Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr17 Ianuari itu. 1-14
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2017)
  • Tamaʻi Ulutala
  • IANUARI 2-8
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 24-28
  • “E Tausia e Ieova Ona Tagata”
  • ip-1 272 ¶5
  • O le Aao Malosi o Ieova
  • w16.05 24 ¶4
  • Mauaina Atoatoa Aogā Mai i Sauniuniga a Ieova
  • ip-1 273 ¶6-7
  • O le Aao Malosi o Ieova
  • Faaumatia le Fili Mulimuli, o le Oti Lea
  • ip-1 273-274 ¶8-9
  • O le Aao Malosi o Ieova
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Galulue e Faamatagofie Atili le Parataiso Faaleagaga
  • O LOU SAO I LE PARATAISO FAALEAGAGA
  • O Ieova lo Tatou Nofoaga Saogalemu
  • O LO TATOU NOFOAGA SAOGALEMU A O LATA MAI LE IʻUGA
  • Faitau Tusi Paia
  • IANUARI 9-15
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 29-33
  • “O le a Pule le Tupu ma le Amiotonu”
  • w14 2/15 6 ¶13
  • Ia Viia Keriso le Tupu Mamalu!
  • O le Tupu ma Ana Perenise
  • O le Tupu ma Ana Perenise
  • Ia Uaʻi Atu Mata, Taliga ma le Loto
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Ia Faalogo i le Siʻufofoga o Ieova i so o se Mea E te i Ai
  • E Avea Outou “ma Malo o Ositaulaga”
  • Faitau Tusi Paia
  • IANUARI 16-22
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 34-37
  • “Na Tauia le Faatuatua o Esekia”
  • Na Tauia le Faatuatua o le Tupu
  • Ua Faailoa Atu le Mataupu a Ravesaki
  • Na Tauia le Faatuatua o le Tupu
  • Ua Faia le Faaiʻuga a Esekia
  • Na Tauia le Faatuatua o le Tupu
  • “O le Faailoga Lenei mo Oe”
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Tausisi i le “Faapaiaina i le Mataʻu i le Atua”
  • ʻE Iai Foʻi le Ala Sā’
  • w08 5/15 27 ¶1
  • Tausisi i le “Faapaiaina i le Mataʻu i le Atua”
  • “E Lē ui Atu ai Sē ua Leaga”
  • w07 1/15 8 ¶6
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—II
  • Lesona mo i Tatou:
  • Faitauga Tusi Paia
  • IANUARI 23-29
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 38-42
  • “E Foaʻi Mai e Ieova le Malosi i Ē ua Vaivai”
  • ip-1 409-410 ¶23-25
  • “Inā Faamāfanafana Atu ia i Loʻu Nuu”
  • “O Ai ua na Faia Nei Mea?”
  • ip-1 413 ¶27
  • “Inā Faamāfanafana Atu ia i Loʻu Nuu”
  • “Inā Faamāfanafana Atu ia i Loʻu Nuu”
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • w03 7/1 18 ¶17
  • “O le Atua, o le Alofa Lava Ia”
  • w15 2/15 8 ¶13
  • Faaaʻoaʻo i le Lotomaulalo ma le Faapelepele o Iesu
  • Faitau Tusi Paia
  • IANUARI 30–FEPUARI 5
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 43-46
  • “O Ieova o le Atua e Moni Ana Valoaga”
  • Ua Valoia Mai e le Atua Moni Lana Laveaʻiga
  • Ieova—“O le Atua Amiotonu ma le Faaola”
  • Ieova—“O le Atua Amiotonu ma le Faaola”
  • Le Māfuaaga o le a Lagolagoina ai e Ieova Kuresa
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • “Le Nuu e Fai Ieova ma o Latou Atua”
  • SE NUU O MOLIMAU
  • “O Outou o Aʻu Molimau”!
  • Faitau Tusi Paia
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2017)
mwbr17 Ianuari itu. 1-14

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

IANUARI 2-8

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 24-28

“E Tausia e Ieova Ona Tagata”

(Isaia 25:4, 5) Auā ua avea oe ma lafitaga malosi i lē e faatauvaa, o le lafitaga malosi i lē ua mativa i ona puapuaga, o le lafitaga mai i timuga mamafa, o le paolo i le vevela, pe a oo mai foʻi le ita o ē e sauā e pei ona taia le pā i le timu mamafa. 5 Ua e faafilemuina le pisapisaō o tagata ese, e pei ona faaitiitia o le vevela i le laueleele ua leai ni vai, i le paolo o le ao. Ua taofia le pese a tagata sauā.

ip-1 272 ¶5

O le Aao Malosi o Ieova

5 E ui lava e mataʻutia Ieova i le vaai a ona fili, ae o ia o le sulufaʻiga mo ē agamalu ma lotomaulalo o loo mananaʻo e auauna iā te ia. E ono taumafai taʻitaʻi lotu ma tagata faipolotiki sauā ina ia lepetia le faatuatua o tagata tapuaʻi moni, ae e latou te lē taulau ona ua mausalī le faatuatua o nei tagata tapuaʻi moni iā Ieova. Mulimuli ane, e faigofie ona Ia faafilemuina tagata tetee, e pei o loo ia punitia le vevela o le lā i se laueleele e leai ni vai, pe taia timuga mamafa i se pa.—Faitau le Isaia 25:4, 5.

(Isaia 25:6) O le a saunia e Ieova o ʻau i lenei mauga mo tagata uma se faigaʻai o mea taumafa e sili ona lelei, o se taumafataga o uaina e sili ona lelei, o meaʻai e sili ona lelei ua iai mea lololo o ponaivi, ma le uaina e sili ona lelei ua uma ona faamamāina.

w16.05 24 ¶4

Mauaina Atoatoa Aogā Mai i Sauniuniga a Ieova

4 E lē gata i lomiga mo Molimau a Ieova, ae ua tatou maua foʻi lomiga mo ni vaega patino o tagata. O nisi mataupu ua saunia faapitoa mo talavou, ae o nisi mataupu e fesoasoani i o latou mātua. O le tele o mataupu ua lomia po ua maua i la tatou upega tafaʻilagi, ua saunia mo tagata e lē o ni Molimau a Ieova. O le tele o na taumafa faaleagaga, ua faamanatu mai ai le tausisi pea o Ieova i lana folafolaga e ʻsaunia mo tagata uma se faigaʻai o mea taumafa e sili ona lelei.’—Isa. 25:6.

ip-1 273 ¶6-7

O le Aao Malosi o Ieova

ʻSe Faigaaʻi mo Tagata Uma’

6 E pei Ieova o se tamā alofa, e na te puipuia ma fafagaina lana fanau, aemaise i le itu faaleagaga. Ina ua maea ona faasaʻoloto ona tagata i le 1919 ona ia saunia lea o se faigaʻai tele o le manumalo mo i latou, lea e anoanoaʻi ai taumafa faaleagaga: “O le a saunia e Ieova o ʻau i lenei mauga mo tagata uma se faigaʻai o mea taumafa e sili ona lelei, o se taumafataga o uaina e sili ona lelei, o meaʻai e sili ona lelei ua iai mea lololo o ponaivi, ma le uaina e sili ona lelei ua uma ona faamamāina.”—Isaia 25:6.

7 O lenei faigaʻai e faia i luga o le “mauga” o Ieova. O le ā lea mauga? O le “mauga o le fale o Ieova,” lea e gasolo ane i ai atunuu uma i “aso e gata ai.” O le “mauga paia” o Ieova lea e lē faia ai e ona tagata tapuaʻi faamaoni se mea e lamatia pe faaleagaina ai. (Isaia 2:2; 11:9) I lenei nofoaga maualuga o le tapuaʻiga, o le a faalautele atu ai e Ieova lenei faigaʻai susua i ē faamaoni. O mea lelei faaleagaga ia ua faasafua mai ma le agalelei i le taimi lenei, o se ata lenā o mea lelei faaletino o le a saunia mai pe a pule aoao le Malo o le Atua i tagata uma. O le a lē toe iai se matelāina i le fia ʻai. “O le a tele saito i le laueleele; o le a fau ma soloi i tumutumu o mauga.”—Salamo 72:8, 16.

(Isaia 25:7, 8) O le a ia faaumatia i lenei mauga le ʻie ufiufi lea o loo ufitia ai tagata uma lava, ma le ʻie ua lalagaina lea ua ufitia ai nuu uma. O le a faaumatia e ia le oti e faavavau, o le a soloiesea foʻi e le Alii Pule Silisili Ese o Ieova loimata mai i mata uma. E aveesea foʻi e ia le faalumaina o ona tagata i le lalolagi uma, auā ua fetalai mai ai Ieova lava ia.

w14 9/15 26 ¶15

Faaumatia le Fili Mulimuli, o le Oti Lea

15 I le iʻuga o le afe tausaga o le pulega o le Malo, o le a saʻoloto tagata usiusitaʻi mai i fili uma na māfua mai i le lē usitaʻi o Atamu. Ua taʻua i le 1 Korinito 15:22-26: “Auā e pei ona oti uma lava iā Atamu, e faapena foʻi ona toe faaolaina uma lava e ala i le Keriso. Ae e taʻitoʻatasi ma lona lava tulaga: e muamua lava Keriso, ona sosoo lea ma soo o Keriso i le taimi o lona faatasi mai. Ona oo ai lea i le iʻuga, e tuuina atu ai e ia le malo i le Atua lona Tamā, pe a uma ona ia faaumatia malo uma, ma pule, ma ē malolosi uma. Auā e tatau ona pule o ia o se tupu seʻia tuuina e le Atua fili uma i lalo o ona vae. Ona faaumatia lea o le fili mulimuli, o le oti lea.” Ioe, o le a aveesea le oti na tuufaasolo mai iā Atamu. O le a aveesea e faavavau lenei “ie ufiufi” o loo ufitia ai tagata uma.—Isa. 25:7, 8.

ip-1 273-274 ¶8-9

O le Aao Malosi o Ieova

8 O i latou o loo tausasami i lenei faigaʻai faaleagaga ua saunia, e latou te maua se faamoemoe matagofie. Uaʻi mai i upu a Isaia e sosoo ai. Ina ua ia faatusa le agasala ma le oti i se “ie ua lalagaina” po o se “ie ufiufi,” na faapea mai Isaia: “O le a ia [Ieova] faaumatia i lenei mauga le ʻie ufiufi lea o loo ufitia ai tagata uma lava, ma le ʻie ua lalagaina lea ua ufitia ai nuu uma. O le a faaumatia e ia le oti e faavavau, o le a soloiesea foʻi e le Alii Pule Silisili Ese o Ieova loimata mai i mata uma.”—Isaia 25:7, 8a.

9 Ioe, e lē toe iai se agasala ma le oti! (Faaaliga 21:3, 4) Ae sili atu i lenā, o le a aveesea foʻi pepelo o loo faalumaina ai auauna a Ieova lea na latou onosaia mo le faitau afe o tausaga. “E aveesea foʻi e ia le faalumaina o ona tagata i le lalolagi uma, auā ua fetalai mai ai Ieova lava ia.” (Isaia 25:8e) O le a faapefea ona tupu lenā tulaga? O le a aveesea e le Atua le puna o le faalumaina, o Satani ma ē uma e mulimuli atu iā te ia. (Faaaliga 20:1-3) E lētioa a uunaʻia tagata o le Atua e faapea mai: “Faauta! O lo tatou Atua lenei. Ua tatou faamoemoe iā te ia ma o le a ia faaolaina i tatou. O Ieova lava lenei. Ua tatou faamoemoe iā te ia. Ia tatou fiafia ma olioli i le faaolataga mai iā te ia.”—Isaia 25:9.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 26:15) Ua e faatoʻateleina le nuu; Ieova e, ua e faatoʻateleina le nuu; ua e faamamaluina oe lava. Ua e faalautele atu i se mea mamao tuaoi uma o le laueleele.

w15 7/15 11 ¶18

Galulue e Faamatagofie Atili le Parataiso Faaleagaga

O LOU SAO I LE PARATAISO FAALEAGAGA

18 O se faaeaga le faataga e Ieova o i tatou e faia so tatou sao i le faamatagofieina o lo tatou parataiso faaleagaga. E tatou te faia faapea e ala i le maelega e talaʻi le tala lelei o le Malo ma faia isi ma soo. O taimi uma e tatou te fesoasoani ai i se tasi e agaʻigaʻi i luma mo le tuuina atu faa-Kerisiano, o lenā ua tatou faalauteleina atu tuaoi o le parataiso faaleagaga.—Isa. 26:15; 54:2.

(Isaia 26:20) Loʻu nuu e, ia outou ō ma ulu atu i o outou potu i totonu ma tapuni o outou faitotoʻa. Ia outou lalafi mo se taimi puupuu seʻia mavae atu le toʻasā.

w13 3/15 23 ¶15-16

O Ieova lo Tatou Nofoaga Saogalemu

O LO TATOU NOFOAGA SAOGALEMU A O LATA MAI LE IʻUGA

15 O le a faateteleina “puapuaga,” a o tatou lalata atu i le iʻuga o lenei lalolagi. (Mata. 24:7, 8) O le a matuā leaga le tulaga o mea, a o faagasolo le puapuaga tele. Atonu o le a faaleagaina mea uma ma matataʻu ai tagata. (Sapa. 3:16, 17) Ua faapea mai le Faaaliga 6:15-17, e latou te sulufaʻi atu “i totonu o ana ma papa o mauga.” O lea, e lē faasaoina tagata pe a taumafai e lalafi i ana. E lē mafai foʻi e faalapotopotoga faaletagata ona laveaʻia i latou.

16 E avea pea Ieova ma nofoaga saogalemu mo ona tagata. Ua faapea mai le Sapakuka 3:18, o le a tatou ʻfiafia i le Atua o le faaolataga.’ E tatou te lē iloa le auala e avea ai Ieova ma o tatou nofoaga saogalemu, a o faagasolo le puapuaga tele. E pei o le nuu o Isaraelu ina ua tuua Aikupito, e faapena le maopoopo ma le mataalia o le “motu o tagata e toʻatele” i faatonuga mai iā Ieova. (Faitau le Esoto 13:18; Faaa. 7:9) Atonu o le a auala mai faatonuga a Ieova i faapotopotoga. O loo taʻua i le Isaia 26:20 “potu i totonu,” ma atonu e faasino atu i faapotopotoga i le lalolagi atoa. (Faitau le Isaia 26:20.) Pe e tāua iā te oe sauniga? Pe e vave ona e tali atu i faatonuga a Ieova, lea e auala mai i le faapotopotoga?—Epe. 13:17.

Faitau Tusi Paia

(Isaia 28:1-13) Oi talofa i le palealii mamalu o ē o onanā o Efaraima, atoa ma le fuga ua mamae, o lona matagofie e faamanaia ai, lea ua i le ulu o le vanu lafulemu o i latou ua faatoʻilaloina i le uaina! 2 Faauta! Ua iai iā Ieova lē e malosi ma tiotio. E pei o le faititili ma le uatoʻa, o le matagi malosi mataʻutia, e pei foʻi o le faititili ma lologa ua tatafe malosi, o le a ia lafotuina ma le malosi i le eleele. 3 O le a solia i vae palealii mamalu a ē o onanā o Efaraima. 4 O le fuga ua mamae, o lona matagofie e faamanaia ai lea ua i le ulu o le vanu lafulemu, o le a pei o le muaʻi mati pula ae e leʻi oo i le tau māfanafana, pe a iloa atu e se tagata matamata, e na te tauina ma foloina loa. 5 O lea aso, o le a avea ai Ieova o ʻau ma palealii matagofie ma pale manaia i ē o totoe o lona nuu, 6 o lē foʻi na te uunaʻia lē e nofo e fai le faamasinoga ia faamasino ma le tonu, e avea foʻi ma lē e faamalosi i ē ua puipuia le faitotoʻa o le aai mai i osofaʻiga o le fili. 7 O i latou foʻi nei ua sesē o latou ala ona o le uaina ma ua fesēaʻi solo ona o le ʻava malosi. Ua sesē ala o ositaulaga ma perofeta ona o le ʻava malosi, ua fenuminumiaʻi ona o le uaina, ma ua fesēaʻi solo ona o le ʻava malosi; ua sesē la latou vaai, ma ua lē mautonu ai i le faia o faaiʻuga. 8 Auā ua tumu laulau i puaʻiga inosia, e leai lava se mea ua sao. 9 O ai o le a aʻoaʻoina e se tasi i le poto, o ai foʻi o le a faamalamalama i ai e se tasi mea ua uma ona faalogo i ai? O i latou ea ia ua faateʻa ma le suāsusu, o i latou ia ua teʻa ma le susu? 10 Auā o loo iai “le poloaʻiga i luga o le poloaʻiga, o le poloaʻiga i luga o le poloaʻiga, o le fua faataoto i luga o le fua faataoto, o le fua faataoto i luga o le fua faataoto, o sina mea itiiti i inei ma sina mea itiiti i inā.” 11 O le a fetalai mai o ia i lenei nuu e ala i ē ua ese la latou gagana ma lē manino a latou tala, 12 o le nuu foʻi lea na ia fetalai mai i ai: “O le mea lenei e mapu ai. Ia outou avatu le mālōlōga i ē ua vaivai. O le nofoaga lenei o le toʻafilemu,” a ua mumusu i latou e faalogo i ai. 13 Ona avea ai lea o le afioga a Ieova iā i latou o “le poloaʻiga i luga o le poloaʻiga, o le poloaʻiga i luga o le poloaʻiga, o le fua faataoto i luga o le fua faataoto, o le fua faataoto i luga o le fua faataoto, o sina mea itiiti i inei ma sina mea itiiti i inā,” ina ia ō i latou ma paʻuʻū taliaga, e nutililiia foʻi, e maileia ma maua.

IANUARI 9-15

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 29-33

“O le a Pule le Tupu ma le Amiotonu”

(Isaia 32:1) Faauta! O le a pule le tupu ma le amiotonu; ma o perenise foʻi, o le a latou pule o ni perenise ma le faamasinotonu.

w14 2/15 6 ¶13

Ia Viia Keriso le Tupu Mamalu!

13 E tiʻetiʻe foʻi Keriso ʻi le ala o le amiotonu.’ O le a puipuia e le Tupu le “amiotonu a le Atua,” po o tapulaa a le Atua i le mea saʻo ma le mea sesē. (Roma 3:21; Teu. 32:4) Na valoia mai e le perofeta o Isaia: “O le a pule le tupu [Iesu Keriso] ma le amiotonu.” (Isa. 32:1) A o faagasolo lana pulega, o le a aumaia e Iesu le lagi fou ma le lalolagi fou, lea o le a mau ai le amiotonu. (2 Pete. 3:13) E faatalitalia tagata uma o le a mau i le lalolagi fou e ola e ōgatusa ma tapulaa a Ieova.—Isa. 11:1-5.

(Isaia 32:2) E avea i latou taʻitoʻatasi ma lafitaga mai i le matagi ma se mea e malu ai mai i timuga mamafa, e pei o vaitafe i atunuu e leai ni vai, e pei foʻi o le paolo o le papa tele i le laueleele naumati.

ip-1 332-334 ¶7-8

O le Tupu ma Ana Perenise

7 I le valoaga mataʻina a Iesu lea e faamatala ai tulaga pagatia o le “taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi,” na fetalai ai o ia e faapea: “Aua neʻi outou atuatuvale ai.” (Mataio 24:3-8) Aiseā e lē atuatuvale ai soo o Iesu i tulaga mataʻutia o loo iai le lalolagi? O se tasi o māfuaaga e iai “perenise” e tusa pe e faauuina po o “isi mamoe,” o loo galulue faamaoni e puipuia le lafu. (Ioane 10:16) E latou te tausia ma le lototetele uso ma tuafāfine, e oo lava i taimi o faigatā e pei o taua i le va o ituaiga ma le tafiesea atoatoa o se vaega o tagata. I lenei lalolagi pogisa faaleagaga, e faamautinoa e nei perenise ua latou faafouina ē o loo mafatia e ala i upu moni o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.

8 A o faagasolo le 50 tausaga ua mavae, na manino mai ai “perenise.” O “perenise” o ē mai i isi mamoe, ua toleniina e avea o se vasega o le “taʻitaʻi.” Pe a mavae le puapuaga tele, e tofia nisi ua agavaa mai i lenā vasega ma ua faaauupegaina mai i toleniga, ina ia avea ma ē e taʻimua i le “lalolagi fou.” (Esekielu 44:2, 3; 2 Peteru 3:13) O lo latou saunia o le taʻitaʻiga faaleagaga ma faafouina isi a o taʻimua i le auaunaga i le Malo, ua faamaonia ai ua pei i latou “o le paolo o le papa tele i le laueleele naumati,” ma maua ai e le lafu o loo latou vaavaaia le mapusaga.

(Isaia 32:3, 4) E lē faapipiiina faatasi mata o ē e vāai, ma o le a uaʻi atu taliga o ē e faalogo. 4 O le a manatunatu loto o ē e osovale i le poto, ma o le a vave ona tautatala ma le manino laulaufaiva o ē sa tautoʻai a latou tala.

ip-1 334-335 ¶10-11

O le Tupu ma Ana Perenise

Ia Uaʻi Atu Mata, Taliga ma le Loto

10 Ua faapefea ona tali atu le motu o tagata e toʻatele i faatulagaga mai iā Ieova? Ua faaauau mai le valoaga: “E lē faapipiiina faatasi mata o ē e vāai, ma o le a uaʻi atu taliga o ē e faalogo.” (Isaia 32:3) I le tele o tausaga, na saunia mai ai e Ieova faatonuga ma fesoasoani i ona tagata ina ia matutua faaleagaga. O le Aʻoga Faatiokarate ma isi sauniga e faia i faapotopotoga a Molimau a Ieova i le lalolagi aoao e pei; o fono itumalo, faaleatunuu ma tauaofiaga faavaomalo, ma isi toleniga faapitoa o “perenise” ina ia tausia le lafu ma le alofa, ua saosaolaumea uma i le atiaʻe o se ʻauuso e faitau miliona e autasi i le lalolagi aoao. Po o fea lava e iai nei leoleo mamoe, e sauni o latou taliga e faalogo i fetuunaʻiga o le malamalamaga o le upu moni. Talu ai ua toleniina lelei o latou loto i le Tusi Paia, ua latou nofosauni ai e faalogo ma usitaʻi.—Salamo 25:10.

11 Ua aumaia i le valoaga se lapataʻiga: “O le a manatunatu loto o ē e osovale i le poto,ma o le a vave ona tautatala ma le manino laulaufaiva o ē sa tautoʻai a latou tala.” (Isaia 32:4) Aua neʻi iai se tasi e vave ona faia se faaiʻuga e faatatau i le mea saʻo ma le mea sesē. Ua taʻua i le Tusi Paia: “Pe na e iloa se tagata e vave ona tautala ae e lē mafaufau muamua? E tele atu le faamoemoe mo le tagata valea nai lo o ia.” (Faataoto 29:20; Failauga 5:2) A o leʻi oo i le 1919, na aafia foʻi manatu o tagata o Ieova i manatu ma talitonuga o Papelonia. Ae ina ua amata lenā tausaga, na tuuina mai ai e Ieova iā i latou se malamalamaga manino e faatatau i ana fuafuaga. Na latou malamalama i upu moni na faaalia mai e Ieova iā i latou, e ala i a latou saʻiliʻiliga māeʻaeʻa e aunoa ma le faatopelau, ma ua mafai ai ona latou talanoa atu ma se uiga mautinoa.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 30:21) Pe afai tou te ō ese mai i le ala saʻo ma afe ane i le itu taumatau pe afe ane i le itu tauagavale, o le a faalogo o outou taliga i le upu mai i o outou tua o loo faapea mai: “O le ala lenei. Ia outou savavali ai.

w14 8/15 21 ¶2

Ia Faalogo i le Siʻufofoga o Ieova i so o se Mea E te i Ai

2 I aso nei, o loo taʻitaʻia e Ieova ona tagata e ala mai i le Tusi Paia, lona agaga paia, ma le faapotopotoga. (Galu. 9:31; 15:28; 2 Timo. 3:16, 17) Talu ai e manino taʻiala e tatou te maua mai iā te ia, ua pei ai lava o loo ʻfaalogo atu o tatou taliga i le upu mai i o tatou tua o loo faapea mai: “O le ala lenei. Ia outou savavali ai.”’ (Isa. 30:21) E faaoo mai foʻi e Iesu iā i tatou le siʻufofoga o Ieova, a o ia taʻitaʻia le faapotopotoga e ala mai i le “pologa faamaoni ma le faautauta.” (Mata. 24:45) Talu ai e faalagolago lo tatou ola e faavavau i lo tatou usiusitaʻi, o lea, e ao ona tatou faatāua nei taʻitaʻiga ma faatonuga.—Epe. 5:9.

(Isaia 33:22) Auā o Ieova o lo tatou Faamasino, o Ieova o lo tatou Faitulafono, o Ieova o lo tatou Tupu; o ia lava o le a faaolaina iā i tatou.

w14 10/15 14 ¶4

E Avea Outou “ma Malo o Ositaulaga”

4 Na amata le feagaiga o le Tulafono i le Mauga o Sinai i le 1513 T.L.M. O lenā feagaiga na avea ai Isaraelu anamua ma nuu filifilia o le Atua. Na avea Ieova ma ʻo latou Faamasino, o lo latou Faitulafono, ma o lo latou Tupu.’ (Isa. 33:22) Ua faaalia mai i le talafaasolopito o Isaraelu le mea e tupu, pe afai e usitaʻia pe lē amanaʻia foʻi tapulaa amiotonu a le Atua. Sa faasā i le Tulafono ona faaipoipo atu i tagata faapaupau ma auai i tapuaʻiga sesē. Sa fuafuaina le Tulafono ina ia puipuia ai le gafa o Aperaamo mai i le faaleagaina.—Eso. 20:4-6; 34:12-16.

Faitau Tusi Paia

(Isaia 30:22-33) E ao ona outou faaleaga le ufiufi siliva o o outou tupua ua tā ma le ufiufi auro o outou tupua ua faia mai i mea e liusuavai. E te lafoaʻiina ia mea. E pei o se fafine ua fai lona maʻi masina, o le a e fai atu i ia mea: “O le eleele nei mea!” 23 O le a ia foaʻi mai lava le timu i au fatu e lūlūina i le eleele, ma o meaʻai o fua ia o le eleele, e lololo ma gaʻoa. E aai lau lafu i le fanua lafulemu. 24 O le a aai lafu povi ma asini matutua i meaʻai lelei ua faafefiloi faatasi, lea na faamamāina i le suō ma le tui. 25 O le a iai vaitafe ma vaivai i luga o mauga maualuluga uma ma aʻega maualuluga uma i le aso o le fasiotiga tele lava pe a paʻuʻū i lalo ʻolo. 26 O le a pei le malamalama o le masina ua atoa, o le susulu malosi o le lā; ma le malamalama o le susulu malosi o le lā e faafitu ona malosi atu e pei o le malamalama o aso e fitu, i le aso e fusi ai e Ieova le manuʻa o lona nuu ma faamālōlōina e oo i le manuʻa matuiā e māfua mai i lona tāina o i latou. 27 Faauta! O loo afio mai le suafa o Ieova mai i se mea mamao lava, o loo mū i lona toʻasā faatasi ma ao mamafa. Ua tumu foʻi ona laugutu i faasalaga, o lona laulaufaiva foʻi ua peiseaʻī o se afi e faaumatia ai. 28 O lona agaga e pei o se vaitafe ua pa ua oo i le ua, e lūlūina foʻi i nuu i le tasi itu ma i le isi itu i se vaimamā e lē aogā; e iai foʻi i auvae o le nuu le faagutu e faasesē ai. 29 E tou te usuina foʻi le pese e pei ona faia i le pō lea e sauniuni ai se tasi mo se tausamiga paia, ma le olioli o le loto e pei o se tasi ua savali ma le fagufagu ina ia oo atu i le mauga o Ieova, i le Papa o Isaraelu. 30 O le a faalogoina e tagata le mamalu o le siʻufofoga o Ieova, e faaalia foʻi e ia le paʻū ifo o lona aao, i lona toʻasā tele ma le mumū o le afi e faaumatia ai ma timuga mamafa, o matagi malolosi ma le uatoʻa. 31 O le siʻufofoga o Ieova o le a malaia ai Asuria i le matuā fefefe lava; e na te taia o ia i se tootoo. 32 O sasau uma o lona tootoo o le aʻoaʻiga lea o le a faaoo e Ieova i luga o Asuria, e oo mai faatasi ma topa ma kitara; ma e tau faasaga iā i latou i le faalālā atu o auupega. 33 Auā ua saunia lana Tofeta talu mai aso ua mavae; ua saunia foʻi mo le tupu lava ia. Ua ia faateleina lana faaputuga ina ia faatumu ai se mea loloto. Ua mū saesae le afi ma e tele fafie. O le mānava a Ieova e pei o le tafe o le teiō o loo faamūina ai.

IANUARI 16-22

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 34-37

“Na Tauia le Faatuatua o Esekia”

(Isaia 36:1) O le tausaga lona sefulu fā o le nofoaiga a le Tupu o Esekia, na alu aʻe ai Sanerivi le tupu o Asuria, e siitaua atu i aai malupuipuia uma o Iuta ma na ia faoa na aai.

(Isaia 36:4-10) Ona fai mai lea o Ravesaki iā i latou: “Faamolemole, ia fai atu iā Esekia, ʻO le mea lenei ua fai mai ai le tupu sili, le tupu o Asuria: “O le ā lenei faatuatuaga ua e faatuatua i ai? 5 Na e fai mai (a ua na o ni upu lava), ʻUa iā te aʻu le poto ma le malosi e fai ai le taua.’ A o lenei, o ai ea ua e faatuatua i ai ua e fouvale mai ai iā te aʻu? 6 Faauta! Ua e faatuatuaina le lagolagosua a lenei ū ua nutililii, o Aikupito, lea afai e totoo i ai se tagata, e tuia lava lona lima ma ati ai. E faapena lava Farao le tupu o Aikupito i ē uma e faatuatua iā te ia. 7 Ae afai e tou te faapea mai iā te aʻu, ʻE matou te faatuatuaina Ieova lo matou Atua,’ pe e lē o ia ea e ona mea maualuluga ma fata faitaulaga na aveesea e Esekia, a ua ia faapea atu iā Iuta ma Ierusalema, ʻIa outou ifo i lenei fata faitaulaga’?”’ 8 O lenei, ia fai se petipetiga ma loʻu alii le tupu o Asuria, ma ou te avatu ai iā te oe o solofanua e lua afe, ma iloa ai pe e mafai e oe lava, ona e tuu i ai ni tagata tiʻetiʻe. 9 E faapefea ona e tulia se kovana o se tasi o auauna e sili ona faatauvaa a loʻu alii, a ua e faatuatuaina Aikupito e maua ai kariota ma tagata tiʻetiʻe solofanua? 10 O lenei, pe na ou sau e aunoa ma le pule mai iā Ieova e tau ma lenei atunuu ma faaumatia ai? O Ieova lava ia na fetalai mai iā te aʻu, ʻIa e alu aʻe e tau ma lenei atunuu, ma ia e faaumatia ai.’”

(Isaia 36:15) Aua neʻi faatupuina e Esekia lo outou faatuatuaina o Ieova, pe a ia faapea ane: “E laveaʻi lava i tatou e Ieova. E lē tuuina atu foʻi lenei aai i lima o le tupu o Asuria.”

(Isaia 36:18-20) Ina neʻi ʻolegia outou e Esekia i lona faapea ane,ʻE laveaʻiina i tatou e Ieova.’ Pe na laveaʻia ea e atua o nuu o latou lava nuu mai i lima o le tupu o Asuria? 19 O fea o iai atua o Amato ma Arepa? O fea o iai atua o Sefavaima? Pe na latou laveaʻiina Samaria mai i loʻu lima? 20 O ai foʻi i atua uma o ia atunuu na laveaʻiina o latou atunuu mai i loʻu lima, e tou te manatu ai e laveaʻi e Ieova Ierusalema mai i loʻu lima?”’”

ip-1 386-388 ¶7-14

Na Tauia le Faatuatua o le Tupu

Ua Faailoa Atu le Mataupu a Ravesaki

7 Na auina atu e Sanerivi le Ravesaki (o se taʻu faafitafita, ae e lē o se igoa o se tagata) faatasi ma ni tagata aloaʻia se toʻalua i Ierusalema ina ia faamalosia le aai e siilima. (2 Tupu 18:17) Na faafeiloaʻia i latou i fafo o le pa o le aai e ē na auina ane e Esekia e fai ma ona sui, e aofia ai Eliakimo o lē na vaavaaia le aiga o le tupu, o Sevena le failautusi, ma Ioaa le atalii o Asafo o lē e faia faamaumauga.—Isaia 36:2, 3.

8 E faigofie le mea na manaʻo i ai le Ravesaki, o le taumafai e faasiilima Ierusalema e aunoa ma se taua. Na ia alaga atu i le gagana Eperu: “O le ā lenei faatuatuaga ua e faatuatua i ai? . . . A o lenei, o ai ea ua e faatuatua i ai ua e fouvale mai ai iā te aʻu?” (Isaia 36:4, 5) Ona ia faifai lea i tagata Iutaia ua matuā fefefe, ma faamanatu i ai le matuā leai o so latou fesoasoani. O ai e mafai ona latou saʻili i ai mo se fesoasoani? Po o le “ū ua nutililii” o Aikupito? (Isaia 36:6) O le taimi lenā ua pei Aikupito o se ū ua nutililii; auā ua faatoʻilaloina lē tumau e Aitiope, ma o le Farao lea na iai i lenā taimi o Tiraka, o ia o se Aitiope ae e lē o se Aikupito, ma ua toeitiiti foʻi faatoʻilalo e Asuria. (2 Tupu 19:8, 9) Afai e leʻi mafai e Aikupito ona laveaʻia o ia lava, e lē mafai foʻi la ona fesoasoani iā Iuta.

9 Ina ua māeʻa, ona taumafai loa lea o Ravesaki e faatalitonu tagata Isaraelu, o le a lē tau Ieova mo ona tagata, talu ai ua lē fiafia iā i latou. Na faapea atu Ravesaki: “Ae afai e tou te faapea mai iā te aʻu, ʻE matou te faatuatuaina Ieova lo matou Atua,’ pe e lē o ia ea e ona mea maualuluga ma fata faitaulaga na aveesea e Esekia?” (Isaia 36:7) Peitaʻi e leʻi teena i latou e Ieova, auā o lo latou aveesea o mea maualuluga ma fata faitaulaga i le atunuu, na iloa ai ua latou liliu atu iā Ieova.

10 Na sosoo ai ma le faamanatu atu e Ravesaki iā Iuta, le lē agavaa o la latou ʻautau. Na ia faailoa atu lana luʻi faasausili e faapea: “Ou te avatu ai iā te oe o solofanua e lua afe, ma iloa ai pe e mafai e oe lava, ona e tuu i ai ni tagata tiʻetiʻe.” (Isaia 36:8) Peitaʻi, pe e faalagolago le manumalo o Iuta pe afai e toʻatele pe toʻaitiiti ona tagata ua toleniina lelei e tiʻetiʻe i solofanua? E leai, ona o le faaolataga o Iuta e lē faalagolago i se ʻautau malosi. Ua faapea mai le Faataoto 21:31, “Ua saunia le solofanua mo le aso o le taua, a o le faaolataga o loo iā Ieova lea.” Na faapea atili mai Ravesaki, ua faamanuia Ieova iā Asuria ae lē o Iuta, auā pe ana faapea e lē faamanuia mai Ieova, semanū e latou te lē oo mai i totonu o Iuta.—Isaia 36:9, 10.

11 Na popole ē na auina atu e Esekia, i le aafiaga o tagata o loo faalogo mai i luga o le pā ona o upu a Ravesaki. O lea na talosaga atu ai tagata aloaʻia o Iutaia: “Faamolemole, inā fai mai ia i au auauna i le gagana Suria, auā e matou te malamalama i ai; ae aua neʻi e fai mai iā i matou i le gagana a tagata Iutaia, a o faalogo le nuu o loo i luga o le pā.” (Isaia 36:11) Peitaʻi e leʻi manaʻo Ravesaki e tautala i le gagana Suria. Na ia taumafai e totō i loto o tagata Iutaia le masalosalo ma le atuatuvale, ina ia latou siilima ai ma faatoʻilalo Ierusalema e aunoa ma se taua! (Isaia 36:12) O lea, na faaauau lava ona ia tautala i le “gagana a tagata Iutaia.” Na ia lapataʻia tagata o loo nonofo i Ierusalema e faapea: “Aua neʻi ʻolegia outou e Esekia, auā e lē mafai ona ia laveaʻi outou.” Ina ua uma, ona ia taumafai lea e faaosooso ē na faalogo ane i ana upu e ala i le faamatala atu o le ituaiga olaga o le a latou maua pe a pulea e Asuria: “Ia lolo mai iā te aʻu, ma ō mai iā te aʻu, ona taʻitasi lea ma ʻai o le tagata mai i lona lava vine, e taʻitasi ma ʻai mai i lona lava laau o le mati, e taʻitasi foʻi ma inu mai i lona lava vaieli, seʻia ou alu atu ma ou ave outou i le laueleele e pei o lo outou lava laueleele, o le laueleele o saito ma uaina fou, o le laueleele o falaoa ma togāvine.”—Isaia 36:13-17.

12 I lenā tausaga, e leʻi iai se seleselega i Iuta ona ua tolauapi le ʻautau a Asuria ma lē mafai ai ona totō a latou faatoʻaga. O le faamanuiaga la o le ʻai o vine susua ma le inu o se vai mālū na matuā avea o se faatosinaga i tagata na faalogo ane i luga o le pā. Ae e leʻi gata ai i inā taumafaiga a Ravesaki i le faavaivaia o tagata Iutaia.

13 Ina ua uma le tele o ana faifaiga, na toe faauaʻi atu e Ravesaki tagata i le isi ana faamatalaga malosi. Na ia lapataʻia tagata Iutaia e aua le talitonu i upu a Esekia e faapea: “E laveaʻiina i tatou e Ieova.” Na faamanatu atu e Ravesaki i tagata Iutaia, e leʻi mafai e atua o Samaria ona puipuia ona ituaiga e sefulu mai iā Asuria. E faapena foʻi atua o isi atunuu ia na faatoʻilalo e Asuria. “O fea o iai atua o Amato ma Arepa? O fea o iai atua o Sefavaima? Pe na latou laveaʻiina Samaria mai i loʻu lima?”—Isaia 36:18-20.

14 O le mea moni, e leʻi malamalama Ravesaki o lē e tapuaʻi i atua sesē, i le telē o le eseesega o tagata Samaria ia ua fulitua i le Atua, ma Ierusalema lea na pulea e Esekia. E leʻi mafai e atua o Samaria ona laveaʻiina le malo o ituaiga e sefulu. (2 Tupu 17:7, 17, 18) I le isi itu, o Ierusalema lea e taʻitaʻia e Esekia, ua latou liliu ese mai i na atua sesē ae tapuaʻi ma auauna iā Ieova. Peitaʻi, e leʻi taumafai tane e toʻatolu ia na fai ma sui o tagata Iutaia e faamatala atu lenā tulaga iā Ravesaki. “A ua fifilemu pea i latou, ua lē tali atu iā te ia i se upu, auā ua faapea mai le poloaʻiga a le tupu: ʻAua tou te tali atu iā te ia.’” (Isaia 36:21) Na toe foʻi atu Eliakimo, Sevena, ma Ioaa ma faamatala atu upu a Ravesaki iā Esekia.—Isaia 36:22.

(Isaia 37:1, 2) Ina ua faalogo i ai le Tupu o Esekia, ona ia saei ai loa lea o ona ofu ma ufiufi o ia i le ʻie talatala, ma alu atu i le fale o Ieova. 2 Ua ia aauina atu i le perofeta o Isaia le atalii o Amota, o Eliakimo o lē e vaavaaia le aiga, o Sevena le failautusi, ma toeaina o le ʻauositaulaga, ma ua ufiufi i latou i ʻie talatala.

(Isaia 37:14-20) Ona talia lea e Esekia o tusi mai i lima o avefeʻau ma lauina, mulimuli ane, ua alu aʻe Esekia i le fale o Ieova ma fofola atu ai i luma o Ieova. 15 Ona tatalo lea o Esekia iā Ieova, ma faapea atu: 16 “O Ieova o ʻau, o le Atua o Isaraelu, o lē e afio i luga o kerupi, e na o oe lava le Atua moni o malo uma o le lalolagi. O oe lava na e faia le lagi ma le lalolagi. 17 Ieova e, ia e liuliualo ma faafofoga mai. Ia silasila mai ou fofoga Ieova e, ma ia e silafia ma faafofoga mai i upu uma a Sanerivi ua ia auina mai e faifai i le Atua soifua. 18 Ieova e, e moni lava ua faatafuna e tupu o Asuria atunuu uma ma o latou lava laueleele. 19 Ua latou susunuina o latou atua i le afi, auā e lē o ni atua i latou, a o galuega a lima o tagata, o laau ma maa; o lea ua latou faaumatia ai na mea. 20 O lenei, Ieova e lo matou Atua, ia e faaolaina i matou mai i lona lima, ina ia iloa ai e malo uma o le lalolagi, o oe Ieova e, e na o oe le Atua e toʻatasi.”

ip-1 389-391 ¶15-17

Na Tauia le Faatuatua o le Tupu

Ua Faia le Faaiʻuga a Esekia

15 Ua tatau nei ona fai e Esekia se filifiliga. Po o le a siilima atu Ierusalema iā Asuria? Po o le a saʻili fesoasoani atu iā Aikupito, pe sauni loa e faasagatau atu? Ua matuā mamafa i le mafaufau o Esekia lenei mea. Ua alu o ia i le malumalu o Ieova, ae auina atu Eliakimo ma Sevena faatasi ma toeaina o le ʻauositaulaga i le perofeta o Isaia, e fesili atu iā Ieova. (Isaia 37:1, 2) Na oofu i latou na auina atu e le tupu i ofu talatala ma faapea atu iā Isaia: “O le aso lenei o le aso o puapuaga,o aʻoaʻiga, ma le faasausili . . . Atonu e faafofoga mai Ieova lou Atua i upu a Ravesaki, o lē na auina mai e le tupu o Asuria lona alii e faifai i le Atua soifua, ma e tauia e ia e tusa ma upu na faafofoga i ai Ieova lou Atua.” (Isaia 37:3-5) Ioe, ua luʻia e Asuria le Atua soifua. Po o le a faafofoga mai Ieova i a latou taufaifaiga? Na faamautinoa mai e Ieova i tagata Iutaia e ala mai iā Isaia e faapea: “Aua e te fefe ona o upu na e faalogo i ai, na upuleagaina ai aʻu e auauna a le tupu o Asuria. O aʻu lava, ou te tuuina iā te ia se manatu, e faalogo foʻi o ia i se tala ma toe foʻi atu i lona lava nuu; ou te fasiotia iā te ia i le pelu i lona lava nuu.”—Isaia 37:6, 7.

16 Peitaʻi i le taimi lenā, na aami ai e Sanerivi le Ravesaki e la te siitaua faatasi atu iā Lipena. O le a toe foʻi mai Sanerivi i Ierusalema i se taimi mulimuli ane. (Isaia 37:8) E ui na toe foʻi le Ravesaki, ae na fesagaʻia pea e Esekia omiga. Na faaauau ona auina mai e Sanerivi tusi taufaamataʻu e faamatala ai le tulaga e oo i ai Ierusalema pe afai e mumusu e siilima: “Ua e faalogo i mea na faia e tupu o Asuria i nuu uma i le faaumatiaina o i latou; ae pe e laveaʻiina ea oe? Pe na laveaʻiina ea i latou e atua o nuu na faafanoina e oʻu augātamā? . . . O fea ea o iai le tupu o Amato, o le tupu o Arepa, ma le tupu o le aai o Sefavaima, o Ena, ma Iva?” (Isaia 37:9-13) I se faaupuga faigofie, na faapea mai Asuria e valea le teena e Iuta o lo latou manaʻo, ma e na o le iʻu ai i le tele o faigatā.

17 O le manatu mamafa o Esekia i āuga o sana faaiʻuga e faia, na ia fofola atu ai tusi a Sanerivi i le malumalu i luma o Ieova. (Isaia 37:14) Na ia augani atu i se tatalo faamomoiloto iā Ieova, ina ia faafofoga mai i taufaamataʻuga a Asuria. Na faaiʻu lana tatalo i upu nei: “Ieova e lo matou Atua, ia e faaolaina i matou mai i lona lima, ina ia iloa ai e malo uma o le lalolagi, o oe Ieova e, e na o oe le Atua e toʻatasi.” (Isaia 37:15-20) E manino mai inei, o le manatu sa laualuga iā Esekia, e lē o lo latou faasaoina, ae o le faalumaina o le suafa o Ieova pe a faatoʻilalo Ierusalema e Asuria.

(Isaia 37:33-38) “ʻO le mea lea ua fetalai mai ai Ieova e faatatau i le tupu o Asuria: “E lē sau o ia i lenei aai, e na te lē fanaina se aū i inā, e lē sau i ai ma se talipupuni, pe tanu se mea mautiʻetiʻe faasaga i ai.”’ 34 “Ua fetalai mai foʻi Ieova, ʻO le ala na sau ai o ia, e toe foʻi atu ai, e lē sau lava o ia i totonu o lenei aai.’ 35 ʻOu te puipuia lenei aai ma faasaoina, ona o aʻu ma Tavita laʻu auauna.’” 36 Ona alu atu lea o le agelu a Ieova ma fasiotia le toʻaselau valu sefulu lima afe o le ʻautau a Asuria. Ina ua feala aʻe tagata i le taeaopō, vaai foʻi! ua feoti uma i latou. 37 Ona alu ese ai lea o Sanerivi le tupu o Asuria, ua alu ma toe foʻi atu, ua nofo i Nineva. 38 A o ifo o ia i le fale o Nisero lona atua, ona fasiotia lea o ia i le pelu e ona lava atalii o Atameleko ma Salese, ona la sosola ai lea i le nuu o Ararata. A ua avea Esara-atona lona atalii ma tupu e sui iā te ia.

ip-1 391-394 ¶18-22

Na Tauia le Faatuatua o le Tupu

18 Na tali e Ieova le tatalo a Esekia e ala mai iā Isaia. E lē tatau ona siilima Ierusalema iā Asuria; e tatau ona lototetele ma aua le faavaivai. Ae na faailoa mai ma le lototele e Isaia le feʻau a Ieova e faatatau iā Asuria ma Sanerivi: “Ua ʻinoʻino le tama fafine taupou a Siona iā te oe, ma ua ia tauemu iā te oe. Ua lialiaʻi mai foʻi e le tama fafine a Ierusalema lona ulu i ou tua.” (Isaia 37:21, 22) E tai pei na faapea atili atu i ai Ieova: ʻO ai oe ua e faifai ma upuleaga ai i Lē e Paia o Isaraelu? Ua ou iloa au galuega. Ua e faamaualuga ma faasausili. Ua e faatuatuaina le malosi o lau vaegaau ma ua e faatoʻilalo le tele o atunuu. Ae e lē lilo oe i laʻu vaai. O le a ou faalēaogāina au fuafuaga. O le a ou faatoʻilaloina oe. O le a ou faia iā te oe e pei ona e faia i isi. Ou te tuuina lava se mātau i lou isu ma toe faafoʻi oe i Asuria!’—Isaia 37:23-29.

“O le Faailoga Lenei mo Oe”

19 Na faapefea ona mautinoa Esekia o le a faataunuu le valoaga a Isaia? Na tali Ieova: “O le faailoga lenei mo oe: E tou te aai i lenei tausaga i mea ua tutupu mai i fatu na toʻulu, o le tausaga lona lua o saito e tutupu fua mai; a o le tausaga lona tolu, e tou te lūlūina ai fatu, ma selesele, ma totō ai togāvine ma aai mai i ona fua.” (Isaia 37:30) O le a saunia e Ieova meaʻai mo tagata Iutaia lea ua siʻosiʻomia. E ui e lē mafai ona latou totōina ni fatu i lenei tausaga ona ua siʻomia o latou laueleele e Asuria, ae o le a mafai ona latou aai mai i mea na aoina mai i le seleselega o le tausaga ua mavae. O le tausaga e sosoo ai, o le tausaga faale-Sapati, e lē galueaʻiina ai o latou fanua, e ui lava i lo latou tulaga mafatia. (Esoto 23:11) Na folafola mai e Ieova pe afai e faalogo tagata i ana faatonuga, o le a lava ma totoe saito i le fanua e fafagaina ai i latou. Ae, o le tausaga e sosoo ai pe a uma le tausaga faale-Sapati, o le a latou toe lūlū fatu i ō latou fanua e pei ona masani ai ma olioli ai i fua o a latou galuega mamafa.

20 Ua faatusa nei e Ieova ona tagata i se laau ua mauaa pe ua faatumauina, e faigatā ona liaʻieseina. “A o ē o le a sao o le aiga o Iuta, . . . e sosolo i lalo o latou aa ma fua mai ai ni fua i luga.” (Isaia 37:31, 32) Ioe, o i latou e faatuatua iā Ieova e leai se mea e fefefe ai. O le a faatumauina pea i latou ma a latou fanau i le lalolagi.

21 Ae faapefea le taufaamataʻu a Asuria iā Ierusalema? Na tali mai Ieova: “E lē sau o ia i lenei aai, e na te lē fanaina se aū i inā, e lē sau i ai ma se talipupuni, pe tanu se mea mautiʻetiʻe faasaga i ai. Ua fetalai mai foʻi Ieova, ʻO le ala na sau ai o ia, e toe foʻi atu ai, e lē sau lava o ia i totonu o lenei aai.’” (Isaia 37:33, 34) O le a leai se taua i le va o Asuria ma Ierusalema. O le mea e faateʻia ai o le a faatoʻilaloina Asuria, ae lē o Iuta, e aunoa ma se taua.

22 Na tausisi Ieova i lana fetalaiga e ala i le auina mai o se agelu ma fasiotia le ʻautau a Asuria e toʻa 185,000. E foliga mai o Lipena sa tupu ai lenei tulaga, ma e ala aʻe Sanerivi ua feoti uma ana taʻitaʻiʻau, o tagata aloaʻia, ma fitafita malolosi. Sa foʻi o ia ma le faalumaina i Nineva, ae e ui lava sa matuā toʻilalo popo ae sa tumau pea ona tuutoina i lona atua sesē o Nisero. I nai tausaga mulimuli ane, a o tapuaʻi Sanerivi i le malumalu o Nisero, sa tagatavaleina o ia e ona atalii e toʻalua. Na toe faamaonia ai le leai o se mana o Nisero e laveaʻiina ai o ia.—Isaia 37:35-38.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 35:8) O le a iai se ala tele i inā; ma o le a taʻua o le Ala Paia. E lē ui atu i ai lē ua lē mamā. E faia mo lē ua savali i le ala, ma e lē faatagaina ona savavali ai tagata vālea.

w08 5/15 26 ¶4

Tausisi i le “Faapaiaina i le Mataʻu i le Atua”

ʻE Iai Foʻi le Ala Sā’

Sa folafola mai e Ieova o le a ia toe faafoʻisia mai i o latou nuu, ia ona tagata lea na ave faapologa i Papelonia. Na aumaia i le valoaga o le toe faafoʻisiaga le faamautinoaga lenei: “E i ai foʻi le ala tanu, ma le ala, e taʻua foʻi o le ala sā.” (Isa. 35:8a) Na taʻu mai i na faaupuga e lē gata na tatala e Ieova le avanoa e toe foʻi ai tagata Iutaia i o latou aiga, ae na faamautinoa atu foʻi o le a ia puipuia i latou i le ala.

w08 5/15 27 ¶1

Tausisi i le “Faapaiaina i le Mataʻu i le Atua”

“E Lē ui Atu ai Sē ua Leaga”

Sa tatau ona ausia e tagata Iutaia na toe foʻi ane i le 537 T.L.M., se mea e manaʻomia ma e tāua tele. E tusa ai ma i latou ua mafai ona savavali i le “ala sā,” o loo taʻua i le Isaia 35:8e: “E lē ui atu ai sē ua leaga, a e faia mo i latou lava; e ui ina valea se malaga e lē sesē ai lava.” E lē mafai ona nonofo ai i latou e manatu faapito, e lē faatāuaina mea paia, pe e lē mamā faaleagaga, talu ai o le fuafuaga mo le toe foʻi o tagata Iutaia i Ierusalema, o le toe atinaʻe lea o le tapuaʻiga mamā. Sa manaʻomia mo i latou na toe foʻi ane ona tausisi i tapulaa tau amio a Ieova. E manaʻomia foʻi ona usitaʻia e i latou o loo mananaʻo e faafiafia le Atua, lenā tulaga tāua i aso nei. E tatau ona latou tausisi i le “faapaiaina i le mataʻu i le Atua.” (2 Kori. 7:1) O ā la faiga lē mamā e ao ona tatou ʻalofia?

(Isaia 36:2, 3) Ua aauina mai e le tupu o Asuria o Ravesaki mai i Lakisa i le Tupu o Esekia i Ierusalema, ma se ʻautau toʻatele, ona ia tū lea i autafa o le alāvai o le vaieli pito i luga, o loo i le ala tele o le fanua o le tagata tā ofu. 3 Ona ō atu lea iā te ia o Eliakimo le atalii o Hilikia o lē na vaavaaia le aiga o le tupu, o Sevena le failautusi, ma Ioaa le atalii o Asafo o lē faia faamaumauga.

(Isaia 36:22) A ua ō mai iā Esekia o Eliakimo le atalii o Hilikia o lē na vaavaaia le aiga o le tupu, ma Sevena le failautusi, ma Ioaa le atalii o Asafo o lē e faia faamaumauga, ma o latou ofu ua saeia, ua faamatala mai iā te ia upu a Ravesaki.

w07 1/15 8 ¶6

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—II

Lesona mo i Tatou:

36:2, 3, 22. E ui na aveesea Sevena mai lona tofiga o se auauna pule, na faatagaina o ia e galue pea mo le tupu e avea o se tusiupu i lē na suitulaga iā te ia. (Isaia 22:15, 19) Po o le ā lava se māfuaaga e ono aveesea ai i tatou mai se tulaga aloaʻia i le faalapotopotoga a Ieova, pe lē tatau ea ona tatou faaauau pea ona auauna i le Atua i so o se tulaga ua ia faataga maia?

Faitauga Tusi Paia

(Isaia 36:1-12) O le tausaga lona sefulu fā o le nofoaiga a le Tupu o Esekia, na alu aʻe ai Sanerivi le tupu o Asuria, e siitaua atu i aai malupuipuia uma o Iuta ma na ia faoa na aai. 2 Ua aauina mai e le tupu o Asuria o Ravesaki mai i Lakisa i le Tupu o Esekia i Ierusalema, ma se ʻautau toʻatele, ona ia tū lea i autafa o le alāvai o le vaieli pito i luga, o loo i le ala tele o le fanua o le tagata tā ofu. 3 Ona ō atu lea iā te ia o Eliakimo le atalii o Hilikia o lē na vaavaaia le aiga o le tupu, o Sevena le failautusi, ma Ioaa le atalii o Asafo o lē faia faamaumauga. 4 Ona fai mai lea o Ravesaki iā i latou: “Faamolemole, ia fai atu iā Esekia, ʻO le mea lenei ua fai mai ai le tupu sili, le tupu o Asuria: “O le ā lenei faatuatuaga ua e faatuatua i ai? 5 Na e fai mai (a ua na o ni upu lava), ʻUa iā te aʻu le poto ma le malosi e fai ai le taua.’ A o lenei, o ai ea ua e faatuatua i ai ua e fouvale mai ai iā te aʻu? 6 Faauta! Ua e faatuatuaina le lagolagosua a lenei ū ua nutililii, o Aikupito, lea afai e totoo i ai se tagata, e tuia lava lona lima ma ati ai. E faapena lava Farao le tupu o Aikupito i ē uma e faatuatua iā te ia. 7 Ae afai e tou te faapea mai iā te aʻu, ʻE matou te faatuatuaina Ieova lo matou Atua,’ pe e lē o ia ea e ona mea maualuluga ma fata faitaulaga na aveesea e Esekia, a ua ia faapea atu iā Iuta ma Ierusalema, ʻIa outou ifo i lenei fata faitaulaga?”’ 8 O lenei, ia fai se petipetiga ma loʻu alii le tupu o Asuria, ma ou te avatu ai iā te oe o solofanua e lua afe, ma iloa ai pe e mafai e oe lava, ona e tuu i ai ni tagata tiʻetiʻe. 9 E faapefea ona e tulia se kovana o se tasi o auauna e sili ona faatauvaa a loʻu alii, a ua e faatuatuaina Aikupito e maua ai kariota ma tagata tiʻetiʻe solofanua? 10 O lenei, pe na ou sau e aunoa ma le pule mai iā Ieova e tau ma lenei atunuu ma faaumatia ai? O Ieova lava ia na fetalai mai iā te aʻu, ʻIa e alu aʻe e tau ma lenei atunuu, ma ia e faaumatia ai.’” 11 Ona fai atu lea o Eliakimo, o Sevena, ma Ioaa iā Ravesaki: “Faamolemole, inā fai mai ia i au auauna i le gagana Suria, auā e matou te malamalama i ai; ae aua neʻi e fai mai iā i matou i le gagana a tagata Iutaia, a o faalogo le nuu o loo i luga o le pā.” 12 A ua tali mai Ravesaki: “Po ua auina mai ea aʻu e loʻu alii i lou alii atoa ma oe ina ia taʻu atu nei upu? Ae pe lē o tagata ea o nonofo i luga o le pā ua auina mai ai aʻu, ina ia latou aai i o latou otaotavale ma feinu i o latou lava feʻaulata e faapea lava foʻi outou?”

IANUARI 23-29

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 38-42

“E Foaʻi Mai e Ieova le Malosi i Ē ua Vaivai”

(Isaia 40:25, 26) “Ae o ai tou te faatusaina i ai aʻu ina ia ma tutusa?” ua fetalai mai ai Lē e Paia. 26 “Ia outou tetepa aʻe ma vāai. O ai ua na faia ia mea? O Lē o loo taʻitaʻia ia mea e pei o se ʻautau e tusa ma le faitau aofaʻi o ia mea, ma ua ia valaau i o latou igoa. Ona o le tele ma le mataʻutia o lona malosi, ma le matuā tele o lona mana, e leai se mea o ia mea ua leiloa.

ip-1 409-410 ¶23-25

“Inā Faamāfanafana Atu ia i Loʻu Nuu”

“O Ai ua na Faia Nei Mea?”

23 E iai se isi māfuaaga sa tatau ona manatua e tagata Iutaia sa faaaunuua. O Lē na Foafoaina Mea uma ma o le puna o le malosi uma, na folafolaina atu lo latou laveaʻiga. Ina ia faamatilatila le tele o lona mana, sa faauaʻi atu e Ieova i latou i lona mana lea ua faaalia mai i mea na ia foafoaina: “ʻAe o ai tou te faatusaina i ai aʻu ina ia ma tutusa?’ ua fetalai mai ai Lē e Paia. ʻIa outou tetepa aʻe ma vāai. O ai ua na faia ia mea? O Lē o loo taʻitaʻia ia mea e pei o se ʻautau e tusa ma le faitau aofaʻi o ia mea, ma ua ia valaau i o latou igoa. Ona o le tele ma le mataʻutia o lona malosi, ma le matuā tele o lona mana, e leai se mea o ia mea ua leiloa.’”—Isaia 40:25, 26.

24 Sa fetalai Lē e Paia o Isaraelu e faatatau iā te ia lava. Ina ia faaalia e leai se isi e la te tutusa, sa faauaʻi atu e Ieova i latou i fetu o le lagi. E pei lava ona faamaopoopoina e se taʻitaʻiʻau se ʻautau toʻatele, e faapena foʻi ona faatonutonuina e Ieova fetu. Talu ai o ia o loo faamaopoopoina nei mea uma “e leai se isi o i latou e leiloa.” E ui lava e lē mafaitaulia fetu, ae e na te valaau i latou taʻitoʻatasi i o latou igoa, a lē o se igoa o se fetu lava ia, po o se taʻu foʻi e iloa ai ni fetu. E tai pei o ni fitafita usiusitaʻi, e latou te tutū i o latou tulaga ma usitaʻia faatonuga mai i lo latou taʻitaʻi o lē e ʻtele ma mataʻutia lona malosi’ ma ʻmatuā tele lona mana.’ O lea la, sa iai i tagata Iutaia ua faaaunuua se māfuaaga e mautinoa ai. E iai i Lē na Foafoaina mea ma o le taʻitaʻi o fetu, le mana e lagolagoina ai ana auauna.

25 O ai se tasi o i tatou e mafai ona teena le valaaulia a le Atua o loo i le Isaia 40:26: “Ia outou tetepa aʻe ma vāai”? Ua faaalia i suʻesuʻega a ē suʻesuʻe i fetu, le matuā ofoofogia o vaaiga i fetu o le lagi i aso nei nai lo o aso o Isaia. Ua vaaia e tagata suʻesuʻe i fetu i mea vāai mamao malolosi ma iloa ai, i se fua faatatau e pe ā ma le 125 piliona aniva o loo iai i le vateatea lea o loo mafai ona iloa atu. O se tasi o na aniva o le Milky Way, ma i se fua faatatau o loo iai le silia ma le 100 piliona o fetu. O lenā malamalamaga e tatau ona uunaʻia ai i tatou e faaaloalogia Lē na Foafoaina mea ma maufaatuatuaina atoatoa ana folafolaga.

(Isaia 40:27, 28) “Iakopo e, aiseā ua e faapea ane ai, Isaraelu e, aiseā e te tautala atu ai e faapea, ʻUa lilo loʻu ala mai iā Ieova, ma e lē o silafia e loʻu Atua e lē o faia le faamasinotonu iā te aʻu’? 28 Pe e te leʻi iloa pe faalogo foʻi? O Ieova o Lē na foafoaina tuluʻiga uma o le lalolagi, o le Atua e soifua e faavavau. E lē vaivai pe lē lavā foʻi o ia. E lē masuʻesuʻeina lona poto.

ip-1 413 ¶27

“Inā Faamāfanafana Atu ia i Loʻu Nuu”

27 O upu a Ieova na tusia e Isaia ua faamatala mai ai faalogona o ē na ave faapagota i Papelonia, lea e faitau selau maila le mamao mai i lo latou nuu. Na manatu nisi e lē o silafia mai e lo latou Atua o latou “ala,” po o le tulaga faigatā o loo latou fesagaʻia. Na latou manatu e lē o ano mai Ieova i faiga lē tonu o loo latou mafatia ai. Na toe faamanatu atu iā i latou mea ua latou iloa, a lē o ni mea na tutupu iā i latou lava, po o ni faamatalaga foʻi na faalogo ai, e mautinoa ai e mafai ma e finagalo Ieova e laveaʻiina ona tagata. O ia o le Atua e faavavau ma o Lē na Foafoaina le lalolagi uma. O lea, o loo iai lava iā te ia le tele o le mana lea ua faaalia mai i le foafoaga, ma e sili mamao atu iā Papelonia. E lē mafai ona faapea atu e vaivai o ia ma e lē mafai ona fesoasoani mai i ona tagata. E leʻi faatalitalia o le a latou malamalama atoatoa i mea e faia e Ieova, auā e lē masuʻesuʻeina lona poto, le tofā mamao, ma lana faautaga loloto.

(Isaia 40:29-31) E na te avatu le malosi i lē ua vaivai; ma o lē ua leai sona malosi e na te faaatoatoaina lona malosi. 30 E vaivai ma lē lavavā tama talavou, e paʻuʻū foʻi tauleleʻa, 31 a o ē e faamoemoe iā Ieova e toe malolosi i latou. E latou te ō aʻe e pei ua iā i latou ni apaʻau o aeto. E latou te taufetuli ae e lē vaivai; e latou te savavali foʻi ae e lē taitai lē lavavā ai.”

ip-1 413-415 ¶29-31

“Inā Faamāfanafana Atu ia i Loʻu Nuu”

29 Ina ua taʻua le manaʻomia ona avatu i ē ua vaivai o le malosi, atonu sa mafaufau Ieova i le malaga faigatā lea o le a faia e ē ua ave faapagota, ina ia toe foʻi i lo latou nuu. Na faamanatu atu e Ieova i ona tagata ua iloga o ia o sē e fesoasoani i ē vaivai e saʻili atu mo se fesoasoani. E oo lava i tagata e malolosi, e pei o “tama talavou” ma “tauleʻaleʻa,” e au ina matuā vaivai ma paʻuʻū ona ua lē lavavā. Peitaʻi na folafola e Ieova o le a ia foaʻi mai i ē e maufaatuatuaina o ia, le malosi e sili atu ina ia tamomoʻe ma savavali ai. Ua faaata mai i le auala matagofie e lele ai se aeto, o se manulele malosi e mafai ona faapepepepe i le ʻea mo le tele o itula e aunoa ma le tele o taumafaiga, le auala e faamalosia ai e Ieova ana auauna. O le manatunatu i lenā lagolagosua mai i le Atua, sa lē tatau ai i tagata Iutaia na ave faapagota ona atuatuvale.

30 O upu faaiʻu a Isaia i le mataupu e 40, o loo iai ni upu faamāfanafanaloto mo Kerisiano moni o loo ola i aso e gata ai o lenei lalolagi leaga. E ui i le tele o omiga ma faafitauli e ono lotovaivai ai, ae e tatou te mautinoa lelei o loo silafia e lo tatou Atua faigatā ma faiga lē tonu o loo tatou onosaia. E tatou te mautinoa o le a faasaʻo e Lē na Foafoaina mea, o Lē “e lē mafaamatalaina foʻi lona poto,” ia faiga lē tonu uma i lana taimi atofaina. (Salamo 147:5, 6) Peitaʻi, i le taimi e tasi e lē tatau ona tatou faalagolago i so tatou malosi. E mafai e Ieova o lē e lē gata mai lona mana, ona foaʻi mai i ana auauna i taimi o tofotofoga le malosi “e sili atu i le malosi o le tagata.”—2 Korinito 4:7.

31 Seʻi mafaufau i tagata Iutaia ia na ave faapagota i Papelonia i le senituri lona ono T.L.M. E faitau selau maila le mamao ese mai i lo latou nuu, ua faatafunaina Ierusalema le aai e pele iā i latou, ma ua faaleagaina lo latou malumalu. Na iai i le valoaga a Isaia upu faamāfanafana loto mo i latou, o se folafolaga e aumaia ai se faamoemoe o le a toe faafoʻisia e Ieova i latou i lo latou nuu. I le 537 T.L.M., na taʻitaʻia ai e Ieova ona tagata i lo latou nuu, ma faamaonia ai o ia o Sē e faataunuuina ana folafolaga. E mafai foʻi ona tatou maufaatuatuaina Ieova. O le a faataunuuina moni folafolaga e faatatau i lona Malo, lea o loo faamatalaina i se auala matagofie e valoaga a Isaia. Maʻeu se tala lelei, o se feʻau o le faamoemoe mo tagata uma.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 38:17) Faauta! Nai lo o le filemu, na ou maua le mea oona, ioe e oona lava; Ua e alofa i loʻu nei tagata ma faasaoina mai i le lua e pala ai. Auā ua e lafoaʻiina aʻu agasala uma i ou tua.

w03 7/1 18 ¶17

“O le Atua, o le Alofa Lava Ia”

17 Na fatuina e Esekia se pese faamomoiloto o le lotofaafetai ina ua manuia mai se maʻi tugā na aafia ai ma faapea atu iā Ieova: “Ua e lafoaʻiina aʻu agasala uma i ou tua.” (Isaia 38:17) Ua faaalia i lenei mau le peiseaʻī o loo lafoaʻiina e Ieova i ona tua agasala a ē salamō, e lē mafai ona Ia toe tagaʻi atu i ai pe toe mātauina foʻi. Ua fai mai se tasi manatu, e mafai ona faaupu faapenei: “Ua e faia [aʻu agasala] e peiseaʻī e leʻi tupu.” Po ua lē faalaeiau ea lenā manatu?

(Isaia 42:3) O le a ia lē gausia le ū ua nutililiia; o le a ia lē tineia le vavae ua mū itiiti. O le faamaoni o le a ia faia ai le faamasinotonu.

w15 2/15 8 ¶13

Faaaʻoaʻo i le Lotomaulalo ma le Faapelepele o Iesu

13 O ana fetalaiga faapelepele. O faalogona māfana o Iesu na uunaʻia ai o ia e talanoa atu i isi ma le faapelepele, aemaise lava i latou na mafatia. Na faatatau atu e Mataio upu a Isaia iā Iesu: “O le a ia lē gausia le ū ua nutililiia; o le a ia lē tineia le vavae ua mū itiiti.” (Isa. 42:3; Mata. 12:20) Na fetalai Iesu i se auala na faalaeiauina ai loto o i latou o ē ua pei o se ū ua nutililiia, po o se vavae o se lamepa ua mū itiiti. Ua ia folafola atu le feʻau o le faamoemoe ina ia “fusifusi i ē ua loto momomo.” (Isa. 61:1) Na ia valaaulia foʻi i latou o ē ua “tigāina ma mafatia i avega” e ō mai iā te ia, ma faamautinoa atu o le a “faafouina” ai i latou. (Mata. 11:28-30) Na ia faamautinoa atu i ona soo e manatu mamafa le Atua i ona tagata tapuaʻi e aofia ai ē “faatauvaa,” o ē foliga mai e lē tāua i le vaaiga a le lalolagi.—Mata. 18:12-14; Luka 12:6, 7.

Faitau Tusi Paia

(Isaia 40:6-17) Faalogo! O loo faapea mai se tasi: “Ia valaau atu!” Ona faapea mai lea o le isi: “O le ā le mea ou te valaau atu ai?” “O tagata uma ua pei o le mutia muʻamuʻa, ma o lo latou alofa faamaoni e pei o fuga o laau o le fanua. 7 Ua mago le mutia muʻamuʻa, ua mamae le fuga o laau, auā ua agi atu i ai le mānava o Ieova. E moni o le mutia muʻamuʻa o le nuu lava lea. 8 Ua mago le mutia muʻamuʻa, ua mamae le fuga o le laau; ae o le afioga a lo tatou Atua e tumau lea e faavavau.” 9 Ia e alu aʻe i le mauga maualuga, o oe lē e te aumaia le tala lelei i Siona. Ia matuā leotele atu o oe o lē e te aumaia le tala lelei i Ierusalema. Ia e leotele atu. Aua e te fefe. Ia e fai atu i aai o Iuta: “O lo outou Atua lenei.” 10 Faauta! O le a afio mai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova e pei o lē e malosi, ma e pule lona aao mo ia. Ua iā te ia foʻi lana taui, ma ua i ona luma le totogi na te totogi atu. 11 E na te leoleoina lana lafu mamoe e pei o se leoleo mamoe. E na te aoaoina tamaʻi mamoe i lona aao; ma tauave mamoe i lona fatafata. E na te taʻitaʻiina ma le alofa mamoe o loo faasusu a latou fanau. 12 O ai ua ia fuaina le vai i le faaofuofu o lona lima, ma fuaina le lagi i le aga, ma e aofia ai i se fua le pefu o le eleele, pe fuatia mauga i le fua ma fua aʻega i le fua faatautau? 13 O ai ea ua fuatia le agaga o Ieova, ma o ai le tagata e na te avatu ni fautuaga iā te ia ma aʻoaʻo atu iā te ia? 14 O ai ua la soālaupule faatasi ina ia mafai ona malamalama ai o ia, po o ai foʻi e na te aʻoaʻo atu iā te ia i le ala o le faamasinotonu, pe e aʻoaʻo iā te ia le poto, pe e fesoasoani atu iā te ia ina ia silafia le ala i le malamalama? 15 Faauta! Ua pei atunuu o sina vai e sisina ifo mai i le pakete; ua manatu i ai e pei i latou o le pefu i luga o fua faatautau. Ua ia siitia foʻi motu e pei o ni pefu ninii. 16 E lē lava laau o Lepanona e faamumū ai pea le afi, ma e lē lava ona manu o le vao e fai ai le taulaga mū. 17 Ua peiseaʻī atunuu uma o se mea noa i lana silafaga; ua matuā leai lava ma e lē moni i latou i lona manatu.

IANUARI 30–FEPUARI 5

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 43-46

“O Ieova o le Atua e Moni Ana Valoaga”

(Isaia 44:26-28) O Lē e faataunuuina upu e folafola atu e lana auauna, o Lē e faataunuuina feʻau a ana avefeʻau; o Lē foʻi e faapea mai e uiga iā Ierusalema, ʻO le a toe ʻainā o ia,’ e faatatau foʻi i aai o Iuta, ʻO le a toe fausia, ma e toe faatūina ana mea ua faatafunaina’; 27 o Lē e fai mai i vai loloto, ʻIa mitiia; ma ou te faamātūtūina ou vaitafe uma’; 28 o Lē e faapea mai e uiga iā Kuresa, ʻO laʻu leoleo mamoe o ia, o ia o le a faataunuuina atoatoa mea uma ou te loto i ai’; e oo lava i laʻu tala e uiga iā Ierusalema, ʻE toe fausia lava o ia,’ ma e tusa ai ma le malumalu, ʻE toe fausia lou faavae.’”

ip-2 71-72 ¶22-23

Ua Valoia Mai e le Atua Moni Lana Laveaʻiga

22 O valoaga e lē mai i le Atua, e masani ona lē maʻoti ina neʻi mulimuli ane iloa e pepelo. Ae i se tulaga tuufaafeagai, e ala mai iā Isaia, na faailoa mai ai e Ieova le igoa o le tamāloa o le a ia faasaʻoloto ona tagata mai le ave faapagota, ina ia toe foʻi i lo latou nuu ma toe fausia Ierusalema ma le malumalu. O le igoa o le tamāloa o Kuresa, po o Kuresa le Sili o Peresia. Na faailoa mai foʻi e Ieova le auala o le a sao atu ai Kuresa i totonu o pa malolosi ma malupuipuia a Papelonia. E puipuia Papelonia e pa maualuluga ma le vai e tafe faataamilo i le aai. O le a uaʻi atu Kuresa i le faaaogāina o le vaitafe o Eufirate, lea sa fai ma puipuiga autū o le aai. E tusa ai ma tusitala o talafaasolopito anamua o Herodotus ma Xenophon, na ʻeli e Kuresa alāvai i uta atu o Papelonia ina ia faatafe ese ai le vai, ma papaʻu ai le vaitafe o Eufirate ma mafai ai e ana fitafita ona sopoʻia. O le vaitafe o Eufirate lea sa avea ma puipuiga o Papelonia ua faapaʻumatūina.

23 Ae faapefea le folafolaga o le faasaʻolotoina e Kuresa o tagata o le Atua ma le toe fausia o Ierusalema ma le malumalu? Na faia e Kuresa lava ia se poloaʻiga lea o loo faamauina i le Tusi Paia, e faapea: “O le mea lenei ua fai mai ai Kuresa le tupu o Peresia, ʻUa foaʻi mai e Ieova le Atua o le lagi o malo uma o le lalolagi iā te aʻu, ua ia tofia foʻi aʻu e fauina se fale i Ierusalema o loo i Iuta. O so o se tasi o outou mai i lona nuu uma, ia faatasi lona Atua iā te ia. Inā alu aʻe ia o ia i Ierusalema, o loo i Iuta, ma toe fausia le fale o Ieova le Atua o Isaraelu, (o le Atua moni o ia) o loo iai i Ierusalema.” (Esera 1:2, 3) Na faataunuuina atoatoa fetalaiga uma a Ieova na ala mai iā Isaia!

(Isaia 45:1, 2) O le fetalaiga lenei a Ieova i lē ua ia faauuina, o Kuresa, o lē ua ou uu i lona lima taumatau, ina ia faatoʻilaloina atunuu i ona luma, ina ia ou aveesea ai le malosi o tupu; ia tatalaina ai foʻi i ona luma faitotoʻa feliuaʻi e lua ona itu, ina ia lē tapunia ai faitotoʻa o le aai: 2 “O aʻu lava ou te muamua atu i ou luma, ma o le a ou faalaugatasia mea maualuluga o le laueleele. Ou te nutililiia faitotoʻa ʻapamemea ma ou gauia foʻi pou faalava uʻamea.

ip-2 77-78 ¶4-6

Ieova—“O le Atua Amiotonu ma le Faaola”

4 E ala mai iā Isaia, na fetalai Ieova e faatatau iā Kuresa e peiseaʻī ua soifua mai o ia, e ui lava e oo mai i aso o Isaia e leʻi taitai fanau Kuresa. (Roma 4:17) Talu ai na tofia e Ieova Kuresa a o leʻi fanau mai e faataunuu se tofiga faapitoa, e mafai la ona taʻua Kuresa o se “ua faauuina.” O le taʻitaʻiga a le Atua, o le a ia faatoʻilaloina ai atunuu, faavaivaia tupu ma lē mafai ona latou tetee atu iā te ia. O lea, ina ua osofaʻia e Kuresa Papelonia, na faamautinoa e Ieova o le a matala faitotoʻa o le aai, ma ua lē ese ai o latou faitotoʻa ma faitotoʻa o se aai ua nutililiia. Na muamua atu Ieova i luma o Kuresa ma faamautinoa e leai se mea e faalavelavea ai lana osofaʻiga. O le iʻuga, na faatoʻilalo e le ʻautau a Kuresa le aai ma ave le vete o “oloa ua natia i mea lilo,” ma oloa ua i le mea pogisa. O le mea lenā na valoia mai e Isaia. Pe na taunuu moni ana upu?

5 I le tausaga e 539 T.L.M., pe tusa ua 200 tausaga talu ona tusia e Isaia le valoaga, na taunuu ai Kuresa i pa o Papelonia ina ia osofaʻia le aai. (Ieremia 51:11, 12) Peitaʻi e leʻi faapopoleina Papelonia. Na latou manatu e lē mafai ona faatoʻilaloina lo latou aai. O loo maualuga ona pa ma loloto le vai o Eufirate lea na avea ma vaega o le puipuiga o le aai. Ua silia ma le 100 tausaga, e leʻi mafai e fili ona osofaʻia Papelonia! O le mea moni, na manatu Pelesara le tupu o Papelonia o loo malupuipuia mea uma ma na ia faia ai se faigaʻai ma ona alii tāua. (Tanielu 5:1) I lenā lava po, le po o Oketopa 5/6 na faataunuu ai e Kuresa se fuafuaga matuā mataʻina.

6 I uta atu o Papelonia, na eli ai e le ʻautau a Kuresa alāvai mai i le vaitafe o Eufirate, ma faatafe ese ai le vai ina ia lē toe tafe atu agaʻi i le aai. E leʻi umi, ae papaʻu le vai lea na tafe atu i totonu ma faataamilo i le aai, ma mafai ai ona ulufale atu le ʻautau a Kuresa i totonugalemu o le aai. (Isaia 44:27; Ieremia 50:38) O le mea e maofa ai, ona e pei lava na valoia e Isaia, na matala faitotoʻa na i autafa o le vai. Na lolofi atu le ʻautau a Kuresa i totonu o Papelonia, faoa le maota o le tupu, ma fasiotia le tupu o Pelesara. (Tanielu 5:30) Na faatoʻilaloina le aai i le po lava lenā. Ua paʻū Papelonia, ma na faataunuuina faamatalaga uma o le valoaga.

(Isaia 45:3-6) O le a ou avatu iā te oe oloa ua i le mea pogisa ma oloa ua natia i mea lilo, ina ia e iloa ai o aʻu o Ieova, o Lē ua valaauina oe i lou igoa, o le Atua o Isaraelu. 4 Ona o laʻu auauna o Iakopo ma Isaraelu lē na ou filifilia, ua ou valaauina ai oe i lou igoa; ua ou tuuina atu iā te oe se igoa faaaloalogia, e ui e te leʻi iloa aʻu. 5 O aʻu o Ieova e leai se isi. E leai se isi Atua seʻi vaganā ai aʻu. O le a ou matuā faamalosia oe e ui e te leʻi iloa aʻu, 6 ina ia iloa e tagata mai i le mea e oso aʻe ai le lā ma mai i le mea e goto i ai, e leai se isi e na o aʻu lava. O aʻu o Ieova, e leai se isi.

ip-2 79-80 ¶8-10

Ieova—“O le Atua Amiotonu ma le Faaola”

Le Māfuaaga o le a Lagolagoina ai e Ieova Kuresa

8 Ina ua uma ona faailoa mai lē o le a faatoʻilaloina Papelonia ma le auala o le a faataunuu ai, ona faamatala mai lea e Ieova se māfuaaga o le a avatu ai iā Kuresa le manumalo. Na fetalai faavaloaga Ieova e faatatau iā Kuresa, “ina ia e iloa ai o aʻu o Ieova, o Lē ua valaauina oe i lou igoa, o le Atua o Isaraelu.” (Isaia 45:3e) Na talafeagai i le tupu o le malo malosi lona fa o le lalolagi e tusa ai ma le talafaasolopito o le Tusi Paia, ona iloa o lona manumalo aʻiaʻi e mai i le lagolagosua a lē e sili atu lona malosi i lo o ia, o Ieova lea, le Pule o le Vateatea Aoao. Sa tatau iā Kuresa ona faailoa atu Lē na valaauina o ia, o Ieova le Atua o Isaraelu. E tusa ai ma le Tusi Paia, o le mea tonu lenā na faia e Kuresa o le faalauiloa atu o lona manumalo sili e mai iā Ieova.—Esera 1:2, 3.

9 Na faamatala mai e Ieova le māfuaaga lona lua ua ia faaaogā ai Kuresa e faatoʻilalo Papelonia: “Ona o laʻu auauna o Iakopo ma Isaraelu lē na ou filifilia, ua ou valaauina ai oe i lou igoa; ua ou tuuina atu iā te oe se igoa faaaloalogia, e ui e te leʻi iloa aʻu.” (Isaia 45:4) Na matuā faateʻia le lalolagi i le manumalo o Kuresa iā Papelonia. Na faailogaina ai le paʻū o le isi malo malosi o le lalolagi ma le tulaʻi mai o le isi malo, ma o se faailoga foʻi mo le talafaasolopito mo tupulaga fai mai. Peitaʻi, atonu na faateʻia isi atunuu na vaavaai ane i le mea na tupu, pe a latou iloa ane o nei mea uma ua tutupu e mo le lelei o se faitau afe o tagata “faatauvaa” o loo faaaunuua i Papelonia, o le fanau lea a Iakopo po o tagata Iutaia. Ae e leʻi faatauvaa i le silafaga a Ieova i latou nei ua faasaoina mai i le nuu anamua o Isaraelu. O i latou o ana “auauna,” o ē ua ia “filifilia” mai i le tele o atunuu o le lalolagi. E ui lava e leʻi iloa muamua e Kuresa Ieova, ae na faaaogāina o ia o sē ua faauuina a Ieova ina ia faatoʻilalo le aai na mumusu e faasaʻoloto mai ē na latou ave faapagota. E leʻi finagalo le Atua ia puapuagatia e faavavau ona tagata ua filifilia i se atunuu ese.

10 O le māfuaaga lona tolu, o le māfuaaga sili lea na faaaogā ai e Ieova Kuresa. Na fetalai Ieova: “O aʻu o Ieova e leai se isi. E leai se isi Atua seʻi vaganā ai aʻu. O le a ou matuā faamalosia oe e ui e te leʻi iloa aʻu, ina ia iloa e tagata mai i le mea e oso aʻe ai le lā ma mai i le mea e goto i ai, e leai se isi e na o aʻu lava. O aʻu o Ieova, e leai se isi.” (Isaia 45:5, 6) Ioe, o le paʻū o Papelonia le malo malosi o le lalolagi, na faalialia ai le tulaga tau Atua o Ieova, e na o ia lava e tatau ona tapuaʻia. Talu ai ua faasaʻoloto tagata o le Atua, o le a iloa ai e tagata mai atunuu i sasaʻe ma sisifo, o Ieova o le Atua moni e toʻatasi.—Malaki 1:11.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 43:10-12) O le fetalaiga lenei a Ieova: “O outou o aʻu molimau, o laʻu auauna ua ou filifilia ina ia outou iloa ma faatuatua mai ai iā te aʻu, ma ia outou malamalama ai o aʻu lava lea e tasi. E leʻi iai se atua na faia e muamua iā te aʻu, e leai lava se isi atua talu mai aʻu. 11 O aʻu, o aʻu lava o Ieova ae leai se faaola ua na o aʻu lava.” 12 “O aʻu lava na ou faailoa atu ma ou faaolaina, na ou logoina atu ina ia faalogo ai, ina ua leai se atua ese iā te outou. O lea, o outou o aʻu molimau, ma o aʻu o le Atua,” ua fetalai mai ai Ieova.

w14 11/15 21-22 ¶14-16

“Le Nuu e Fai Ieova ma o Latou Atua”

SE NUU O MOLIMAU

14 Sa tapuaʻi atu Isaraelu i lo latou Atua o Ieova, a o isi nuu sa tapuaʻi i o latou lava atua. I aso o le perofeta o Isaia, sa faatusa e Ieova le tulaga o le lalolagi i se faamasinoga. Sa ia luʻia atua o isi nuu ina ia aumai ni molimau e faamaonia ai lo latou tulaga o ni atua, e ala i le faapea atu: “Ia faapotopoto faatasi atunuu uma i le mea e tasi, ia faapotopoto faatasi foʻi nuu. O ai se tasi o i latou [o latou atua] e mafai ona taʻu maia lenei mea? Pe e mafai ona latou taʻu mai mea o le a tutupu muamua? Seʻi aumai ni a latou molimau ina ia taʻuamiotonuina ai i latou, pe e faalogo foʻi i latou ma faapea mai, ʻO le upu moni lenei!’”—Isa. 43:9.

15 E leʻi mafai e atua o isi nuu ona faamaonia atu lo latou tulaga o ni atua. O na atua o ni faatusa e lē mafai ona tautatala, ma sa manaʻomia ona feoaʻi solo tagata ma feaveaʻi. (Isa. 46:5-7) Peitaʻi, na fetalai Ieova i lona nuu o Isaraelu: “O outou o aʻu molimau, o laʻu auauna ua ou filifilia ina ia outou iloa ma faatuatua mai ai iā te aʻu, ma ia outou malamalama ai o aʻu lava lea e tasi. E leʻi iai se atua na faia e muamua iā te aʻu, e leai lava se isi atua talu mai aʻu. O aʻu, o aʻu lava o Ieova ae leai se faaola ua na o aʻu lava. . . . O lea, o outou o aʻu molimau, ma o aʻu o le Atua.”—Isa. 43:10-12.

16 I le pei o ni molimau i se faamasinoga, sa tatau i tagata filifilia o Ieova ona faailoa atu ma le manino ma le leotele e faapea, o Ieova o le Atua moni e toʻatasi. Sa taʻua e Ieova i latou “o le nuu ua faia mo aʻu, ina ia latou taʻutaʻu atu pea loʻu viiga.” (Isa. 43:21) O i latou o tagata na tauaveina le suafa o Ieova. Ina ua laveaʻiina e Ieova i latou mai i Aikupito, sa iā i latou le tiute tauave o le lagolagoina o lana pule silisili ese i luma o isi tagata o le lalolagi. O le iʻuga, o lo latou tulaga o le a pei o tagata o le Atua i aso nei, lea na valoia e le perofeta o Mika: “E taʻitasi nuu uma ma savavali i le igoa o lona atua; a o i tatou, e tatou te savavali i le suafa o Ieova lo tatou Atua i aso uma lava, e oo i le faavavau.”—Mika 4:5.

(Isaia 43:25) O aʻu, o aʻu lava o Lē ua soloiesea au solitulafono mo loʻu lava lelei, ma ou te lē toe manatua au agasala.

ip-2 60 ¶24

“O Outou o Aʻu Molimau”!

24 Mātau, o le faaalia e Ieova o lona alofa mutimutivale e lē māfua ona o le salamō o tagata Isaraelu, ae ona o Ieova lava ia. Ioe, o loo aofia ai lona suafa. Pe afai e na te lafoaʻia e faavavau tagata Isaraelu e ave faapagota, o le a faifai ane tagata i lona suafa. (Salamo 79:9; Esekielu 20:8-10) I aso foʻi nei, o le faaolataga o tagata o le mea lona lua lea mai i le faapaiaina o le suafa o Ieova ma le faasilisilia o lana pule silisili ese. E ui i lea, e alofa Ieova i ē e talia ana aʻoaʻiga e aunoa ma le faalotolotolua ma ē e tapuaʻi atu iā te ia i le agaga ma le upu moni. E faaalia lona alofa iā i latou, e tusa pe faauuina po o isi mamoe, e ala i le aveesea o a latou agasala i le taulaga togiola a Iesu Keriso.—Ioane 3:16; 4:23, 24.

Faitau Tusi Paia

(Isaia 46:1-13) Ua punou Pele, ua faanoʻunoʻu Nepo; ua avea a laʻua tupua ma avega i manu o le vao ma manu lalata, e na o ni uta, o se avega mamafa i manu ua vaivai. 2 E ao ona la faanoʻunoʻu; ma taʻitasi ma punou i lalo; e lē mafai lava e nei atua ona faasaoina o la tupua ua ave ma se avega, ae o le a aveina faapagota. 3 “Le aiga e o Iakopo, inā faalogo mai ia iā te aʻu, ma outou uma o ē ua totoe o le aiga o Isaraelu o ē na ou tauaveina talu ona fananau mai, o ē na ou tausia talu mai ona iai i le manava. 4 Pe a oo ina loa le soifua o se tasi, o aʻu lava lea e tasi; ou te tauave pea le avega mamafa pe a oo foʻi ina ulusinā se tasi. O aʻu lava ou te gaoioi, ina ia ou tauave ma amo le avega mamafa ma saunia le laveaʻiina. 5 “O ai o le a outou faatusaina i ai aʻu pe ma te tutusa, pe faatusa i ai aʻu ina ia taitutusa ai i maʻua? 6 E iai i latou ua soona sasaa le auro mai i le ato tupe, ua latou fua le siliva i le fua faatautau. Ua latou faafaigaluega se tagata fai uʻamea ma ua ia faaaogā ia mea e fai ai se atua. Ua latou faapaʻuʻū faō, ioe ua latou ifo i ai. 7 Ua latou tauave lenei tupua i o latou tauʻau, ua latou amoina ma tuu i le mea e ao ona tuu ai e faatū saʻo ai. E lē alu ese mai i lea mea. E alaga atu i ai se tasi, ae e lē tali mai; e lē faaolaina foʻi e le tupua se isi mai i lona puapuaga. 8 “Ia manatua lenei mea ina ia outou lototetele ai. O outou o ē ua solitulafono, ia manatunatu loloto i lenei mea i o outou loto. 9 Ia manatua mea na muamua i aso ua mavae, o aʻu o le Atua ma e leai lava se isi Atua, po o se isi e pei o aʻu; 10 o Lē ua taʻu mai talu mai le amataga le iʻuga, ma taʻu mai foʻi talu mai aso anamuā mea e leʻi faia; o Lē ua faapea ane, ʻE tumau laʻu faaiʻuga, ma ou te faia mea uma ou te fiafia i ai’; 11 o Lē e valaau mai i le mea e oso aʻe ai le lā i le manulele taufeʻai, o le tagata o le a faataunuuina laʻu faaiʻuga mai i se nuu mamao. Ua ou fai atu i ai; ou te faaooina lava. Ua ou faia lea faaiʻuga, ma ou te faia lava. 12 “O outou o ē e lotomaaa, inā faalogo mai ia iā te aʻu, ma outou foʻi o ē ua mamao ese mai i le amiotonu. 13 Ua ou aumaia laʻu amiotonu. E lē mamao, ma e lē faatuai mai foʻi laʻu faaolataga. O le a ou avatu le faaolataga i Siona, ma loʻu matagofie i Isaraelu.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga