“Le Isaraelu o le Atua” ma le “Motu o Tagata e Toatele”
“Ona ou iloa lea, faauta foi i le motu o tagata e toatele . . . e le ma faitaulia e se tasi.”—FAAALIGA 7:9.
1-3. (a) O ā faamoemoega mamalu faalelagi o loo i ai i Kerisiano faauuina? (e) Na faapefea ona taumafai Satani e faaumatia le faapotopotoga i le uluai senituri? (i) O le ā na tupu i le 1919 na faaalia ai e faapea o taumafaiga a Satani e faaleaga le faapotopotoga o Kerisiano faauuina na le taulau?
O LE faavaeina “o le Isaraelu o le Atua” i le 33 T.A. sa avea o se laasaga tele i le faataunuuina o fuafuaga a Ieova. (Kalatia 6:16) O ona sui faauuina ua ia i latou le faamoemoe e avea o ni mea faiola agaga e le toe oti lava, ma o le a pule ma Keriso i le Malo faalelagi o le Atua. (1 Korinito 15:50, 53, 54) I lena tofiga, ua ia i latou se vaega autū i le faapaiaina o le suafa o Ieova ma le tuimomomoina o le ulu o le Fili sili, o Satani le Tiapolo. (Kenese 3:15; Roma 16:20) E letioa ona faaaogā e Satani lona malosi atoatoa e faaumatia ai lenei faapotopotoga fou, e le gata e ala i le sauaina a e faapena foi ma le taumafai e faaleagaina!—2 Timoteo 2:18; Iuta 4; Faaaliga 2:10.
2 A o soifua aposetolo, sa le mafai ona mālō Satani. E ui i lea, ina ua mavae lo latou maliliu, na salalau atu ai ma le le mataofiofia le aposetasi. Mulimuli ane ai lava, i le vaaiga faaletagata, na foliga mai ai ua faaleagaina le faapotopotoga mamā faa-Kerisiano na faavaeina e Iesu, ina ua faatulai mai e Satani le sui sili o lotu aposetasi ua iloa i aso nei o Kerisinetoma. (2 Tesalonia 2:3-8) E ui i lea, na faatumauina pea le Faa-Kerisiano moni.—Mataio 28:20.
3 Na valoia e Iesu i lana faataoto i le saito ma le titania e faapea, o le a tupu aʻe Kerisiano moni mo se taimi faatasi ai ma “titania,” po o Kerisiano pepelo; ma na tupu lea mea. A e na ia fetalai foi e faapea i le vaitaimi o aso e gata ai, o le a iloagofie ai ‘le fanau o le malo,’ ua tuueseeseina mai “le titania.” (Mataio 13:36-43) Na faamaonia foi le moni o lea mea. I le 1919, na o ese mai Kerisiano moni faauuina mai le saisaitiaga faa-Papelonia. Na aloaia ai i latou e le Atua e avea . . . o le “auauna faamaoni ma le mafaufau,” ma latou aloalo atu ma le loto tetele i le talaʻia o le tala lelei o le Malo. (Mataio 24:14, 45-47; Faaaliga 18:4) O le toatele lava o i latou, e mai Nuuese; a e ona sa latou faatuatua e pei o Aperaamo, na avea moni ai i latou ma ‘ē tupuga mai ia Aperaamo.’ Na avea ai i latou ma sui o “le Isaraelu o le Atua.”—Kalatia 3:7, 26-29.
Le “Motu o Tagata e Toatele”
4. O le ā le vaega o Kerisiano na matauina lelei, a e maise lava i vaitausaga o le 1930?
4 I le amataga lava, o i latou na tali atu i le talaʻiga a nei Kerisiano faauuina na avea foi ma Isaraelu faaleagaga, le vaega totoe o le 144,000, faatasi ai ma se faamoemoe faalelagi. (Faaaliga 12:17) Peitai ane, a e maise lava talu mai vaitausaga o le 1930, na amata ai ona matauina lelei se tasi vaega. Na iloaina i latou nei o “isi mamoe” i le faataoto i lotoā mamoe. (Ioane 10:16) Na avea i latou ma soo o Keriso faatasi ai ma se faamoemoe o le ola e faavavau i luga o se lalolagi parataiso. I se uiga faafaatusa, na avea i latou o ni fanau faaleagaga a Kerisiano faauuina. (Isaia 59:21; 66:22; faatusatusa i le 1 Korinito 4:15, 16.) Na latou iloaina o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina o le auauna faamaoni ma le mafaufau lea, ma i le pei o o latou uso faauuina, ua i ai ia i latou le alofa loloto mo Ieova, le faatuatua i le taulaga a Iesu, le maelega i le vivii atu i le Atua, ma le loto malilie e sauaina ona o le amiotonu.
5. Ua faapefea ona agaigai i luma le manino lelei o le malamalamaga i le tulaga o isi mamoe?
5 I le amataga, sa le manino ai le malamalamaga i le tulaga o isi mamoe nei, a e a o faagasolo le taimi, sa oo ina manino mai ai le tulaga o mea. I le 1932, na faalaeiauina ai Kerisiano faauuina ina ia uunaia isi mamoe e faia se vaega i le galuega talaʻi—o se mea ua uma ona faia e le toatele o isi mamoe. I le 1934, na faalototele atu ai i isi mamoe ina ia gauai atu i le papatisoga i le vai. I le 1935, na faailoaina ai i latou faatasi ma le “motu o tagata e toatele” o le Faaaliga mataupu e 7. I le 1938, na valaaulia ai i latou e faatasi atu i le Faamanatuga o le maliu o Iesu Keriso o ni ē e maimoa. I le 1950, sa iloa ai o tane taʻumatuaina sa latou i ai faatasi e auai atu i “alii sili” o ē e auauna o “se lafitaga i le matagi, ma se mea e malu ai i le afā.” (Salamo 45:16; Isaia 32:1, 2) I le 1953, o le faalapotopotoga a le Atua i le lalolagi i lena taimi—o le vaega tele lava sa faia aʻe i isi mamoe—na iloa ai o le faaogatotonu lea o le sosaiete i le lalolagi o le a faapea ona i ai pea i le lalolagi fou. I le 1985, na malamalama ai e faapea e faavae i le taulaga togiola a Iesu, ua taʻuamiotonuina ai isi mamoe o ni uo a le Atua, faatasi ai ma se faamoemoe o le faasaoina ia Amaketo.
6. O ā tulaga faatatau o ē faauuina ma isi mamoe i aso nei, ma o ā fesili ua taʻitaʻiina atu i ai?
6 I le taimi nei, i lenei vaega faaiu o “aso e gata ai,” o le toatele lava o le 144,000 ua maliliu ma ua maua lo latou taui i le lagi. (2 Timoteo 3:1; Faaaliga 6:9-11; 14:13) O Kerisiano o faamoemoe e ola i le lalolagi o loo faia nei le tele o le galuega o le talaʻia o le tala lelei, ma latou te manatu i ai o se faaeaga le lagolago atu i uso faauuina o Iesu i lenei mea. (Mataio 25:40) A e peitai ane, o i latou nei faauuina o le auauna faamaoni ma le mafaufau o loo faaauala mai ai le faaooina mai o meaʻai faaleagaga i lenei vaitaimi atoa o aso e gata ai. O le ā le tulaga o le a i ai i isi mamoe pe a maua uma e ē faauuina lo latou taui i le lagi? O ā sauniuniga o le a i ai mo isi mamoe? O se tagai puupuu atu ia Isaraelu anamua o le a fesoasoani ia i tatou e taliina ai na fesili.
Se “Malo o Ositaulaga” Tali Tutusa
7, 8. O le ā le tele na avea ai Isaraelu anamua o se malo o ositaulaga ma se nuu paia i lalo o le feagaiga o le Tulafono?
7 Ina ua filifilia e Ieova ia Isaraelu o lona nuu faapitoa, na ia osia ai se feagaiga ma i latou i le fetalai atu i ai e faapea: “Afai tou te matuā faalogo mai i loʻu leo, ma tausiusi i laʻu feagaiga, ona fai lea outou ma oloa tāua moʻu, e sili i nuu uma; auā o loʻu lava le lalolagi uma. E fai foi outou ma malo o ositaulaga, ma nuu paia mo aʻu.” (Esoto 19:5, 6) Na avea Isaraelu ma tagata faapitoa ia Ieova e ala i le feagaiga o le Tulafono. Peitai ane, o le a faapefea ona faataunuuina le folafolaga i se malo o ositaulaga ma se nuu paia?
8 A o faamaoni Isaraelu, sa latou faailoa atu le pule silisili ese a Ieova ma talia o ia o lo latou Tupu. (Isaia 33:22) O lea, na avea ai i latou o se malo. A e e pei ona faailoa mulimuli mai, o le folafolaga e faatatau i “se malo,” e i ai sona uiga e sili atu nai lo lena. E faaopoopo atu i ai, a o usiusitai atu i latou i Tulafono a Ieova, sa mamā i latou, faaesea mai i nuu na siomia ai i latou. Na avea i latou o se nuu paia. (Teuteronome 7:5, 6) Pe sa avea i latou ma se malo o ositaulaga? I Isaraelu, na vavaeese mai ai le ituaiga o sa Levī mo le auaunaga i le malumalu, ma na faapea ona i ai le faiva faaositaulaga faasa-Levī i lena ituaiga. Ina ua faapaiaina le Tulafono Faa-Mose sa avatu ai tane o sa Levī e sui aʻi ulumatua uma o aiga e le o ni sa Levī.a (Esoto 22:29; Numera 3:11-16, 40-51) O lea, o aiga uma o Isaraelu, sa i ai sē na fai ma o latou sui i le auaunaga i le malumalu. O le auala lenei na latalata atu ai i le avea o se nuu o ositaulaga. E ui i lea, na fai i latou ma sui o Ieova i luma o nuu. O so o se tagata ese lava e manao e tapuai i le Atua moni, e tatau ona ia faia e ala i le auaufaatasi ma Isaraelu.—2 Nofoaiga a Tupu 6:32, 33; Isaia 60:10.
9. O le ā na māfua ai ona teena e Ieova le malo i le itu i mātū o Isaraelu ‘mai le auauna o se au ositaulaga ia te ia’?
9 Ina ua mavae le maliu o Solomona, na vaeluaina ai tagata o le Atua, o le itu i mātū o Isaraelu i le puleaga a le tupu o Ierepoamo, ma le malo i le itu i saute o Iuta i le pulega a le tupu o Reopoamo. Talu ai o le malumalu, le faauluuluga o le tapuaiga moni sa i le oganuu o Iuta, na faavaeina ai lava e Ierepoamo se tapuaiga e le tusa ma le tulafono, e ala lea i le faatuina o ni faatusa o ni tamaʻi povi i oganuu o lona atunuu atoa. E faaopoopo atu i ai, “ona faia lea e ia o le fale o mea maualuluga; na tofia foi e ia nisi o le nuu uma e fai ma faitaulaga, e le ni o le fanauga a Levi i latou.” (1 Tupu 12:31) Na magoto atu le itumalo i mātū i le loloto o tapuaiga sese ina ua faataga e le tupu o Aapo lana avā o Iesepela, le fafine mai nuu ese, e faavaeina i le nuu le tapuaiga ia Paala. Mulimuli ane ai lava, na folafola atu ai e Ieova le faamasinoga i le malo fouvale. Na ia fetalai e ala ia Hosea: “Ua faaumatia loʻu nuu ina ua leai se poto; o oe foi na e tetee atu i le poto, o le mea lea ou te tetee atu ai ia te oe, e le fai oe ma ositaulaga ia te au.” (Hosea 4:6) E lei umi, a e faaumatia loa e Asuria le malo i le itu i mātū o Isaraelu.
10. Na faapefea e le malo o Iuta i le itu i saute, a o faamaoni, ona avea ma sui o Ieova i luma o nuu?
10 A e faapefea le malo i le itu i saute, o Iuta? I le vaitaimi o Esekia, na fetalai atu ai Ieova ia i latou e ala atu ia Isaia e faapea: “O outou o aʻu molimau, ma laʻu auauna o le na aʻu filifilia; . . . o le nuu lenei na aʻu faia mo aʻu; latou te taʻuatua loʻu viiga.” (Isaia 43:10, 21; 44:21) A o faamaoni, na auauna ai le malo i le itu i saute e faalauiloa atu i atunuu le mamalu o Ieova ma faatosina mai ai ē loto faamaoni e tapuai ia te ia i lona malumalu ma tautuaina e ositaulaga o sa Levī moni.
Tagata Ese i Isaraelu
11, 12. Taʻu mai igoa o nisi o tagata ese o ē na ō mai e auauna ia Ieova i le faatasi atu ia Isaraelu.
11 A e mo tagata ese o ē na tali lelei atu i lenei molimau, sa i ai se sauniuniga mo i latou i le Tulafono na tuuina atu e ala ia Mose—o lana avā o Sepora, o se Mitiana. O se vaega o “tagata ese e toatele” e le o ni Isaraelu na latou tuua Aikupito faatasi ma Isaraelu, ma sa i ai foi i le taimi na tuuina atu ai le Tulafono. (Esoto 2:16-22; 12:38; Numera 11:4) Na faasaoina Raava ma lona aiga mai i Ieriko, ma na mulimuli ane talia i totonu o le faapotopotoga o Iutaia. (Iosua 6:23-25) E lei umi, a e faia ai e tagata mai Kipeona se leleiga ma Isaraelu, ma na tofia i ai ni tiute e fesootai atu ma le falefetafai.—Iosua 9:3-27; tagai foi i le 1 Tupu 8:41-43; Eseta 8:17.
12 Na oo lava ina auauna ai tagata ese i tofiga maualuluga. Na faitaulia faatasi Uria le sa Hetī, le tane a Patesepa, ma “e ua totoa” a Tavita, sa faapena foi Seleka le sa Amonī. (1 Nofoaiga a Tupu 11:26, 39, 41; 2 Samuelu 11:3, 4) Sa auauna Epetemeleka le Aitiope, i le maota o le tupu ma na fesootai atu i le tupu. (Ieremia 38:7-9) Ina ua toe foi mai Isaraelu mai le faatagataotauaina i Papelonia, na tuuina atu ai i tagata e le o ni Isaraelu, le au Netini ni tiute tauave faaopoopo e fesoasoani atu ai i ositaulaga. (Esera 7:24) Ona e talu ai o se vaega tele o nei tagata ese faamaoni, po o tagata aumau, ua iloa o loo faaatagia ai le motu o tagata e toatele i aso nei, tatou te naunau ai la i lo latou tulaga.
13, 14. (a) O ā faaeaga ma tiute tauave sa i ai i tagata liu lotu i Isaraelu? (e) Na tatau faapefea ona manatu tagata Isaraelu i tagata liu lotu faamaoni?
13 O i latou na o ni tagata liu lotu, o ē tapuai ma tuuina atu ia Ieova i lalo o le Tulafono Faa-Mose, o ē na vavaeese mai isi nuu ina ia faatasia ma Isaraelu. (Levitiko 24:22) Sa latou ofo atu taulaga, na lafoai tapuaiga sese, ma taumamao mai le toto, e pei ona sa faia e Isaraelu. (Levitiko 17:10-14; 20:2) Sa latou fesoasoani i le fauina o le malumalu o Solomona, ma faatasi atu i le toe faafoisiaina o le tapuaiga moni i le taimi o le tupu o Asa ma le tupu o Esekia. (1 Nofoaiga a Tupu 22:2; 2 Nofoaiga a Tupu 15:8-14; 30:25) Ina ua faaaogā e Peteru le uluai ki o le Malo i le Penetekoso 33 T.A., na faalogo atu ai tagata “Iutaia ma e ua liu lotu [e le o ni Iutaia],” i ana upu. O le tolu afe na papatisoina i lena aso, atonu na aofia ai nisi o ē na liu lotu. (Galuega 2:10, 41) E lei leva, a e papatisoina loa le Aitiope liu lotu e Filipo—a o lei faaaogaina e Peteru le ki mulimuli o le Malo ia Konelio ma lona aiga. (Mataio 16:19; Galuega 8:26-40; 10:30-48) E manino lava la, sa lei manatu i tagata liu lotu o ni tagata o Nuuese.
14 E ui i lea, o le tulaga o tagata liu lotu i Isaraelu sa le tutusa ma le tulaga na i ai tagata Isaraelu moni. Sa lei auauna tagata liu lotu o ni ositaulaga, ma sa leai se sui o o latou ulumatua i le faiva faaositaulaga a le au sa Levī.b Ma sa leai se tofi o tagata liu lotu i le laueleele o Isaraelu. E ui i lea, na faatonuina tagata Isaraelu ina ia alolofa atu i tagata liu lotu faamaoni, ma manatu ia i latou o ni o latou uso.—Levitiko 19:33, 34.
Le Nuu Faaleagaga
15. O le ā na iu i ai ina ua teena e Isaraelu moni le Mesia?
15 Na fuafuaina le Tulafono ina ia tausia ai le mamā o tagata Isaraelu, vavaeese ai mai nuu na siomia ai i latou. A e e i ai foi se isi fuafuaga na faatatau atu i ai. Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “O lenei, ua fai mo tatou taʻitaʻitama le tulafono, na te taʻitaʻiina i tatou ia Keriso, ina ia taʻuamiotonuina i tatou i le faatuatua.” (Kalatia 3:24) E faanoanoa ai, ona o le toatele o tagata Isaraelu na le taulau ona taʻitaʻiina atu ia Keriso e ala i le Tulafono. (Mataio 23:15; Ioane 1:11) O lea, na teena ai e Ieova le Atua lena nuu ma faapogaia le fanau mai o “le Isaraelu o le Atua.” E le gata i lea, na ia faalautele atu le valaaulia ia i latou e le o ni Iutaia ina ia avea ma ni ē ua ausia agavaa uma e fai ai ma tagatanuu o lenei Isaraelu fou. (Kalatia 3:28; 6:16) O lenei nuu fou, ua faapea ona faataunuuina ai mulimuli le folafolaga ofoofogia a Ieova i le Esoto 19:5, 6 e faatatau i se malo o tupu ma ositaulaga. E faapefea?
16, 17. O le ā le uiga ua avea ai Kerisiano faauuina o i le lalolagi ma “tupu”? ma “ositaulaga”?
16 Na sii mai e Peteru le Esoto 19:6 ina ua ia tusi atu i Kerisiano faauuina o ona aso e faapea: “A o outou o le tupulaga ua filifilia outou, o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai.” (1 Peteru 2:9) O le ā le uiga o lenei mea? Po o Kerisiano faauuina ea o i le lalolagi o ni tupu? E leai, o le a avea o ni tupu i le lumanai. (1 Korinito 4:8) A e peitai ane, o loo ia te i latou pea le mamalu tau “tupu” i se uiga ua faailogaina mo tofiga o le lumanai mo faaeaga o le malo. E oo lava i le taimi nei, o i latou o se nuu i lalo o le tupu, o Iesu, ua tofiaina e le Pule Silisili ese o Ieova le Atua. Na tusi Paulo e faapea: “O [Ieova] ua na laveai mai ia te i tatou nai le pule a le pouliuli, a ua na aumaia i tatou i le malo o lona lava Alo pele.”—Kolose 1:13.
17 Pe o Kerisiano faauuina ea o i le lalolagi o se au ositaulaga? I nisi o tulaga, o lea lava. I le avea o se faapotopotoga, ua latou auauna atu ai i se uiga faaositaulaga ma le mautinoa lava. Na faamatala mai e Peteru lenei mea ina ua ia faapea mai: “O outou foi, ua atiina ae outou . . . o le fale faaleagaga, o le au ositaulaga paia.” (1 Peteru 2:5; 1 Korinito 3:16) I aso nei, o le vaega totoe o Kerisiano faauuina i le avea o se tino atoa, o i latou o “le auauna faamaoni ma le mafaufau,” o le auala lea o loo tufaina mai ai meaʻai faaleagaga. (Mataio 24:45-47) E pei ona sa faia ia Isaraelu anamua, o so o se tasi lava e manao e tapuai ia Ieova, e tatau ona faia faapea e ala lea i le auaufaatasi atu i nei Kerisiano faauuina.
18. I le avea o se au ositaulaga, o le ā le tiute tauave autū o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina o i le lalolagi?
18 E faaopoopo atu i ai, ua tauaveina ai e Kerisiano faauuina le faaeaga mai ia Isaraelu, le molimau atu i le silisili o Ieova i nuu uma lava. Ua faaalia i manatu autū o le mau e faapea, ina ua taʻua e Peteru ia Kerisiano faauuina o tupu ma ositaulaga, sa i ai i lona manatu le galuega talaʻi. O le mea moni na ia tuufaatasia i se mau e tasi le mea na folafola atu ai Ieova i le Esoto 19:6, ma Ana fetalaiga ia Isaraelu i le Isaia 43:21 ina ua ia faapea mai: “A o outou . . . o tupu ma ositaulaga, . . . ina ia outou taʻutaʻu atu ana galuega lelei o le na valaau ia te outou nai le pouliuli e oo i lona lava malamalama e matuā ofo ai.” (1 Peteru 2:9) I le talafeagai ai ma lenei mea, na taʻua ai e Paulo le taʻutaʻu atu o lelei o Ieova, o se taulaga i le malumalu. Na ia tusi e faapea: “O lenei, [e ala ia Iesu] tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa.”—Eperu 13:15.
Se Faataunuuga Faalelagi
19. O le ā le faataunuuga sili mulimuli o le folafolaga e faapea, o le a avea Isaraelu ma malo o ositaulaga?
19 E ui i lea, e i ai se faataunuuga e sili atu ona mamalu o le Esoto 19:5, 6. I le tusi o Faaaliga, na faalogo ai le aposetolo o Ioane i meaola faalelagi o faatatau atu lenei mau a o latou vivii atu ia Iesu ua toe faatūina mai: “Auā na fasia oe, ua e faatauina foi tagata i lou lava toto mo le Atua, mai ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, atoa ma atunuu; ua e faia foi i latou ma nuu faatupu, o ositaulaga foi i lo matou Atua; e fai foi i latou ma tupu i le lalolagi.” (Faaaliga 5:9, 10) O lea la, i lenei uiga silisili, o le nuu faatupu, o ositaulaga, o le Malo faalelagi o le Atua, lea o loo aumaia ai le pule e pei ona aʻoaʻoina i tatou e Iesu i le tatalo. (Luka 11:2) O i latou uma o le 144,000 o Kerisiano faauuina e tutumau ma le faamaoni seia oo i le oti, o le a i ai se vaega i lena fuafuaga o le Malo. (Faaaliga 20:4, 6) Maeu se faataunuuga ofoofogia o le folafolaga na tuuina atu e ala ia Mose i anamuā lava!
20. O le ā le fesili e manaomia ona taliina?
20 O le ā le sootaga atu o lenei mea i le tulaga o le motu o tagata e toatele ma lo latou lumanai pe a maua e ē faauuina uma lo latou tofi matagofie? O le a manino atili lenei mea i le mataupu faaiu o lenei faasologa.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ina ua faapaiaina le tulaga faaositaulaga o Isaraelu, na faitauina ai tane ulumatua o ituaiga e le o ni sa Levī ma tane o le ituaiga o sa Levī. E 273 na sili atu ai ulumatua e lē o ni sa Levī nai lo tane o sa Levī. O lea na faatonuina ai e Ieova le totogi atu o sekeli e lima e faatatau atu i le tagata e toatasi mai le 273 na sili atu ai le faitau aofai o se togiola.
b Sa i ai le toatele o tagata ese e le o ni Isaraelu ina ua faapaiaina le Tulafono i le 1513 T.L.M., a e sa lei faitaulia o latou ulumatua ina ua vavaeina sa Levī e fai ma sui o ulumatua o Isaraelu. (Tagai i le palakalafa e 8.) O lea, na le faitaulia ai sa Levī mo ulumatua o nei tagata e le o ni Isaraelu.
Pe Mafai ona E Faamatalaina?
◻ Ua faapefea ona faasolosolo i luma le manino lelei o le malamalamaga i le tulaga o isi mamoe?
◻ Aisea na teena ai e Ieova le malo i le itu i mātū o Isaraelu mai le auauna atu ia te ia o se au ositaulaga?
◻ A o faamaoni, o le ā le tulaga sa i ai Iuta i luma o isi nuu?
◻ O le ā le tulaga sa i ai tagata liu lotu faamaoni i Isaraelu?
◻ Ua auauna faapefea le faapotopotoga o ē faauuina e avea ma malo o ositaulaga?
[Ata i le itulau 16]
I le avea o ni tupu ma ositaulaga, ua taʻutaʻu atu ai e Kerisiano faauuina le mamalu o Ieova i le lalolagi
[Ata i le itulau 18]
O le faataunuuga mulimuli lava o le Esoto 19:6, o le Malo lea