Ia Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua
Sa Gaoioi o Ia ma le Poto, Lototele, ma le Lē Manatu Faapito
UA TĀTĀ vale le fatu o Eseta a o faalatalata lemū atu i le nofoālii. Seʻi manatu i le matuā leai o se mea e paʻō pe e gasē i le potu tele o le maota o le tupu o Peresia, i Susana, ua matuā taaligoligoa lava, e na o le paʻōʻō o ana laalaa lemū, ma le gasēsē o ona ofu faamasiofo o loo ia lagona. E lē o amanaʻia e Eseta le matagofie o le maota o le tupu, o ona atu poutū mananaia, ma le matagofie o faʻalo e faia i laau o arasi mai i Lepanona o loo vane ai teuteu mananaia. Sa taulaʻi uma atu lona mafaufau i le tagata o loo nofo mai i le nofoālii, le tamāloa ua faalagolago nei iai lona ola.
Sa vaavaai atu ma le naunau le tupu, a o faalatalata mai o ia, ma faaloaloa atu i ai lona tootoo auro. O se gaoioiga faigofie, ae e iloa ai i inei, ua faamagalo o ia e le tupu i lana mea sesē ua fai—o le alu atu i luma o le tupu e aunoa ma se valaaulia aloaʻia. A o agaʻi mai Eseta i le nofoālii, na aapa atu o ia ma paʻi i le tumutumu o le tootoo ma le lotofaafetai.—Eseta 5:1, 2.a
O mea uma ua iai i le tupu o Asueru, na faaalia ai le tele o lona tamaoaiga ma le malosi. O ofu o le aigātupu o Peresia i na taimi, e tusa ma le faitau selau miliona tālā. Peitaʻi, sa mafai ona iloa atu e Eseta i fofoga o lana tane le māfana ma e alofa moni iā te ia. Na faapea atu le tupu: “Le masiofo e, Eseta, o le ā se mea e te manaʻo i ai, o le ā foʻi e te talosaga mai ai? E tuuina atu lava iā te oe e oo lava i le ʻafa o le malo!”—Eseta 5:3.
O le alu atu o Eseta i luma o le tupu ina ia puipuia ona tagata mai i se faufauga leaga e faaumatia i latou uma, na iloa ai le mataʻina o lona faatuatua ma le lototele. Ua taulau o ia, ae e iai isi luʻi o le a oo mai. E tatau ona ia faatalitonu lenei tupu faamaualuga, e leaga lana faufautua e sili ona maufaatuatuaina, ma ua ia fafau se togafiti leaga e faaumatia ai le nuu o Eseta. O le a faapefea ona ia faatalitonu le tupu, ma o le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lona faatuatua?
Sa Ia Filifili ma le Poto se “Taimi e Tautala Ai”
Pe e tatau iā Eseta ona faailoa atu le faafitauli i le tupu, a o iai isi tagata uma i lona maota? O le faia faapea, e ono faalumaina ai lana tane ma maua ai e lana faufautua o Hamanu le avanoa e finau atu ai e tusa ma na moliaga. O le ā le mea na faia e Eseta? I senituri muamua atu, na faagaeeina ai le tupu poto o Solomona e tusi: “E iai le taimi e atofaina mo mea uma, . . . o le taimi e filemu ai ma le taimi e tautala ai.” (Failauga 3:1, 7) E tatou te ono mafaufau i le aʻoaʻoina o Eseta i na mataupu silisili a o tuputupu aʻe, e lona tamāfai le tagata faatuatua o Moretekai. Sa malamalama lelei Eseta i le tāua o le filifili ma le faaeteete o le “taimi e tautala ai.”
Na faapea atu Eseta: “Afai e lelei i le tupu, ia ō mai le tupu ma Hamanu i le asō i le taumafataga ou te faia mo ia.” (Eseta 5:4) Na malie iai le tupu ma valaaulia loa Hamanu. Pe e te iloa le auala poto na tautala ai Eseta? Sa ia viiviia le mamalu o lana tane, ma maua ai se avanoa talafeagai e faaali atu ai i lana tane mea o loo popole ai.
E mautinoa na sauniunia lelei e Eseta le taumafataga, ma faamautinoa ua faia mea uma e tusa ma le manaʻo o lana tane. Na aofia ai i le faigaʻai le uaina lelei e faafiafia ai loto. (Salamo 104:15) Sa matuā fiafia Asueru, ma uunaʻia ai o ia e toe fesili atu iā Eseta po o le ā lana talosaga. Po o le taimi ea la lenei e tautala ai?
Na manatu Eseta e lē o le taimi lea e tautala ai. Nai lo lea, sa ia valaaulia le tupu ma Hamanu e ō mai i se isi taumafataga i le aso e sosoo ai. (Eseta 5:7, 8) Aiseā na faatuai ai o ia? Ia manatua, o loo fesagaʻi le nuu o Eseta ma le oti ona o le poloaʻiga a le tupu. Ona o le tele o mea e lamatia ai, sa tatau ai iā Eseta ona faamautinoa le taimi saʻo e tautala ai. O lea, na ia faatalitali ma sema se isi avanoa e faailoa atu ai i lana tane lona faaaloalo tele iā te ia.
O le onosaʻi, o se uiga e tāua ae e seāseā ona maua. E ui ina popole ma naunau e faailoa atu mea o mafaufau i ai, ae sa faatalitali pea ma le onosaʻi Eseta mo le taimi tatau. E tele mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Eseta, auā o i tatou uma lava ua vāai i ni mea sesē e tatau ona faasaʻo. Afai e tatou te mananaʻo e faatalitonu se tasi o loo iai le pule ina ia faaleleia se faafitauli, e manaʻomia ona faataʻitaʻi iā Eseta ma onosaʻi. Ua faapea mai le Faataoto 25:15: “O le onosaʻi e faaōleōle ai se taʻitaʻiʻau, ma le laulaufaiva agamalu e gau ai se ivi.” Afai e tatou te faatalitali ma le onosaʻi e pei ona faia e Eseta, e oo lava i teteega e malō e pei o se ivi, e mafai ona gausia. Pe na faamanuia e Ieova, le Atua o Eseta, lona onosaʻi ma le poto?
O le Onosaʻi e Saunia ai le Ala mo le Faamasinotonu
O le onosaʻi o Eseta, na saunia ai le ala mo le tele o mea mataʻina o le a tutupu. Na tuua e Hamanu le tausamiga muamua ma le “olioli ma le lotofiafia,” ona ua fiafia le tupu ma le masiofo iā te ia. A o ui atu Hamanu i le faitotoʻa o le maota, na ia vaaia ai le tagata Iutaia o Moretekai, o lē o loo musu pea e ifo atu iā te ia. O le māfuaaga, e lē faapea o le lē faaaloalo o Moretekai, ae ona o lona lotofuatiaifo ma la la faiā ma Ieova le Atua. O lea, na “matuā ita” ai Hamanu.”—Eseta 5:9.
Ina ua faailoa atu e Hamanu i lana avā ma ana uō le musu o Moretekai e faamamalu o ia, ona latou uunaʻia lea o ia e saunia se laau telē, e silia ma le 72 futu (22 mita) le maualuga, ma fai i ai e talosaga atu i le tupu mo se faatagaga e faatautau ai Moretekai. Na ioe i ai Hamanu i lenā taupulepulega, ma faavave loa ona faia lenā fuafuaga.—Eseta 5:12-14.
Ae i lenā pō, sa feagai le tupu ma se mea e lē masani ai. Ua taʻua i le Tusi Paia: ʻE leʻi maua se moe a le tupu,’ o lea, na ia faatonuina ai ia faitau leotele mai iā te ia faamaumauga o le Malo. Sa aofia ai i le lipoti le faufauga ia fasiotia Asueru. Na ia toe manatua le mea na tupu, ma na puʻea ma faasala i le oti i latou na taupulepule faasaga iā te ia. Ae faapefea Moretekai lea na ia faailoa atu le faufauga? Na vave ona fia iloa e le tupu pe na tauia Moretekai i lenā mea. O le ā le tali? E leai, e leʻi tauia o ia.—Eseta 6:1-3.
O le atuatuvale o le tupu, na fesili atu ai po o ai ni alii sili o iai, ina ia fesoasoani e faasaʻo lenei sesē. Na muamua taunuu Hamanu i le maota o le tupu, ona e foliga mai sa naunau e maua se faatagaga e fasiotia ai Moretekai. Ae a o leʻi fai atu lana talosaga, na fesili atu le tupu iā Hamanu po o le ā se mea e fai i se tagata ua loto le tupu e faamamaluina. Na manatu Hamanu o ia lea o loo mafaufau i ai le tupu. O lea, na fuafua ai loa Hamanu ia matuā faamamaluina lea tagata: Ia faaofu o ia i le ofu tautupu, ma ia faia se solo a alii sili mo ia e faataamilo i Susana, ia faatiʻetiʻe o ia i le solofanua a le tupu, ma ia viiviia i luma o tagata uma. Seʻi manatu i le māsiasi na oo iā Hamanu, ina ua ia iloa o le tagata ua faamamaluina, o Moretekai! O ai na tofia e le tupu e faalauiloa atu le faamamaluina o Moretekai? O Hamanu!—Eseta 6:4-10.
Sa faataunuu ma le matuā ʻinoʻino e Hamanu lenā faatonuga, ma alu faavave ai loa i lona fale ma le ita tele. Na faapea atu lana avā ma ana uō, o le a e oo i se taunuuga leaga, ma o le a e lē taulau i lau faufauga faasaga i le tagata Iutaia o Moretekai.—Eseta 6:12, 13.
Ona o le onosaʻi o Eseta ma faatalitali mo se isi aso e faailoa atu ai lana talosaga i le tupu, na maua ai e Hamanu le avanoa e sauniuni ai mo le faamamaluina o ia, ae na iʻu i lona faalumaina. Pe e lē o Ieova le Atua lea na māfua ai ona lē maua se moe a le tupu? (Faataoto 21:1) E mautinoa lava o loo faalaeiauina i tatou e le Afioga a le Atua ina ia “faatalitali ma le onosaʻi.” (Mika 7:7) Pe a faatalitali i le Atua, e tatou te iloa ai, o le auala e na te taulima ai o tatou faafitauli e sili atu nai lo o le mea atonu sa tatou mafaufau i ai.
Sa Tautala Atu o Ia ma le Lototele
E leʻi fia tofotofoina e Eseta le onosaʻi o le tupu, ae sa tatau ona ia faailoa atu mea uma i lana tausamiga lona lua. E faapefea? Na toe avatu e le tupu iā te ia le avanoa, ma fesili atu e faatatau i lana talosaga. (Eseta 7:2) Ua oo nei i le “taimi e tautala” atu ai Eseta.
Atonu e tatou te mafaufau sa tatalo lē leoa Eseta i lona Atua a o leʻi fai atu nei upu: “Le tupu e, afai ua e fiafia iā te aʻu, afai foʻi ua lelei i le tupu, ou te ōle atu ia faasaoina loʻu ola, ma ou te talosaga atu ia faasaoina loʻu nuu.” (Eseta 7:3) Mātau, na ia faamautinoa atu i le tupu e faaaloalo o ia i ana iʻuga faafaamasinoga, e tusa ai ma mea lelei. Pagā le eseese o Eseta ma Vasati le avā muamua a le tupu, o lē na faalumaina ma le loto iai lana tane! (Eseta 1:10-12) E lē gata i lea, e leʻi faitioina e Eseta le tupu ona o lona faatuatuaina o Hamanu. Nai lo lenā, na talosaga atu Eseta i le tupu ina ia puipuia o ia mai i mea e lamatia ai lona ola.
E mautinoa na matuā maofa ma faateʻia le tupu i lenā talosaga. O ai lenei tagata lē fefe ua na faamataʻu lana masiofo? Na toe faapea atu Eseta: “Auā ua faatauina atu i matou, o aʻu ma loʻu nuu ina ia faaumatia, fasiotia, ma faafanoina. O lenei, ana faatauina atu i matou o tane ma fafine e fai ma pologa, semanū ou te lē toe tautala atu. Ae e lē tatau ona oo lenei puapuaga, auā e oo ai foʻi se mea leaga i le tupu.” (Eseta 7:4) Mātau, ua faailoa atu e Eseta le faafitauli, peitaʻi sa ia faaopoopo atu, e na te lē tautala i lenei mea pe ana faapea e na ona fai i latou ma pologa. O lenei faaumatiaga, e faigatā foʻi i le tupu lava ia pe a lē faia sana gaoioiga.
O le faaaʻoaʻoga a Eseta, ua tatou aʻoaʻoina ai se auala talafeagai e faatalitonu ai se tasi. Pe afai e manaʻomia ona e faailoa atu se faafitauli matuiā i se tasi e te alofa iai, po o se tagata e i se tulaga maualuga, e avea le onosaʻi, faaaloalo, ma le tautala faamaoni, o se fesoasoani sili iā te oe.—Faataoto 16:21, 23.
Na faapea atu Asueru: “O ai o ia, ma po o fea le toa ua ia faia lenā mea?” Sei mafaufau a o tusi atu le lima o Eseta ma fai atu: “O le tagata amioleaga lele o Hamanu, o ia o le fili ma o lē e ita mai.” O le ā le mea o le a tupu nei? Ua faatumulia Hamanu i le fefe. Sei mafaufau i le suia faafuaseʻi o foliga o le tupu i le ita, ina ua iloa ua maileia o ia e lana faufautua maufaatuatuaina, i le sainia o se faatonuga e faaumatia ai si ana avā pele! Ona faavave atu lea o le tupu i le togālaau ina ia toe toʻa lelei lona mafaufau.—Eseta 7:5-7.
Ona o Hamanu o se tagata faufau leaga ae palaai, ua faapaʻū atu ai o ia i vae o le masiofo ma ʻaiʻoi atu e faasao lona ola. Ina ua toe foʻi mai le tupu ma vaaia Hamanu o ʻaiʻoi atu iā Eseta i luga o lona moega, ona matuā ita ai lea o le tupu, ma tuuaʻia Hamanu i le taumafai e toso lana masiofo i lona lava fale. O lenā tuuaʻiga na mautinoa ai e Hamanu o le oti lona iʻuga, ma na aveesea o ia, ma ua ufiufi ona mata. Ona taʻu atu lea e se tasi o tagata aloaʻia a le tupu le laau telē na fafau e Hamanu, e tautau ai Moretekai. Na faatonu atu loa e Asueru ia ave Hamanu ma faatautau i le laau.—Eseta 7:8-10.
I le lalolagi lē faamasinotonu i aso nei, e faigofie lava ona tatou mafaufau e lē taitai ona iai se faamasinogatonu. Pe na iā te oe lenā lagona? E leʻi faavaivai, e leʻi masalosalo, ma e leʻi muta le faatuatua o Eseta. A o faagasolo taimi, na tautala atu o ia ma le lototele mo le mea e saʻo, ma maufaatuatuaina Ieova e na te faia nisi mea e tele. Seʻi o tatou faia foʻi faapea! E lē o liliu Ieova talu mai aso o Eseta. E mafai e Ia ona puʻea le tagata amioleaga ma faitogafiti i a latou lava mailei, e pei ona sa Ia faia iā Hamanu.—Salamo 7:11-16.
Sa Gaoioi ma le lē Manatu Faapito o Ia mo Ieova ma Ona Tagata
O lea la faatoʻā iloa nei e le tupu po o ai Moretekai, e lē gata o ia na laveaʻiina lona ola mai i ē na taumafai e tagatavaleina o ia, ae o ia foʻi o le tamāfai o Eseta. Sa tofia e Asueru Moretekai e avea ma palemia e sui iā Hamanu. Na ia foaʻi atu iā Eseta le fale, ma oloa uma a Hamanu, ma tofia Moretekai e pule ai.—Eseta 8:1, 2.
O lenei la ua malupuipuia Eseta ma Moretekai, ae po o le a gata ai gaoioiga a le masiofo? E leai, e leʻi manatu faapito o ia. I le taimi lea, ua oo atu i vaipanoa uma o le emepaea le poloaʻiga a Hamanu ina ia fasiotia tagata Iutaia uma. Ua faia e Hamanu le vili po o le Puro—o se faiga faataulāitu—e iloa ai le taimi tonu e faataunuu ai lenei osofaʻiga mataʻutia. (Eseta 9:24-26) Ua matuā lata mai le taimi o lenei faasalaga, ae pe e mafai ona taofia lona faataunuuina?
Nai lo le popole o Eseta i lona ola, sa toe tulaʻi o ia i luma o le tupu e aunoa ma se valaaulia. I le taimi lea, sa talosaga atu o ia mo ona tagata, ma ʻaiʻoi atu i lana tane ina ia soloia lenei poloaʻiga mataʻutia. Peitaʻi, o tulafono uma e faamaonia e le tupu o Peresia e lē mafai ona toe soloia. (Tanielu 6:12, 15) O lea, ua tuuina atu ai e le tupu iā Eseta ma Moretekai le pule e toe faia ai ni tulafono fou. Ua toe auina atu se poloaʻiga, ina ia maua ai e tagata Iutaia le aiā tatau e puipuia ai e i latou i latou lava. Sa faavave atu loa avefeʻau e tiʻetiʻe i solofanua i vaipanoa uma o le emepaea ma lenei tala lelei mo tagata Iutaia, ma ua toe maua ai lo latou faamoemoe. (Eseta 8:3-16) Sei mafaufau i sauniuniga a tagata Iutaia o loo nonofo i vaega eseese o lenei emepaea telē, ina ia faaauupegaina ma sauniuni mo le taua, o se mea e lē mafai ona latou faia pe ana leai lenei poloaʻiga fou. Ae o le mea e sili ona tāua, po o le a faatasi “Ieova o ʻau” ma ona tagata?—1 Samuelu 17:45.
E oo mai lenei aso na filifilia, ua sauni tagata uma o le Atua. E oo lava i le toʻatele o alii o le malo o Peresia, ua ʻau ma tagata Iutaia a o salalau atu le tala ua avea nei Moretekai le sa Iutā, ma palemia fou. Ua tuu atu e Ieova i ona tagata le manumalo. E mautinoa, na finagalo o Ia ina ia faatoʻilalo aʻiaʻi ona fili, ina ia aua nei toe faaleagaina ona tagata.b—Eseta 9:1-6.
E lē gata i lea, e lē mafai ona saogalemu Moretekai e avea ma pule i le fale o Hamanu, a o feola pea atalii e toʻasefulu o lenei tagata faufau leaga. Na fasiotia foʻi i latou. (Eseta 9:7-10) Ua faataunuu ai i inei le valoaga o le Tusi Paia, lea na muaʻi folafola mai ai e le Atua le faaumatiaga aʻiaʻi o sa Amalekā, o ē na faamaonia o ni fili leaga o ona tagata. (Teuteronome 25:17-19) Atonu o atalii o Hamanu, o nisi o tagata na mulimuli faaumatia o lenā nuu.
Ua tatau nei ona tauaveina e le masiofo talavou o Eseta se avega mamafa, e pei o le tuuina atu o poloaʻiga e aofia ai taua ma faasalaga oti. E lē o se tiute faigofie. Peitaʻi, e finagalo Ieova ina ia puipuia ona tagata mai i le faaumatiaga, talu ai e tatau ona tupuga mai i le nuu o Isaraelu le Mesia folafolaina, le faamoemoe e tasi o le fanau a tagata! (Kenese 22:18) E olioli auauna a le Atua i aso nei i le iloa, e mai lava le taimi na iai Iesu le Mesia i le lalolagi, na ia faasā ai ona soo mai le auai i faigātaua a le lalolagi.—Mataio 26:52.
Ae peitaʻi, o loo auai Kerisiano i se taua faaleagaga, ma ua sili atu nei ona naunau Satani ina ia faaumatia lo tatou faatuatua iā Ieova le Atua. (2 Korinito 10:3, 4) Maʻeu se faamanuiaga i le iai o se faaaʻoaʻoga e pei o Eseta! Seʻi faaalia lo tatou faatuatua e pei o ia, i le faaaogā ma le poto ma le onosaʻi o faamatalaga e faatalitonu ai; ia lototetele, ia lē manatu faapito ma ia lotomalilie e fesoasoani i tagata o le Atua.
[Faaopoopoga i lalo]
a O le mataupu muamua o lenei faasologa, na tatou iloa ai na vaetama Eseta e lona tauusoga matua o Moretekai, ma mulimuli ane filifilia e avea ma avā a Asueru, le tupu o Peresia. Na fafau e Hamanu le faufautua a le tupu o Peresia, se togafiti e faaumatia ai tagata Iutaia, le nuu o Moretekai. Na tauanau e Moretekai Eseta e alu atu i luma o le tupu ma talosaga i ai mo ona tagata.—Tagaʻi i le mataupu “Ia Faaaʻoaʻo i Lo Latou Faatuatua—Na Filifili o Ia e Lagolagoina Tagata o le Atua,” i Le Olomatamata o Oketopa 1, 2011.
b Sa toe faataga e le tupu tagata Iutaia i le aso lona lua, ina ia faamāeʻa ai ona faaumatia o latou fili. (Eseta 9:12-14) E oo mai lava i aso nei i le tau e totogo ai mea, o loo faamanatu ai pea e tagata Iutaia lenā manumalo, e ala i se tausamiga e taʻua o Purima, e faamanatu ai le vili sa faia e Hamanu i ana taumafaiga e faaumatia tagata Isaraelu.
[Pusa i le itulau 28]
O Fesili e Faatatau iā Eseta
Aiseā na faataga ai e Moretekai Eseta e faaipoipo i se tagata faapaupau?
E leai ni faamaoniga o faamatalaga a ni tagata suʻesuʻe e faapea, o Moretekai, o se tagata e suʻesuʻe manuia, o lē na manaʻo e faaipoipo Eseta i le tupu ina ia maua ai se tulaga mamalu. Ona o se Iutaia faamaoni, e lē mafai la ona ioe o ia i lenā ituaiga o faaipoipoga. (Teuteronome 7:3) Ua taʻua i faamatalaga i aganuu a Iutaia anamua, sa taumafai Moretekai e taofia le faaipoipoga. Ae e foliga mai, e leʻi tele se filifiliga na mafai ona fai e Moretekai ma Eseta i lenei mataupu, ona ua na o i laʻua o ni tagata ese i le nuu lea o loo pulea e se tagata, ua pei o se atua i manatu o isi. Ae i se taimi mulimuli ane, na manino ai sa faaaogā e Ieova le faaipoipoga a Eseta, o se auala e puipuia ai Ona tagata.—Eseta 4:14.
Aiseā e lē o taʻua ai i le tusi o Eseta le suafa o le Atua, o Ieova?
E manino mai, o Moretekai na tusia lenei tusi faagaeeina. Atonu na muamua teuina lenei tusi faatasi ma faamaumauga a le malo o Peresia, a o leʻi auina atu i Ierusalema. O le faaaogāina o le suafa o Ieova, atonu o le a uunaʻia ai tagata tapuaʻi i atua faapaupau o Peresia, e faatamaʻia le tusi. E manino lava na aafia Ieova i lenei tala. O le mea e mataʻina ai, na natia le suafa o le Atua i tusitusiga Eperu, e ala i ni tusitusiga faasolosolo ua lelei ona faatulagaina. E mafai ona faaaogā mataʻitusi muamua po o mataʻitusi mulimuli o ni upu se fā ua sosoo, ina ia sipela ai le suafa o le Atua.—Eseta 1:20.
Pe e sesē talafaasolopito o loo i le tusi o Eseta?
O le tuuaʻiga lenā a le ʻaufaitio. Peitaʻi ua mātauina e nisi o tagata atamamai, o lē na tusia le tusi e tele sona malamalama i le aigātupu o Peresia, ma le auala e fausia ai fale, atoa ai ma aganuu. E moni e lē o taʻua le igoa o le masiofo o Eseta, ae e lē na o Eseta le tagata o le aigātupu e lē o maua lona igoa i nei faamaumauga. E lē gata i lea, e tusa ai ma faamaumauga, e i ai se tagata e igoa iā Mardukâ o se igoa Peresia e tutusa ma Moretekai, sa auauna o se alii sili i le maota i Susana, i le taimi e pei ona faamatalaina e le tusi.
[Pusa i le itulau 29]
Se Valoaga ua Faataunuuina
I le tau mo tagata o le Atua, na faataunuu ai e Eseta ma Moretekai se tasi o valoaga o le Tusi Paia. I le tele o senituri muamua atu, na faagaeeina e Ieova le tamā faatuatua o Iakopo ina ia valoia e faatatau i se tasi o ona atalii: “O Peniamina, o le luko na te faaauau ona saeia. I le taeao e na te ʻai le manu ua maua, a o le afiafi e na te vaevaeina mea ua faoa.” (Kenese 49:27) I le “taeao,” po o le amataga o augātupu o Isaraelu, na aofia ai le tupu o Saulo ma isi tagata totoa o le nuu o Ieova, i tagata na tupuga mai iā Peniamina. I le “afiafi,” po o le faaiʻuga o le faasologa o augātupu o Isaraelu, na tau ai Eseta ma Moretekai mai le ituaiga o Peniamina faasaga i fili o Ieova. O lona uiga, na la vaevaeina foʻi le vete ina ua fai mo i laʻua le tamaoaiga uma sa iā Hamanu.
[Ata i le itulau 25]
Sa faaalia e Eseta lona matuā talisapaia o le alofa mutimutivale o le tupu
[Ata i le itulau 26, 27]
Sa faaalialia ma le lototele e Eseta le amioleaga a Hamanu
[Ata i le itulau 28, 29]
Na aauina atu e Eseta ma Moretekai se poloaʻiga i tagata Iutaia i le Emepaea o Peresia