Pe e Moni le Atua ia te Oe?
PE A e oo i ni faafitauli e mafatia ai, pe e vave ea ona e faalatalata atu i le Atua i le tatalo? Afai o lea, pe e te lagona ea o loo e talanoa atu i se peresona moni lava?
E faasino atu i lona Tama faalelagi, na fetalai ai Iesu: “Ua moni lava o ia ua auina mai aʻu.” (Ioane 7:28) Ioe, e iai moni lava Ieova le Atua, ma o le tatalo atu ia te ia, e pei o le sulu atu i se uo faaletagata vavalalata mo se fesoasoani po o se fautuaga. O le mea moni, ina ia faafofogaina i tatou e le Atua, e tatau ona ogatusa a tatou tatalo ma faatulagaga faale-Tusi Paia mo tatalo e taliaina mai. Mo se faaaoaoga, e tatau ona tatou faalatalata atu i le lotomaulalo i le “Faafofoga tatalo” e ala i lona Alo, o Iesu Keriso.—Salamo 65:2; 138:6; Ioane 14:6.
O nisi e ono lagona faapea ona o le Atua e lē vaaia, e lē iai la ni ona uiga moni o se peresona. Ia i latou, e foliga mai e lē o se peresona moni le Atua. E oo lava i nisi Kerisiano, o ē ua aʻoaʻoina uiga ofoofogia o le Atua, atonu e iai taimi e faafaigata ai ona talisapaia le moni o le Atua. Pe sa oo ia te oe se lagona faapena? Pe afai o lea, o le ā e mafai ona fesoasoani ina ia moni ai Ieova ia te oe?
Suesue le Tusi Paia
E te suesueina e lē aunoa le Tusi Paia? O le tele o lou faifai pea ma le matuā uaʻi atu i taimi e fai ai au suesuega faale-Tusi Paia o le sili atu foi lena o le moni o Ieova le Atua ia te oe. E faamalosia ai lou faatuatua, ma iu ai ina mafai ona e “iloa atu i le le o vaaia.” (Eperu 11:6, 27) I le isi itu, e lē malosi lou faatuatua pe a seāseā pe e lē faifai pea ona e suesueina le Tusi Paia.
Ina ia faataitai: Seʻi faapea o lea ua faasino oe e lau fomai e faaaogā se kulimi patino faalua i le aso e faateaese ai se pata ua leva ona sasao i lou tino. Pe o le a teʻa ea lena pata pe afai e na ona faatasi pe faalua ona faaaogā le kulimi i le masina? Atonu e leai. E faapena foi ona tuuina mai e le faisalamo ia i tatou se “talavai” mo le soifua maloloina faaleagaga. Ia faitau le Afioga a le Atua “[“lē leoa,” NW] i le ao atoa ma le po.” (Salamo 1:1, 2) Ina ia olioli i aogā faifaipea, e manaomia ona tatou mulimuli i le “talavai”—ia iloiloina le Afioga a le Atua i aso taitasi faatasi ai ma le fesoasoani mai lomiga faa-Kerisiano.—Iosua 1:8.
E te manao e avea taimi o au suesuega e sili ona faamalosia ai le faatuatua? O se tasi lenei o fautuaga: Pe a maeʻa ona faitau se mataupu i le New World Translation of the Holy Scriptures po o se isi Tusi Paia o iai se faasino mau, filifili se fuaiupu e te fiafia i ai ma suʻe mau o loo sii mai i le faasino mau. O lenei mea o le a faaʻoaina ai lau suesuega, ma e mautinoa o le a faagaeetia oe i le ogatasi o manatu o le Tusi Paia atoa. O le iuga, o le a sili ai ona moni ia te oe lona Tusitala, o Ieova le Atua.
O le faaaogaina o faasino mau e mafai foi ona faamasani ai oe i valoaga o le Tusi Paia ma o latou faataunuuga. Atonu ua e masani i valoaga iloga o le Tusi Paia, e pei o ia e fesootai atu i le faaumatiaga o Ierusalema e Papelonia. Peitai, ua iai i le Tusi Paia se faasologa o valoaga e fesootai faatasi ma o latou faataunuuga. O nisi o nei valoaga e lē lauiloa.
Mo se faaaoaoga, faitau le valoaga e faatatau i le faasalaga mo le toe fausiaina o Ieriko, ona iloilo lea o lona faataunuuga. Ua taʻua i le Iosua 6:26: “Ua fai atu foi Iosua ia te i latou ia tauto i lea aso, ua faapea atu, Ia malaia i luma o Ieova le tagata e tulai, ma toe faatu lenei aai o Ieriko; e faavaeina i lana ulumatua, e faatuina foi puipui i lana uii.” Na iai le faataunuuga pe ā ma le 500 tausaga mulimuli ane ai, lea ua tatou faitau ai i le 1 Tupu 16:34: “O lana [tupu o Aapo] nofoaiga na fai ai Ieriko e Ieli le Peteli; na faavaeina e ia ia Apiramo lana ulumatua, na faatuina foi e ia ona puipui ia Sekupo lana uii, e tusa ma le afioga a Ieova na ia fetalai mai ai na aumaia e Iosua le atalii o Nuno.”a E na o le Atua moni e mafai ona faagaeeina na valoaga ma tagai i ai ua faataunuuina.
A o faitau le Tusi Paia, e ono oso aʻe lou naunau fia iloa i se manatu patino. Mo se faaaoaoga, e te ono manatu pe fia ni tausaga na va ai se valoaga ma sona faataunuuga. Na i lo lou fesili i se tasi, aisea e lē fai ai se taumafaiga e suʻe ai e oe lava? E ala i le faaaogā o siata ma fesoasoani faale-Tusi Paia mo suesuega, saili tali ma le filigā e pei lava o loo taumafai e saili se oa e ala i le faasinoga a se faafanua. (Faataoto 2:4, 5) O le mauaina o tali o le a maua ai ni aafiaga loloto i lou faatuatua ma o le a sili atu ai ona moni Ieova le Atua ia te oe.
Tatalo e Lē Aunoa ma le Faatauanau
Aua le manatu māmā i le tāua o le tatalo ma le faatuatua. Na faia tuusao atu e soo o Iesu lenei talosaga: “Ia e faatuputeleina lo matou faatuatua.” (Luka 17:5) Pe afai e foliga mai e lē moni Ieova ia te oe, aisea e lē tatalo ai ia te ia e uiga i lou manaoga mo le faatuputeleina o le faatuatua? Talosaga atu ma le mautinoa i lou Tamā faalelagi mo lana fesoasoani i le avea o ia lava ma sē moni ia te oe.
Afai o mamafa se faafitauli i lou mafaufau, ia faaalu se taimi e talanoa atu ai i lou Tamā faalelagi i se auala e sau mai le loto. Ina ua latalata ona maliu Iesu, na ia tatalo ma le faatauanau. E ui lava na ia tausalaina tu faalotu o le tatalo umi ona o le faalialia vale i le lautele, ae na ia faaalu le po atoa e faia ai se tatalo na o ia lava a o lei filifilia ona aposetolo e 12. (Mareko 12:38-40; Luka 6:12-16) E tatou te ono aʻoaʻoina mai foi se lesona ia Hana, o lē na avea ma tinā o le perofeta o Samuelu. I le faananau atu mo se tama tane, ʻna faatele ai ana tatalo i luma o Ieova.’—1 Samuelu 1:12.
O le ā le lesona autū e aofia ai iinei? Pe afai e te faamoemoe e taliina mai au tatalo, e tatau ona e tatalo ma le faamaoni, faatauanau, ma e lē aunoa—ma o le mea moni, ia ogatusa ma le finagalo o le Atua. (Luka 22:44; Roma 12:12; 1 Tesalonia 5:17; 1 Ioane 5:13-15) O le faia faapea o le a fesoasoani ai e avea le Atua ma sē e moni ia te oe.
Silasila Totoʻa i le Foafoaga
E mafai ona faaalia uiga totino o se tagata tusiata i ana ata. E faapena foi i “uiga lē vaaia” o Ieova, Lē na Fuafuaina ma Lē na Foafoaina le vateatea ona iloatino i lana foafoaga. (Roma 1:20) Pe a tatou vaavaai totoʻa i galuega a aao o Ieova, tatou te mauaina ai se malamalamaga e sili atu ona lelei i ona uiga totino, ma e mafai ona avea ai o sē e sili atu ona moni ia i tatou.
Pe afai e aua le tau ina e tilotilo ae ia silasila totoʻa i mea na foafoaina e le Atua, e te ono faagaeetia loloto ai i le moni o ona uiga. Mo se faaaoaoga, o faamatalaga e faatatau i tomai o manu felelei femalagaai e ono faateleina ai lou talisapaia o le atamai o Ieova. Pe a faitau e faatatau i le vateatea, e te ono aʻoaʻoina ai faapea o le aniva o le Milky Way, lea pe ā ma le 100,000 tausaga i le saosaoa o le malamalama ona faatoʻā oo lea i le isi pito, ua na o se tasi lea o aniva mai le faitau fia piliona o aniva i le vanimonimo atoa. Pe e lē faagaeetia ai ea oe i le moni o le atamai o Lē na Foafoaina Mea?
E mautinoa, e moni le atamai o Ieova! Ae o le ā le uiga o lena mea ia te oe? E mautinoa la e lē mafai ona faigata ia te ia faafitauli e avatu e so o se tasi o i tatou ia te ia i le tatalo. Ioe, e tusa pe itiiti se malamalamaga i le foafoaga ae e mafai lava ona avea Ieova ma sē e moni ia te oe.
Savavali ma Ieova
Pe e mafai ona e tofo totino lava i le moni o Ieova? Ioe, pe afai e pei oe o le augātamā faatuatua o Noa. Na matuā usitai o ia ia Ieova i taimi uma, lea ua mafai ai ona faapea atu: “Na . . . feooai . . . le Atua ma Noa.” (Kenese 6:9) Na soifua Noa e pei lava na iai Ieova i ona tafatafa. E mafai ona moni faapena le Atua ia te oe.
Pe afai lua te savavali ma le Atua, e te faatuatuaina folafolaga faale-Tusi Paia ma gaoioi e talafeagai ma ia folafolaga. Mo se faaaoaoga, e te talitonu i upu a Iesu: “A ia outou muai saili lona malo ma lana [Atua] amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma [manaoga faaletino] ia te outou. (Mataio 6:25-33) E moni, atonu e lē saunia e Ieova i taimi uma mea e te manaomia i le auala e te faatalitalia. Peitai, pe afai e te tatalo ma e tofo ai i le fesoasoani a le Atua o le a avea o ia o sē e moni ia te oe e pei lava o se tasi o loo i ou tafatafa.
E mafai ona tupu aʻe se faiā mafana faapena ma Ieova pe a maumauai pea se tasi e savavali ma le Atua. Seʻi manatu ia Manuela, o se Molimau e tautala i le faa-Sepania, o lē sa tumau i le anoanoai o tofotofoga. Ua ia faapea mai: “So o se taimi lava e tupu ai se faafitauli ia te au pe manaomia ai se fesoasoani, ou te faatatauina ai lava mataupu silisili o loo maua i le Faataoto 18:10. Ou te sulu ia Ieova mo le fesoasoani. Ua avea pea o ia o se ʻolo malosi’ mo aʻu.” Na taʻua e Manuela lenei mea ina ua mavae le 36 tausaga o faalagolago ia Ieova ma tofo i lana fesoasoani.
Po ua faatoʻā amata ea ona e avea Ieova ma ou faatuatuaga? Aua neʻi faavaivaia oe pe afai e lei oo le lua faiā ma ia i le tulaga lena e te manao e oo i ai. Ia ola i aso taitasi e pei o se tagata o loo savavali ma le Atua. A o e fausia aʻe se ituaiga o olaga e faatuatua, o le a oo ina e mauaina ai se faiā e sili atu ona vavalalata ma Ieova.—Salamo 25:14; Faataoto 3:26, 32.
O le isi auala e savavali ai ma le Atua o le matuā faia lea o se vaega i lana auaunaga. Pe afai e te auai i le galuega talaʻi o le Malo, e avea ai oe o sē faigaluega faatasi ma Ieova. (1 Korinito 3:9) O le iloaina o lenei mea e fesoasoani ai e avea le Atua ma sē e matuā moni ia te oe.
Ua augani mai le faisalamo: “Ia e tuuina atu lou ala ia Ieova, ma faatuatua ia te ia, ona faia lava lea e ia.” (Salamo 37:5) Ia aua neʻi tatou lē taulau i le tuuina atu i le Atua po o ā lava avega po o popolega o loo ia te oe. Ia vaai atu pea ia te ia mo le fesoasoani ma le taitaiga. Pe afai e te tatalo ma faalagolago atu ia Ieova le Atua ma faatuatua ia te ia ma le mautinoa i taimi uma, o le a e lagona ai le saogalemu ona ua e iloaina faapea o le a ia gaoioi mo oe. Po o ia te oe le mautinoa pe a e faalatalata atu ia Ieova ma ou popolega totino? O le a e faapena—pe afai e moni le Atua ia te oe.
[Faaopoopoga i lalo]
a O se isi faaaoaoga, faitau e faatatau i le faatamaiaina o le fata faitaulaga o Ierepoamo lea na valoia mai i le 1 Tupu 13:1-3. Ona mātau lea o le faataunuuga o loo faamauina i le 2 Tupu 23:16-18.
[Ata i le itulau 21]
Ia avea taimi o au suesuega e faamalosia ai le faatuatua
[Ata i le itulau 22]
Ia faaalu le taimi e tatalo ai e lē aunoa ma ia faatauanau
[Ata i le itulau 23]
Silasila totoʻa po o faapefea ona faaalia mai uiga o le Atua i le foafoaga
[Ē Ana le Ata]
Hummingbird: U.S. Fish and Wildlife Service, Washington, D.C./Dean Biggins; fetu: Photo: Copyright IAC/RGO 1991, Dr. D. Malin et al, Isaac Newton Telescope, Roque de los Muchachos Observatory, La Palma, Canary Islands