Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 7/1 itu. 5-8
  • Aisea e Saili ai mo le Upu Moni?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Aisea e Saili ai mo le Upu Moni?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Āuga o le Talitonuga, o le Upu Moni e Faalagolago i Manatu o Tagata
  • O le ā le Upu Moni?
  • Ola i le Upu Moni
  • Se Oloa Tautele
  • E Tapua‘i Kerisiano i le Agaga ma le Upu Moni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • “Ou te Savali i Lau Upu Moni”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2018
  • Ia Faaa‘oa‘o Atu i le Atua Faamaoni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
  • ʻIa Savavali Pea i le Upu Moni’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2022
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 7/1 itu. 5-8

Aisea e Saili ai mo le Upu Moni?

E TELE faalapotopotoga faalelotu ua faapea mai, e ia i latou le upu moni, ma latou te naunau e faalauiloa atu i isi. A e peitai, ia i latou lava, ua latou feofoofoai ai le anoanoai o “upu moni” lavelave ma le fenuminumiai. Po o se tasi ea lenei o faamaoniga e faapea, o le upu moni e faalagolago i le mea ua talitonu i ai le tagata lava ia, ma e leai ni upu moni aʻiaʻi? E leai lava.

I lana tusi The Art of Thinking, ua taʻua ai e Polofesa V. R. Ruggiero lona maofa ona e oo lava i tagata popoto, ua faapea mai i nisi taimi, o le upu moni e faalagolago i le tagata lava ia. Ua manatu o ia e faapea: “Afai e faia e tagata uma lana lava upu moni, e lē mafai la ona sili atu manatu o le tasi tagata i le isi. E tatau ona tutusa uma manatu. Ma afai e tutusa uma manatu, o le a la le pogai e suesue ai fua so o se mataupu? Aisea e ʻeli ai le eleele mo ni tali i fesili o ni mea anamua na tanumia i le eleele? Aisea e saga saili ai i le pogai o feteenaiga i Sasaʻe Tutotonu? Aisea e saili ai mo se vaifofo o le kanesa? Aisea e suesue ai le aniva? E faatoa uigā lava nei gaoioiga uma pe afai e sili atu ona lelei o nisi tali i lo o isi, pe a faapea o le upu moni o se mea e ese mai, ma e lē aafia i manatu o tagata taitoatasi.”

O le mea moni, e leai se tasi e talitonu moni e faapea, e leai se upu moni. Pe a oo mai i mea moni faaletino, e pei o vailaau, matematika, po o tulafono tau i le malosiaga, e oo lava i se tagata e talitonu aʻiaʻi e faapea e le mafai ona maua le upu moni, o le a talitonu e faapea, e saʻo nisi mea. O ai o i tatou e fia toa ma tietie i se vaalele pe ana tatou le manatu i le moni aʻiaʻi o tulafono tau i le fegasoloaʻiga o le ea? E i ai upu moni aʻiaʻi o loo siomia ai i tatou, ma e faalagolago i ai o tatou ola.

Āuga o le Talitonuga, o le Upu Moni e Faalagolago i Manatu o Tagata

O le nofoaga la o amioga, e sili ona aliai mai ai le talitonuga e faapea, o le upu moni e faalagolago i le mea ua talitonu i ai le tagata lava ia, auā o inā, ua sili ona afaina ona o mafaufauga faapena. Ua taʻua mai e le Encyclopedia Americana lenei manatu: “Ua matuā masalomia le mafai ona maua e le tagata o le poto, po o le upu moni . . . Peitai ua mautinoa, afai e teena manatu uma e lua e uiga i le upu moni ma le poto ona e faapea ua na o ni mafaufauga pe e afaina ai, ua faiifo la le sosaiete faaletagata.”

Atonu ua e matauina lena faiifo. E mo se faaaʻoaʻoga, o aʻoaʻoga tau amio a le Tusi Paia lea o loo faapea manino mai, e sese amioga lē mamā faaleituaiga, ua seāseā lava ona toe manatu i ai e faapea o ni upu moni. Ua faapea mai le tulaga o amioga tatau—“E te filifilia e oe lava le mea e saʻo e tusa ma lou manatu”—ua avea o se manatu taatele. Pe e mafai e se tasi ona faapea mai, o le faiifo o le vafealoai e lē o le iuga lea o lena manatu e faapea, o le upu moni e faalagolago i le mea ua e manatu oe ia i ai? Ma le mautinoa lava o mala i le lalolagi aoao tau i faamaʻi pipisi ona o feusuaiga, aiga malepelepe, ma teine talavou ua maua i maʻitaga, o ni molimau moni lava na.

O le ā le Upu Moni?

Seʻi o tatou tuua la ia vaaiga faalemanino e uiga i le faalagolago o le upu moni i le mea ua talitonu i ai le tagata lava ia, a e iloilo puupuu le mea ua faamatala e le Tusi Paia o vai manino o le upu moni. (Ioane 4:14; Faaaliga 22:17) I le Tusi Paia, o le “upu moni” e lē pei o le manatu sese fenuminumiai lea e fefinauai ai le au faifilosofia.

Ina ua fetalai Iesu o lana fuafuaga atoa i le olaga, o le talanoa lea e uiga i le upu moni, sa ia faauiga i se mea sa faatāuaina e tagata Iutaia faamaoni mo le tele o senituri. I a latou tusitusiga paia, ua leva ona faitau i ai tagata Iutaia e uiga i le “upu moni” e faapea o se mea e mausalī a e lē na o ni faamatalaga. I le Tusi Paia, o le “upu moni” ua faaliliuina ai le upu Eperu “ʼemethʹ,” lea e faaalia ai se mea e mausalī, mautū, ma, atonu e maufaatuatuaina i lo o mea uma.

Sa i ai se mafuaaga lelei mo tagata Iutaia na manatu ai faapena i le upu moni. Na latou taʻua lo latou Atua o Ieova, “o le Atua faamaoni, [“o le upu moni,” NW].” (Salamo 31:5) Ua māfua ona o mea uma na fetalai mai ai Ieova o le a na faia, na ia faia lava. Afai na te faia ni folafolaga, e na te tausi i ai. Afai na te faagaeeina ni valoaga, sa faataunuu lava. Afai na te fetalaia mai ni faasalaga, sa faataunuu lava. E faitau miliona tagata Isaraelu na vaaitino i nei mea moni. Na faamauina e tagata tusitala faagaeeina o le Tusi Paia na mea o ni mea moni o le talafaasolopito e le mafesiligia. E le pei o isi tusi ia na manatu i ai e paia, e lē o lagolagoina e le Tusi Paia tala fatu po o tala sese o le vavau. O loo faavae mausali i mea moni aʻiaʻi—o talafaasolopito, suesuega i le eleele, faasaienisi, ma mea moni faatatau i olaga o tagata. E letioa ona fai mai le faisalamo e uiga ia Ieova: “O le mea moni foi lau tulafono. . . . O au poloaiga uma foi e moni lava ia. . . . E moni lava lau afioga”!—Salamo 119:142, 151, 160.

Sa faaleo e Iesu Keriso upu o lena salamo ina ua ia tatalo ia Ieova: “O lau afioga o le upu moni lea.” (Ioane 17:17) Na silafia e Iesu o mea uma na fetalai ai lona Tamā, sa matuā mausali ma maufaatuatuaina. Sa faapena foi Iesu ona “tumu . . . i le faamaoni [“upu moni,” NW].” (Ioane 1:14) Sa aʻoaʻo e Iesu ona soo o e na molimau vaaitino, ma faamauina mo tupulaga uma, o mea uma na ia fetalai mai ai sa matuā maufaatuatuaina, o le upu moni.a

A e peitai, ina ua taʻu atu e Iesu ia Pilato e faapea na sau o ia i le lalolagi e molimau i le upu moni, sa ia mafaufau i se upu moni faapitoa. O le faamatalaga lena na tali atu ai Iesu i le fesili a Pilato e faapea: “E te se tupu ea oe?” (Ioane 18:37) O le Malo o le Atua, ma le vaega a Iesu lava ia i le avea ma Tupu o lea Malo, o le matua autū lena, le iʻo, o le aʻoaʻoga a Iesu a o i ai i le lalolagi. (Luka 4:43) O le aʻoaʻoga e faapea, o le Malo lenei o le a na faapaiaina le suafa o Ieova, faasilisiliina lana pule silisiliese, ma toe faafoisia le fanau a tagata faamaoni i le ola e faavavau ma le fiafia, o le “upu moni” lea o loo faamoemoe atu i ai Kerisiano faamaoni uma. Ona o le vaega a Iesu i le faataunuuina o folafolaga uma a le Atua e matuā tāua, ma talu ai o valoaga uma a le Atua ua “Amene,” po ua moni ona o ia, ua mafai ai ona faapea moni mai Iesu: “O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola.”—Ioane 14:6; 2 Korinito 1:20; Faaaliga 3:14.

O le iloaina o lenei upu moni e faapea e matuā maufaatuatuaina, e i ai sona uiga tele mo Kerisiano i aso nei. O lona uiga o lo latou faatuatua i le Atua ma lo latou faamoemoe i ana folafolaga, o loo faavae i mea moni ma mea o loo tutupu.

Ola i le Upu Moni

E lē o se mea e ofo ai, ua faafesootai e le Tusi Paia le upu moni ma gaoioiga. (1 Samuelu 12:24; 1 Ioane 3:18) I tagata Iutaia matataʻu i le Atua, o le upu moni, sa le o se mataupu faafilosofia; o se auala o le olaga. O le upu Eperu mo le “upu moni” e mafai foi ona uiga i le “faamaoni” ma sa faaaogā e faamatala ai se tasi e mafai ona maufaatuatuaina e ola e tusa ai ma ana upu. Na aʻoaʻo e Iesu ona soo ina ia manatu i le upu moni e pei ona ia manatu i ai. Sa ia taʻufaatauvaaina ma le tiga le pepelo o le au Faresaio, le vavamamao o a latou lava upu faafiaamiotonu ma a latou galuega le amiotonu. Ma na ia faataatia le faaaʻoaʻoga, i le soifua ai e tusa ma upu moni na ia aʻoaʻo.

O lea, e tatau foi ona faapea mo soo uma lava o Keriso. E sili mamao atu ia i latou le upu moni o le Afioga a le Atua, le tala lelei faafiafia loto o le Malo o le Atua i lalo o le pulega a Iesu Keriso, nai lo o ni faamatalaga a tagata. O lena upu moni ua faagaoioia ai i latou, uunaia ai i latou ina ia ola ai, ma tufa atu i isi. (Faatusatusa i le Ieremia 20:9.) I le faapotopotoga Kerisiano o le uluai senituri, o le auala o le olaga sa latou ola ai i le avea o ni soo o Keriso, sa lauiloa i nisi taimi e faapea “o le upu moni” po o le “ala o le upu moni.”—2 Ioane 4; 3 Ioane 4, 8; 2 Peteru 2:2.

Se Oloa Tautele

E moni, o le taliaina o upu moni o le Afioga a le Atua e i ai ni ona aafiaga. Muamua, i le na o le aʻoaʻoina o le upu moni, e mafai ona oo ai i ni mea faigata. Ua matauina e le Encyclopedia Americana e faapea: “O le upu moni, e masani lava ona fefinauai ai, ona o le lē taulau ona ia lagolagoina o faiga faaituau po o tala faafagogo.” I le vaai atu i le faaalialia o o tatou talitonuga e faapea e lē moni, e mafai ona fenuminumiai ai, a e maise lava pe afai na aʻoaʻoina i tatou e taʻitaʻi lotu maufaatuatuaina. E ono faatusaina e nisi tagata lenei mea i le iloaina mulimuli ane e faapea, o mātua maufaatuatuaina, o le mea moni, o ni tagata solitulafono faananā. A e pe e lē sili ea ona lelei le maua o le upu moni faalelotu nai lo o le ola ma talitonuga sese? Pe e lē sili ea ona lelei le iloaina o mea moni nai lo o le faaseseina i tala pepelo?b—Faatusatusa i le Ioane 8:32; Roma 3:4.

O lona lua, o le ola e tusa ma le upu moni faalelotu, e ono tetee mai ai nisi o ē na uluai avea ma a tatou uo. I se lalolagi ua matuā toatele ai i latou “ua fesuiai le upu moni i le Atua ma le upu pepelo,” o i latou ua taofi mau i le upu moni o le Afioga a le Atua, e foliga mai o ni mea ese i le lalolagi, ma i nisi taimi e teena ai i latou ma manatu sese i ai.—Roma 1:25; 1 Peteru 4:4.

A e o le upu moni, ua maua ai lenei taui sautualua. O le iloa o le upu moni ua tuusaoloto ai i tatou mai upu pepelo, mea sese, ma faiga faataulaitu. Ma afai tatou te ola e tusa ai ma le upu moni, o le a faamalosia ai i tatou ina ia tumau i mea faigata. O le upu moni a le Atua e ese le maufaatuatuaina ma mausalī lona faavae, ma e matuā faaosofia ai ia i tatou se faamoemoe, ua mafai ai ona tatou tutumau i lalo o so o se tofotofoga. E letioa ona faatusaina e le aposetolo o Paulo le upu moni i se fusipaʻu lautele, malosi, po o se fusi e faaaogā e fitafita i le taua!—Efeso 6:13, 14.

Ua faapea mai le faataoto i le Tusi Paia: “Ia e faatau mai le mea [upu] moni, aua lava le faatau atu; atoa foi ma le poto, ma le aʻoaʻoina, ma le atamai.” (Faataoto 23:23) O le lafoaia o le upu moni e faalagolago i le talitonuga a le tagata lava ia, pe e leai foi se upu moni, o le misia lea o se mea e matuā faafiafiaina ai ma faamalie loto ua ofoina mai e le ola. O le mauaina o le upu moni, o le mauaina lea o le faamoemoe; o le iloa ma alofa i ai, o le iloa foi lea ma alofa i Lē na Foafoaina le vateatea, ma lona Alo pele e toatasi; o le ola e tusa ai ma le upu moni, o le ola foi lea faatasi ma se fuafuaga ma le filemu o le mafaufau, nei ma e oo i le faavavau.—Faataoto 2:1-5; Sakaria 8:19; Ioane 17:3.

[Faaopoopoga i lalo]

a E sili atu i le 70 le aofaiga i tala a Evagelia, ua faamaumau ai e faapea na faaaogaina e Iesu se faaupuga tutasi e faamamafaina ai le moni o ana upu. E masani ona ia faapea mai “Amene” (“E moni,” NW) e amata ai se fuaiupu. O le upu Eperu talafeagai o lona uiga, “mautinoa, moni.” Ua matauina e le New International Dictionary of New Testament Theology e faapea: “I le faatomuaina o ana fetalaiga i le upu amene, na faamaonia ai e Iesu e faapea, o ana upu e moni ma maufaatuatuaina. Sa ia tausisi i ana upu ma faia ina ia aafia ai o ia faapea ma lana au faalogologo. O ni faaupuga o lona tulaga mamalu ma le pule.”

b O le upu Eleni mo le “upu moni,” o le a·leʹthei·a, e sau mai le upu o lona uiga “e lē natia,” o lea o le upu moni, e masani ona aafia ai le faaalia o se mea sa natia muamua.—Faatusatusa i le Luka 12:2.

[Pusa i le itulau 6]

Pe e Mafai ea ona Suia le Upu Moni?

O LENA fesili faatupu manatu, na lagā e V. R. Ruggiero i lana tusi The Art of Thinking. O lana tali, o le leai. Ua ia faaopoopo atili mai e faapea: “O le upu moni, e ono foliga mai i nisi taimi ua suia, a e pe a iloilo totoʻa i ai, o le a iloa ai e leai, e lei suia.”

Fai mai o ia: “Seʻi manatunatu i le tulaga o le tusitala o le uluai tusi o le Tusi Paia, le tusi o Kenese. Mo le tele o senituri, sa talitonu ai Kerisiano ma tagata Iutaia, o le tusi, e toatasi lava lona tusitala. Na oo i se taimi na luʻia ai lenei manatu ma mulimuli ane suia i le talitonuga e faapea e toalima tusitala na tusia le Kenese. Ona oo lea i le 1981, na faasalalauina ai ni iuga o suesuega na faia i le gagana o le Kenese mo le 5 tausaga, ua taʻua ai, e 82 pasene le ono tusia e le tusitala e toatasi, e pei ona uluai manatu ai.

“Po ua suia le upu moni e uiga i le tusitala o le tusi o Kenese? E leai. E na o lo tatou talitonuga ua suia. . . . O le a lē suia lava le upu moni e ala i lo tatou poto po o lo tatou valea foi.”

[Pusa i le itulau 7]

Faaaloalo mo le Upu Moni

“O LE faaaloalo mo le upu moni, e le na o ni manatu o tagata faitio ma vaavaai masei o o tatou lava taimi, lea o loo taumafai e ‘faaalialia’ mea uma, ona ua talitonu e faapea, e leai se tasi, ma e leai se mea e mafai ona fai mai ma le mautinoa, ua ia maua le upu moni. O le faaaloalo mo le upu moni, o le uiga lea ua tuufaatasia le fiafia mautinoa e faapea, e mafai moni lava ona maua le upu moni, ma le gauai ma le loto maulalo i le upu moni i so o se taimi ma i so o se mea e mapuna aʻe ai. O le magafagafa faapena i le upu moni e manaomia mai ia i latou o ē tapuai i le Atua o le upu moni; talu ai o le faaaloalo tatau i le upu moni ua faamautinoa ai le faamaoni o se tagata i ana feutagaiga ma lona tuaoi, i upu ma galuega. O le uiga lenei o loo tatou vaaia, lea e molimau uma i ai le F[eagaiga] T[uai] ma le F[eagaiga] F[ou].”​—The New International Dictionary of New Testament Theology, Tusi 3, itulau e 901.

[Ata i le itulau 7]

O le agaigai i luma faasaienitisi, e faavae i mea moni faasaienisi na maua

[Ata i le itulau 8]

O loo faaaofia e le upu moni le Malo ma ona faamanuiaga

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2025)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga