Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 8/15 itu. 12-17
  • Se Valaaulia Alofa i Ē ua Vaivai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Se Valaaulia Alofa i Ē ua Vaivai
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • I Latou o loo “Tigaina ma Mafatia i Avega”
  • Le Pogai Moni o Mea Faigata
  • Le Valaaulia a Iesu i Aso Nei
  • Le Mapusaga ma le Faafouina
  • Mataio 11:28-30—‘Ia Outou Ō Mai iā te Aʻu, o Aʻu Foʻi e Mālōlō ai Outou’
    Uiga o Mau
  • “Ia Outou ō Mai iā te Aʻu, . . . Ona Ou Faafouina Lea o Outou”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2019
  • Mapusaga Mai Mafatiaga—Se Vaifofō Aogā
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Le Tāua o le Auai i Sauniga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 8/15 itu. 12-17

Se Valaaulia Alofa i Ē ua Vaivai

“Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o aʻu foi e malolo ai outou.”—MATAIO 11:28.

1. O le ā na silafia e Iesu i Kalilaia i lana malaga talaʻi lona tolu?

A O LATALATA i le amataga o le tausaga e 32 T.A., sa iai Iesu i le lona tolu o ana malaga talaʻi sa faataamilo ai i le itumalo o Kalilaia. Na ia ui atu i aai, ma faoa aai, “ua aʻoaʻo i o latou sunako, ma talaʻi i le tala lelei o le malo, ua ia faamalolo foi i maʻi uma, ma maʻi tiga uma o le nuu.” A o ia faia faapea, sa ia silafia atu le motu o tagata, ona “mutimuti vale ai lea o lona alofa ia te i latou, ona ua lailoa i latou ma tuulafoaiina, e pei o mamoe e leai so latou leoleo.”—Mataio 9:35, 36.

2. Na faapefea ona fesoasoani atu Iesu i tagata?

2 A e peitai, na faia e Iesu nisi mea e sili atu nai lo le tau ina mutimuti vale ona lagona mo le motu o tagata. Ina ua uma lana faatonuga i ona soo e tatalo atu i “le Alii e ana le saito e seleseleina,” o Ieova le Atua lea, ona ia aauina atu lea o i latou e fesoasoani atu i tagata. (Mataio 9:38; 10:1) Ona faamautinoa atu lea e ia lava i tagata le auala e maua ai le mapusaga moni ma le faamafanafanaga. Na ia faasalafa atu ia i latou lenei valaaulia faamafanafanaloto: “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o aʻu foi e malolo ai outou. Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa [“faafouina,” NW] mo outou agaga.”—Mataio 11:28, 29.

3. Aisea ua tutusa lelei ai foi i aso nei le logoleleia o le valaaulia a Iesu?

3 Ua tatou ola i aso nei i se taimi ua lagona ai e le toatele le matuā tigaina ma le mafatia. (Roma 8:22; 2 Timoteo 3:1) O nisi, ua alu uma le tele o o latou taimi ma le malosi i le tau sailia o mea mo le olaga, ae ua itiiti ai le taimi ma le malosi e uaʻi atu ai i o latou aiga, i uo, po o nisi lava mea. E toatele ua mafatia i ni maʻi tigā, o nisi o le loto mafatia, ma isi faafitauli tau i le tino ma faalogona. Ona o lagona o le omia, ua taumafai ai nisi e saili se mapusaga e ala i lo latou matuā uaʻi atu i mea faafiafia, le ʻaitele, le inutele i le ʻava malosi, ua oo foi ina faaaogā fualaau faasaina. O le mea moni, o lenei faiga o le a na ona latou faaauau ai pea i se tulaga e sili ona leaga, ma faateleina ai faafitauli ma omiga latou te maua. (Roma 8:6) E manino lava, o le valaaulia alofa a Iesu ua tutusa lelei lona logoleleia i aso nei, e pei foi ona iai i tuā i inā.

4. O ā fesili e tatau ona tatou talanoaina ina ia mafai ai ona tatou maua ni aogā mai le valaaulia alofa a Iesu?

4 E ui i lea, o le ā na faapologaina ai tagata i le vaitaimi o Iesu, lea na foliga mai ai “ua lailoa i latou ma tuulafoaiina,” ma māfua ai le mutimuti vale o lagona o Iesu ia i latou? O ā avega mamafa sa latou amoina ma tigaina ai, ma na mafai faapefea ona fesoasoani le valaaulia a Iesu ia i latou? O tali i nei fesili ua sili ona fesoasoani ia i tatou ina ia tatou manuia ai i le valaaulia alofa a Iesu i ē ua vaivai.

I Latou o loo “Tigaina ma Mafatia i Avega”

5. Aisea na talafeagai ai le lipotia mai e le aposetolo o Mataio o lenei mea na tupu i le faiva a Iesu?

5 O le mea mālie, e na o Mataio lava o loo ia faamatalaina maia lenei mea na tupu i le faiva a Iesu. Ona o Mataio o se ao lafoga, lea foi sa faaigoa ia Levi, na masani lelei ai o ia i se tasi o avega mamafa iloga lea na amoina e tagata. (Mataio 9:9; Mareko 2:14) Ua faapea mai le tusi Daily Life in the Time of Jesus: “O lafoga ia [sa tatau i tagata Iutaia] ona totogiina i tupe po o le faia o ni auaunaga, sa matuā mamafa lava, ma sa faateteleina atili le mamafa, auā na oo lava ina lua ituaiga o lafoga latou te totogiina, o lafoga faalauaitele, ma lafoga faalelotu; ma e leai se tasi o na lafoga e tau ama mai.”

6. (a) Sa faapeī le faiga o le totogia o lafoga i le vaitaimi o Iesu? (e) Aisea na matuā taʻuleagaina ai le ʻau ao lafoga? (i) O le ā na iloa e Paulo o loo manaomia ona faamanatu atu i ona uso Kerisiano?

6 Na atili ona matuā mamafa nei avega ona o le tulaga sa iai le totogiina o lafoga i lena vaitaimi. Sa tuu atu e taʻitaʻi o le pulega a Roma le aoina o lafoga mai pitonuu, e faia e i latou na sili ona maualuluga a latou tauofoga. Ona faapea foi lea ona faafaigaluega ai e i latou na, tagata o o latou pitonuu ina ia vaavaaia le galuega o le aoaoina o lafoga. O tagata uma sa aafia i le faatulagaga o le siitai o lafoga, na latou manatu sa fetaui lo latou faaopoopoina o a latou lava totogi, po o ni a latou fasitupe e maua mai ai. Mo se faaaʻoaʻoga, na faamatala mai e Luka e faapea, “o le tagata ua igoa ia Sakaio, o ia o le ao lafoga sili, o le mauoa foi o ia.” (Luka 19:2) O le “ao lafoga sili” o Sakaio ma i latou na i lalo o lana vaavaaiga, e foliga mai na latou matuā mauoa lava i tupe na mafatia ai tagata lautele. O le faiga lē saʻo ma le piopio na tupu aʻe i lena faiga, na faatulaga ai ma le ita e tagata, le ʻau ao lafoga e faapea ua tutusa ma tagata agasala ma fafine talitane, ma atonu foi ua matuā fetaui lava lena i le tele o tulaga. (Mataio 9:10; 21:31, 32; Mareko 2:15; Luka 7:34) Talu ai le lagona e tagata o ni avega mamafa ua tauau ina latou lē lavātia ona tauave, e letioa la manatu le aposetolo o Paulo e manaomia ona faamanatu atu i ona uso Kerisiano ina ia latou lē loto tiga i avega mamafa mai le pulega a Roma, a e ia “avatu i tagata uma lava a latou mea; o le lafoga i e ua tatau i ai le lafoga; o le tiute i e ua tatau i ai le tiute.”—Roma 13:7a; faatusatusa i le Luka 23:2.

7. Na faapefea ona faaopoopo atu le mamafa o faasalaga faaletulafono a Roma i le avega a tagata?

7 Na faamanatu atu foi e Paulo i Kerisiano ina ia tuuina atu “le mataʻu i e ua tatau i ai le mataʻu; o le faaaloalo i e ua tatau i ai le faaaloalo.” (Roma 13:7e) Sa lauiloa le pulega a Roma i le mamafa ma le matuitui o a latou faasalaga faaletulafono. O le sasaina, le matuā faamāsiasia, o taimi faigata i falepuipui, ma faasalaga, o ni faiga na faifai pea ina ia tau taofiofia ai amioga a tagata. (Luka 23:32, 33; Galuega 22:24, 25) E oo lava foi i taʻitaʻi Iutaia, sa tuuina atu ia i latou le pule e faataunuu ai na faasalaga pe a latou iloa e talafeagai ona faia. (Mataio 10:17; Galuega 5:40) O lena faiga sa mautinoa lava le faapologaina ai, po o le matuā faapuapuagatia ai, o so o se tasi sa aafia ai.

8. Na faapefea ona faaee atu e taʻitaʻi lotu se avega i luga o tagata?

8 Peitai ane, e feoloolo mai le mamafa o lafoga ma tulafono a le pulega a Roma, nai lo avega na faatietie atu i nai tagata lautele, e taʻitaʻi lotu o lena vaitaimi. O le mea moni, e foliga mai o le mea lenei na sili ona mamafa i ai le finagalo o Iesu ina ua ia faamatalaina tagata e faapea o loo “tigaina ma mafatia i avega.” Na fetalai Iesu, nai lo le tuuina atu e taʻitaʻi lotu o se faamoemoe ma se mapusaga i tagata ua nutimomoia o latou loto, a e ua latou “saisai avega mamafa ma le avegata, ma latou faaee i ua o tagata; a e latou te le mafafai ina faagaoioi ai i so latou tamatamai lima.” (Mataio 23:4; Luka 11:46) Ua manino mai i tusi faa-Evagelia le faamatalaina ma le saʻo o ituaiga tagata e iai taʻitaʻi lotu—a e maise lava i le ʻau tusiupu ma le ʻau Faresaio—o ni tagata faamaualuluga, e leai se alofa, ma amio piopio. Latou te manatu faatauvaa i tagata lautele ua pei o ni tagata e vālea ma lē mamā, ma latou te inosia foi ni tagata ese e iai i a latou faatasitasiga. O se faamatalaga na faia e faatatau i o latou uiga, ua faapea mai: “O se tagata na te soona faamamafa le uta a se solofanua, i aso nei e faamasinoina i le tulafono. A e faapefea le tagata o lē na ia faaee tulafono e 613 i luga o ‘tagata lautele’ sa lei iai so latou aʻoaʻoina faalelotu; ona leai lea o sana gaoioiga e fesoasoani atu ai i tagata, a e ua ia taʻusalaina na tagata e faapea o ni ē e lē amio Atua?” O le mea moni, o le avega sa sili ona mamafa, e lē o le Tulafono Faa-Mose, a e o le tele naʻuā o uputuu na tuu atu i tagata.

Le Pogai Moni o Mea Faigata

9. Na faapefea i tulaga sa iai tagata i taimi o Iesu ona faatusatusa atu i tulaga i le vaitaimi o le tupu o Solomona?

9 I nisi taimi, sa avea ai tupe ma avega mamafa i tagata, lea na matuā matitiva ai lava. Na tatau ona totogia e tagata Isaraelu ni lafoga talafeagai na faatonuina mai e le Tulafono Faa-Mose. Ina ua oo mai i le pulega a Solomona, sa feagai ai tagata ma ni galuega faalemalo sa matuā taugata, e pei o le fausiaina o le malumalu ma isi fale tetele. (1 Tupu 7:1-8; 9:17-19) Peitai, o loo taʻu mai ia i tatou e le Tusi Paia e faapea o tagata sa “aai, ma feinu, ma olioli. Sa nonofo ma le filemu o Iuta ma Isaraelu; e taitasi ma nofo i lalo o lona vine, ma lalo o lona mati, e gata mai i Tanu, e pau mai i Peresepa, i ona po uma o Solomona.” (1 Tupu 4:20, 25) A e o le ā na faapogaia ai le eseesega?

10. O le ā le mafuaaga na oo ai Isaraelu i le tulaga e pei ona iai i le uluai senituri?

10 Pe afai e tumau ai le nuu i le tapuaiga moni, o le a latou olioli ai foi i le finagalo malie o Ieova ma na faamanuiaina ai i le saogalemu ma le faafualoaina, e ui lava i le tele o mea na latou faaaluina mo le malo. Peitai ane, na lapatai Ieova e faapea, pe afai latou “te liliu ese, a e le toe mulimuli mai ia te [ia] . . . ma [latou] le tausia [ana] poloaiga,” o le a latou puapuagatia ai i ni mala matuiā. O le mea moni, na “avea foi Isaraelu ma upu faatusa, ma tauemuga i nuu uma lava.” (1 Tupu 9:6, 7) Ma o le tulaga tonu lava lena na oo i ai. Na oo ina pulea Isaraelu e se malo ese, ma o le malo na faamamaluina na iu ina avea ma atunuu ua pulea e isi emepaea ese. Pagā se taui o le lafoaia o o latou tiute tauave faaleagaga!

11. Aisea na manatu ai Iesu i tagata e faapea sa “lailoa i latou ma tuulafoaiina, e pei o mamoe e leai so latou leoleo”?

11 O nei mea uma ua fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama ai i le mafuaaga na manatu ai Iesu e faapea, o tagata ia na ia silasila i ai ua “lailoa i latou ma tuulafoaiina.” O i latou na o tagata Isaraelu, o le nuu o Ieova, o ē sa latou taumafai e ola e talafeagai ma tulafono a le Atua, ma faaauau i la latou tapuaiga i se auala na te talia maia. Peitai e lē gata sa leaga le faiga o i latou e taʻitaʻi o malo ma le ʻau faipisinisi, a e sa faapena foi i faiga a taʻitaʻi lotu aposetate o ē sa latou iai faatasi. Sa pei i latou o ni “mamoe e leai so latou leoleo” auā sa leai se tasi na te tausia pe tulai atu e puipuia i latou. Sa latou manaomia se fesoasoani e faafeagai ai ma mea sa sili ona leaga. Maeu la le fetaui i lena taimi o le valaaulia alofa ma le faapelepele a Iesu!

Le Valaaulia a Iesu i Aso Nei

12. O ā omiga ua lagona e auauna a le Atua ma isi tagata loto faamaoni i aso nei?

12 E tele itu o loo tali tutusa ai foi ma tulaga o mea i aso nei. Ua iloa e tagata loto faamaoni o loo taumafai ina ia faamaoni i a latou faiga faapisinisi, le matuā faigata ona latou faafetaiaia omiga ma uunaiga mai le faiga leaga o mea. E oo lava ia i latou o ē ua tuuina atu o latou ola ia Ieova e lē o sao mai ai foi i na mea. Ua faaalia i lipoti e faapea, e iai nisi auauna a Ieova ua matuā faafaigata lava ia i latou ona faataunuuina o latou tiute tauave uma, e ui lava o lo latou faanaunauga ina ia faia faapea. Ua tau lē mafai ona latou gafatia le mamafa, ua vaivai, ma ua lē lavavā. O nisi ua oo ina iai le lagona e faapea, o se mapusaga pe afai e aua le popole, tau lava ina mou ese atu mai le vaaiga a tagata, ina ia mafai ai ona toe faasagatonu o latou mafaufau. Pe ua oo ea ia te oe lena lagona? Po o e iloa se tasi e te vavalalata i ai, ua oo i lena tulaga? Ioe, o le valaaulia faamafanafana loto a Iesu ua iai sona aogā tele mo i tatou i aso nei.

13. Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa, e mafai e Iesu ona fesoasoani ia i tatou ina ia maua le faamafanafanaga ma le malologa?

13 A o lei tatala mai e Iesu lana valaaulia alofa, na ia fetalai e faapea: “Ua tuuina mai mea uma ia te au e loʻu Tamā; e leai foi se tasi ua iloa le Atalii, ua na o le Tamā; e leai foi se tasi ua iloa le Tamā, ua na o le Atalii, ma se ua loto le Atalii e faaali atu i ai.” (Mataio 11:27) Ona o lenei faiā mafana i le va o Iesu ma lona Tamā, ua tatou mautinoa ai la, pe afai tatou te talia le valaaulia a Iesu ma avea ma ona soo, ona mafai lea ona tatou ulu atu i se faiā, vavalalata, ma le mafana ma Ieova, “o le Atua . . . e ana le faamafanafanaga uma.” (2 Korinito 1:3; faatusatusa i le Ioane 14:6.) E lē gata i lea, talu ai o ‘mea uma lava ua tuuina atu i le pule a Iesu Keriso,’ ua na o ia foi la o loo iai le mana ma le pule na te faamāmāina ai a tatou avega. O ā avega? O avega ia ua faaee mai e faiga leaga faapolotiki, o faiga faapisinisi, ma faiga faalotu, faapea foi le avega ua faaee mai ona o la tatou agasala tuufaasolo ma le lē lelei atoatoa. Maeu se manatu na amata mai lava o faalaeiau ma faamautinoaina ia i tatou!

14. O ā tulaga tigaina e mafai e Iesu ona saunia mai ai se malologa?

14 Na fetalai atili Iesu: “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o aʻu foi e malolo ai outou.” (Mataio 11:28) E mautinoa lava sa lei fetalai Iesu e tetee i le faia o galuega mamafa, auā sa masani lava ona ia fautuaina ona soo ina ia latou faamalolosi i le galuega sa latou faia. (Luka 13:24) A e o le “tigaina” (“faigaluega mamafa,” Kingdom Interlinear) e faaalia ai galuega mamafa faaumiumi ma le faavaivai tino, e masani ona faia e aunoa ma ni iuga aogā e maua mai ai. Ma o le “mafatia i avega” ua faauiga i le matuā mafatia ua sili atu nai lo le malosi e mafai ona gafatia. O le eseesega e mafai ona faatusaina i se tagata o loo eliina le palapala mo le sueina o se oloa o loo lilo, ma le tagata o loo ia eliina ni lua i se nofoaga o faasalaga. E tali tutusa a la galuega mamafa o loo fai. O le isi tagata, o lana galuega e matuā faia lava ma le vilivilitai, a e o le isi, o se galuega e faifai pea ma e leai se fiafia e maua ai. Pau le eseesega, o le mafuaaga e fai ai le galuega po o le leai o se mafuaaga e fai ai.

15. (a) O ā fesili e ao ona tatou fesiligia ai i tatou lava pe a tatou lagona o loo tatou amoina se avega mamafa? (e) O le ā e mafai ona fai atu ai e faatatau i le mafuaaga o a tatou avega?

15 Po o e lagona ea o loo e “tigaina ma mafatia i avega,” ua fai sina tele naʻuā o mea e manaomia ua lē fetaui ma lou taimi ma lou malosi? Pe ua lē mamafa naʻuā ea mo oe avega o loo e tauaveina? Pe afai o le tulaga lena, atonu e aogā ona e fesiligia oe lava, ‘O le ā le mea lea ou te tigaina i ai? O le ā le ituaiga o avega o loo oʻu tauaveina?’ E tusa ai ma lenei itu, na faapea mai se tagata fai manatu i le Tusi Paia i le silia i le 80 tausaga ua tuanai: “Pe a tatou iloiloina avega o loo iai o le olaga, ua faatulagaina i ni vaega se lua; e mafai ona tatou taʻua nei vaega, o avega na faaee lava e i tatou ia, ma avega tatou te lē maalofia le oo mai: o lona uiga, o avega e māfua i ni a tatou gaoioiga, ma avega e lei māfua i ni a tatou gaoioiga.” Ona ia toe faaopoopo mai lea: “O le toatele o i tatou o le a faateia, i le maeʻa o se iloiloga totoʻa o o tatou lava tulaga, ma tatou iloa ane ai o le vaega tele o a tatou avega o ni mea na māfua i ni a tatou lava gaoioiga.”

16. O ā avega tatou te ono faaeeina ma le lē atamai ia i tatou lava?

16 O ā nisi o avega e māfua mai ona o i tatou lava? I aso nei, o loo tatou ola i se lalolagi matapeapea i meafaitino, le manao tele i mea faafiafia, ma le tumu i amioga lē mamā. (2 Timoteo 3:1-5) E oo lava i Kerisiano tuuina atu ua fesagai soo foi ma omiga i le fia faataʻitaʻi atu i teuga ma tifiga a le lalolagi. Na tusi mai le aposetolo o Ioane e uiga i “le tuʻinanau o le tino, ma le tuʻinanau o mata, ma le faalialia o lenei olaga.” (1 Ioane 2:16) O taaʻiga malolosi nei e faigofie lava ona tatou aafia ai. Ua lauiloa le naunau o nisi e matuā faia ni aitalafu tetele ina ia olioli atili ai i faafiafiaga faalelalolagi po o le faaauauina ai pea o se ituaiga olaga o loo fiafia ai. Ona latou iloa ane lea ua tatau ona latou faaaluina se taimi tele i a latou galuega, po o le toe faaopoopo o nisi galuega e faigaluega ai, ina ia maua mai tupe e tau totogi ai a latou aitalafu.

17. O le ā le tulaga e ono faafaigata atili ai ona tauaveina le avega, ma e mafai faapefea ona foia lenei mea?

17 E ono mafaufau se tagata e lē o leaga le mauaina po o le faia o ni mea o loo maua po o loo faia foi e isi tagata, peitai e tāua le iloilo pe ua ia toe faaopoopo atu foi nisi mea e lē o manaomia i lana avega. (1 Korinito 10:23) Talu ai e lē mafai e se tagata ona tauave uma ni mea se tele, e tatau la ona tuu ese nisi mea ina ia mafai ai ona ia aveina le isi avega. E masani lava, o mea e manaomia mo lo tatou lelei faaleagaga—le suesueina totino o le Tusi Paia, le auai i sauniga, ma le auai i le faiva i le fanua—o mea na ua muamua ona tuu ese. O le iuga, e iu ai i le mou atu o le malosi faaleagaga, ma atili faigata ai ona tauave le avega. Na lapatai mai Iesu Keriso e faatatau i lena lamatiaga, ina ua ia fetalai: “Ia outou, neʻi mafatia o outou loto i le soona ulavale, ma le onā, ma le popole i mea a le olaga nei, neʻi faafuasei mai lea aso ia te outou e pei o se mailei.” (Luka 21:34, 35; Eperu 12:1) E faigata tele ona mataulia se mailei ma sola ese mai ai, pe afai ua mafatia se tasi i avega ma faavaivai atu ai.

Le Mapusaga ma le Faafouina

18. O le ā na ofoina atu e Iesu ia i latou o ē na ō mai ia te ia?

18 O le mea lea, o le alofa na ofo mai ai e Iesu le vaifofo: “Ia outou o mai ia te au, . . . o aʻu foi e malolo ai outou.” (Mataio 11:28) O le upu “malolo” i inei ma le “faafouina” i le fuaiupu e 29 e maua mai upu faa-Eleni lea e tutusa ma le upu ua faaaogā e le faaliliuga a le Septuagint ina ia faatatau atu i le upu Eperu mo le “sapati” po o le “tausia o le sapati.” (Esoto 16:23) O lea, sa lei folafola mai e Iesu e faapea, o i latou o ē ō mai ia te ia o le a lē toe iai ni a latou galuega e faia, a e na ia folafola mai e faapea o le a ia faafouina i latou ina ia faamalosia ai mo a latou galuega e tatau ona latou faia e tusa ai ma le fuafuaga a le Atua.

19. E faapefea i se tasi ona ‘sau ia Iesu’?

19 A e faapefea la, i se tasi ona ‘sau ia Iesu’? Na fetalai atu Iesu i ona soo: “Ai se tasi e fia mulimuli mai ia te au, ia faafiti o ia ia te ia, ma ave lona satauro, i le mulimuli mai ia te au.” (Mataio 16:24) O lea, o le sau ia Iesu e faatatau i le gauai atu o le loto o se tasi ina ia faia le finagalo o le Atua ma Keriso, le taliaina o se avega o tiute tauave faapitoa, ma ia faaauau pea ona faia faapea. Pe ua tele naʻuā ni mea o manaomia ai i lenei mea? Pe ua faigata naʻuā ea ona ausia? Seʻi o tatou talanoaina le mea na fetalai i ai Iesu ina ua uma ona ia tuuina atu le valaaulia alofa i ē ua vaivai.

Pe Mafai ona E Manatua?

◻ O ā auala sa mafatia ai i avega mamafa tagata i taimi o Iesu?

◻ O le ā le mafuaaga moni o mea faigata na feagai ma tagata?

◻ E ao faapefea ona tatou iloiloina i tatou lava pe a tatou lagona ua mamafa tele le avega?

◻ O ā avega tatou te ono faaeeina ma le lē atamai ia i tatou lava?

◻ E mafai faapefea ona tatou maua le faafouina lea na folafola mai e Iesu?

[Ata i le itulau 15]

O ā nisi o avega tatou te ono faaeeina ia i tatou lava?

[Ē Ana le Ata i le itulau 15]

Courtesy of Bahamas Ministry of Tourism

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga