamani.

I le tausaga e 1569, na lomia ai i le gagana Gothic le Tatalo a le Alii, ma tataʻi atu ai manatu i le Tusi Paia na siiina mai ai. O le igoa Codex Argenteus na aliai mai i ni tusitusiga mo le uluai taimi i le 1597. O lenei tusi na aumai mai Werden ina ia tuuina i faaputuga o mea taulima a le emeperoa i Prague. Ae peitai, i le faaiuga o le Tolusefulu Tausaga o Taua i Siamani i le 1648, na ō ai tagata Suetena manumalo ma ave faatasi nei tusitusiga ma isi oa. Talu mai le 1669, sa taofia ai lenei tusi i se nofoaga mau i le Faletusi o le Iunivesite o Uppsala i Suetena.

O le Codex Argenteus, sa uluai tuufaatasia i itulau e 336, o le 187 o na itulau, o loo i Uppsala. O le tasi o itulau—le itulau mulimuli o le Evagelia a Mareko—na maua i le aai o Speyer, i Siamani i le 1970.

I le taimi lava na toe aliai mai ai lenei tusitusiga, na amata ai e tagata aʻoga ona suesue le tusi ina ia faaalia ai le uiga o le gagana faa-Goth ua mate. I le faaaogāina o manusikulipi uma na mafai ona maua, ma uluai taumafaiga ina ia toe faia le tusi, na mafai ai e le tagata poto Siamani o Wilhelm Streitberg ona tuufaatasia le tusi, ma faasalalauina i le 1908 le “Die gotische Bibel” (Le Tusi Paia a Tagata Goth), faatasi ma mau faa-Eleni ma le gagana Gothic i itulau faafeagai.

I aso nei, ua avea lenei Tusi Paia a tagata Goth o se mea e fiafia faapitoa i ai tagata aʻoga. Peitai, o le mea moni ona e faapea, sa saunia ma faapelepeleina i aso ua mavae o faaliliuga o le Tusi Paia, lea ua molimau i le naunau ma le filigā o Ulfilas e faaliliuina le Afioga a le Atua i se gagana fou i na aso. Sa ia iloa lelei e faapea, e na o le pau lava lenei o le auala, e mafai ai e tagata Goth ona faamoemoe e malamalama ai i le upu moni faa-Kerisiano.

[Ē Ana le Ata i le itulau 9]

Courtesy of the Uppsala University Library, Sweden

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga