MEA ILOGA O LO TATOU TALAFAASOLOPITO
Tafa Mai Ata i le Atunuu o le Lā Oso
Sa faatoʻulu ifo e ni vaalele i Osaka tusi valaaulia mo le lauga i le lautele i Tokyo
E IAI se uso mai i Iapani sa auauna o se ovasia femalagaaʻi i le Iunaite Setete. Iā Setema, 6, 1962, na toe foʻi ai o ia i Iapani e galue o se misionare. Sa faatalia o ia e sē na fai sana tusiga mo Le Olomatamata, ma amataina se vaega e suʻesuʻeina le Tusi Paia i Kobe. Sa faia le uluaʻi fonotaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i lenā aai, iā Ianuari 2, 1927. E toʻa 36 i latou na auai ma e toʻavalu ē na papatisoina. Sa avea o se amataga lelei. Peitaʻi, e faapefea i lenei vaega toʻaitiiti ona oo atu i le 60 miliona o tagata Iapani, o ē sa manaʻomia ona iloa upu moni o le Tusi Paia?
Iā Me 1927, na amata ai e Tagata Aʻoga sogasogā o le Tusi Paia se tauiviga e talaʻi i le lautele, ina ia faalauiloa atu se faasologa o lauga faale-Tusi Paia. O le lauga muamua sa faia i Osaka. Sa faatutū e uso ni faailoilo i autafa o le auala, ma ni laupapa lapopoʻa o loo tusia ai ni faamatalaga i vaega eseese o le taulaga, ma auina atu tusi valaaulia e 3,000 i tagata aloaʻia. Sa latou tufa atu tusi valaaulia e 150,000, ma faasilasila atu le lauga i nusipepa autū i Osaka. E 400,000 pepa malaga mo nofoaafi na mafai foʻi ona faasilasila atu ai le lauga. I le aso o le lauga, na faatoʻulu ifo ai e ni vaalele se lua tusi valaaulia e 100,000 i le taulaga. E pe ā ma le 2,300 i latou na faatumulia ai le fale tele o le Osaka Asahi, ina ia faalogologo i le lauga na faamatuaina “Ua Lata Mai le Malo o le Atua.” E pe ā ma le 1,000 ē na toe foʻi ona ua leai ni avanoa mo i latou. Ina ua uma le lauga, e silia i le 600 i latou sa nonofo pea mo le vaega o fesili ma tali. I masina mulimuli ane, na faia ai lauga lautele faale-Tusi Paia i Kyoto ma isi taulaga i le itu i sisifo o Iapani.
Iā Oketopa 1927, na faatulaga ai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ni lauga e faia i Tokyo. Sa toe tufa atu tusi valaaulia i tagata maualuluga e aofia ai le palemia, sui o le palemene, taʻitaʻi lotu ma taʻitaʻi o le vaegaʻau. Sa faaaogā foʻi tusitusiga matamata tetele, faasalalauga i nusipepa, faapea tusi valaaulia e 710,000. E 4,800 i latou na auai i lauga e tolu na faia i le laumua o Iapani.
PAEONIA MAELEGA
Katsuo ma Hagino Miura
Sa faia se sao tāua o paeonia i le faaooina atu o le feʻau o le Malo i aiga taʻitasi. O Matsue Ishii o se tasi o uluaʻi paeonia i Iapani. Sa la galueaʻiina ma lana tane o Jizo le tolu vaefā o le atunuu, e amata mai i le itu i mātū o Sapporo seʻia oo atu i Sendai, Tokyo, Yokohama, Nagoya, Osaka, Kyoto, Okayama, ma Tokushima. Sa laʻeiina e le tuafafine o Matsue ma le tuafafine matua o Sakiko Tanaka o la kimono, ina ia asiasi atu i tagata maualuluga o le malo. Sa talosagaina e se tasi o i latou ni kopi taʻi 300 o tusi The Harp of God ma le Deliverance, ma tuu i potu tusi o le falepuipui.
Sa talia e Katsuo ma Hagino Miura ni tusi mai i le tuafafine o Matsue, ma na vave ona la iloaina le upu moni. Sa papatiso i laʻua i le 1931 ma avea o ni paeonia. Sa talia e Haruichi ma Tane Yamada ma le toʻatele o o la tauaiga, le feʻau o le Malo i se vaimea a o leʻi oo i le 1930. Sa auai Haruichi ma Tane i le galuega faapaeonia, ae auauna le la tama teine o Yukiko i le Peteli i Tokyo.
IEU LAPOPOʻA MA IEU LĀITI
E toʻaono paeonia sa nonofo i se Ieu Sili
Sa matuā taugatā taavale i tuā i na aso ma sa leaga auala. O lea, na faaaogā ai e Kazumi Minoura ma isi paeonia talavou taavale toso e leai ni afi ina ia nonofo ai. Sa latou faaigoa nei taavale toso iā Ieu, o le tagata tiʻetiʻe kariota na avea ma tupu o Isaraelu. (2 Tu. 10:15, 16) E tolu taavale toso lapopoʻa sa faaigoa o Ieu Sili, e 7.2 futu (2.2 m) le uumi, 6.2 futu (1.9 m) le lautetele, 6.2 futu (1.9 m) le maualuluga, ma e toʻaono paeonia sa mafai ona nonofo ai. Sa fauina foʻi i le lālā i Iapani ni Ieu Lāiti se 11 e toso i uilavilivae, ma e toʻalua tagata e mafai ona nonofo ai. Sa taʻua e Kiichi Iwasaki, o lē sa fesoasoani i le fauina o Ieu: “Sa iai i Ieu taʻitasi se faleʻie ma se maa taavale ina ia maua mai ai le eletise mo molī.” Sa faasusulu atu e paeonia le malamalama o le upu moni i Iapani, ma toso ma tulei solo Ieu i luga ma lalo o mauga ma vanu, mai i le itu i mātū o Hokkaido i le itu i Saute i Kyushu.
E toʻalua tagata sa mafai ona nonofo i se Ieu Laʻitiiti
Na taʻua e le paeonia o Ikumatsu Ota: “Pe a matou taunuu i se taulaga, sa faatū la matou Ieu i autafa o se vaitafe po o se laufanua taalaelae. Sa matou asiasi muamua atu i tagata aloaʻia o le taulaga, e pei o le pulenuu, ona matou asiasi atu lea i aiga ina ia faailoa atu lomiga. Pe a uma ona galueaʻiina le oganuu, ona matou see atu lea i le taulaga e sosoo ai.”
Ina ua faia le uluaʻi fonotaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e toʻa 36 i Kobe, sa avea o se “aso o mea iti.” (Saka. 4:10) I le 1932, i le na o le lima tausaga mulimuli ane ai, e silia i le 14,000 tusi na lipotia i le lipoti a paeonia ma tagata talaʻi e 103 i Iapani. I aso nei, o loo faia i Iapani i vaipanoa e tumutumu ai tagata le talaʻiga ua faamaopoopoina lelei, ma e lata i le 220,000 tagata talaʻi o loo faasusuluina atu le malamalama i le Atunuu o le Lā Oso.—Mea Iloga o lo tatou talafaasolopito i Iapani.
Ata na tusia e Kiichi Iwasaki, o lē sa fauina Ieu i le Peteli i Iapani