Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
© 2022 Christian Congregation of Jehovah’s Witnesses
IANUARI 2-8
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 22-23
“Aiseā e Tatau ai Ona Lotomaulalo?”
Na Maua e Iosia Lotomaulalo le Finagalo Malie o Ieova
E amata mai lava i le taeao pō, ua galulue ai ma le tiotio i latou na toe faafouina le malumalu. E mautinoa lava le lotofaafetai o Iosia ia Ieova ona ua toe faaleleia e tagata faigaluega mea na faaleagaina e nisi o ona tuaa amioleaga i le fale o le Atua. A o faagasolo le galuega, ae sau Safana e fai mai se tala. Ae o le ā lenā mea o loo i lona lima? Ioe, o loo ia aumai se tusi tāʻai! Ua ia faamatala mai e faapea, na maua e le ositaulaga sili o Hilikia “le tusi o le tulafono a Ieova na tusia e Mose.” (2 Nofoaiga a Tupu 34:12-18) Maʻeu se mea na maua—e lē taumatea o le uluaʻi kopi o le Tulafono!
Ua naunau lava Iosia e fia faalogo i upu uma o i le tusi. A o faitau e Safana, o loo taumafai le tupu e fia iloa le auala e faatatauina ai ia te ia lava poloaʻiga taʻitasi faapea ma tagata. Aemaise lava lona fiafia i le auala o loo faamamafa mai ai e le tusi le tapuaʻiga moni ma valoia ai mala ma le tafeaga o le a oo mai pe afai e faia e tagata ia tapuaʻiga sesē. I le iloaina nei la e faapea e lē o faatinoina poloaʻiga uma a le Atua, ua saei ai e Iosia ona ofu ma poloaʻi atu ia Hilikia, Safana, ma isi e faapea: ʻIna o ia, ina fesili ia Ieova e uiga i upu o lenei tusi; aua ua tele le toasa o Ieova ua ia te i tatou, auā ua le faalogo o tatou tama i mea uma ua tusia i lenei tusi.’—2 Tupu 22:11-13; 2 Nofoaiga a Tupu 34:19-21.
Na Maua e Iosia Lotomaulalo le Finagalo Malie o Ieova
Ua ō atu avefeʻau a Iosia ia Ulata le perofeta fafine i Ierusalema ma ua toe foʻi mai ma se tala. Ua faamatala mai e Ulata le afioga a Ieova e faailoa mai ai e faapea, o mala o loo faamauina i le tusi faatoʻā maua o le a faaoo atu lea i le nuu aposetate. Ae peitaʻi, talu ai ona ua faamaulalo o ia i luma o Ieova le Atua, o le a lē vaai ai Iosia i le mala. O le a faatasi atu o ia ma ona tamā ma o le a maliu o ia i le tuugamau ma le filemu.—2 Tupu 22:14-20; 2 Nofoaiga a Tupu 34:22-28.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E Mafai Ona E Taulau Manuia e Tusa Lava po o le ā le Tulaga na E Ola Aʻe Ai
E ui lava i mea e faaleagaina ai sa tutupu a o avea o ia ma tamaitiiti, ae na faaauau ona faia e Iosia mea lelei i le silafaga a Ieova. Sa iloga le taulau manuia o lana nofoaiga lea na faapea mai ai le Tusi Paia: “E leʻi muamua ia te ia se tupu e tusa ma ia, o le na liliu atu ia Ieova ma lona loto atoa, ma lona agaga atoa, ma lona malosi atoa, e tusa ma le tulafono uma a Mose; talu ai foʻi e leʻi tū mai se tusa ma ia.”—2 Tupu 23:19-25.
Maʻeu le avea o Iosia o se faaaʻoaʻoga e faalaeiauina ai mo i latou atonu sa tatau ona onosaia tulaga faigatā a o lāiti lava. O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i lana faaaʻoaʻoga? O le ā sa fesoasoani i a Iosia e filifilia ai le ala saʻo ma tumau ai?
IANUARI 9-15
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 TUPU 24-25
“Ia Faatumauina Lou Uiga Faanatinati”
O Loo Latalata Mai le Aso Faamasino a Ieova!
2 E lē taumatea o le vavalo mai a Sefanaia na faamalosia atili ai le amanaʻiaina e le talavou o Iosia o le manaʻoga ina ia faamamā Iuta mai tapuaʻiga lē mamā. Peitaʻi o gaoioiga a le tupu mo le faamamāina o le nuu mai tapuaʻiga sesē sa leʻi aveesea ai amioga leaga uma mai tagata pe taʻumamāina ai agasala a le tamā o lona tamā, le tupu o Manase, o lē na “faatumuina Ierusalema i le toto o e le sala.” (2 Tupu 24:3, 4; 2 Nofoaiga a Tupu 34:3) Sa mautinoa lava la le oo ane o le aso faamasino a Ieova.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Ieremia
O le tausaga e 607 T.L.M. i le lona 11 o tausaga o le nofoaiga a Setekaia. Ua 18 masina talu ona siʻomia Ierusalema e Nepukanesa le tupu o Papelonia. O le lima o masina, o le aso fitu o le masina, o le 19 o tausaga o le nofoaiga a le tupu o Nepukanesa na ʻsau ai,’ pe na taunuu ai i Ierusalema, Nepusatana lē e pule i ʻau e faafeao. (2 Tupu 25:8) Atonu na fuafua mai e Nepusatana i lo latou nofoaga i fafo atu o pā o le aai, se auala o la latou osofaʻiga. I aso e tolu mulimuli ane, i le aso e sefulu o le masina, na “sau ai,” pe na ulu ai i Ierusalema. Ma amata loa ona ia susunuina le aai.—Ieremia 52:12, 13.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi Lona Lua a Tupu
24:3, 4. O le gaoioiga a Manase o le faamaligi toto, na ʻlē mafai ai e Ieova ona faamagaloina’ Iuta. E tāua iā Ieova le toto o ē lē sala e ala i le faaumatia o i latou na faamasaaina.—Salamo 37:9-11; 145:20.
IANUARI 16-22
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 1-3
“O le Tusi Paia o se Tusi o Faamatalaga Moni, ae Lē o ni Talafatu”
Atamu ma Eva—Po o i Laʻua o ni Tagata Moni?
O se faataʻitaʻiga, seʻi manatu i lisi o augātamā Iutaia o loo faamauina i le Tusi Paia, i le Muamua Nofoaiga a Tupu mataupu 1 e oo i le 9, ma le Evagelia a Luka mataupu e 3. O loo taʻua i nei tusi faamaumauga o gafa, aemaise lava tupulaga e 48 ma le 75. O loo taʻua e Luka le gafa o Iesu Keriso, ae o loo faamauina i Nofoaiga a Tupu gafa o tupu ma ositaulaga o le nuu o Isaraelu. O loo aofia ai i nei lisi igoa o tagata lauiloa e pei o Solomona, Tavita, Iakopo, Isaako, Aperaamo, Noa, seʻia oo lava iā Atamu. O igoa uma o loo i nei lisi e lua, o tagata moni, ma o Atamu o le tagata moni muamua lea o loo i nei lisi taʻitasi.
Noa ma le Lolo—O se Tala Moni, Ae e Lē o se Tala Fatu
E lua gafa i le Tusi Paia e faamaonia ai o Noa o se tagata sa soifua moni lava. (1 Nofoaiga a Tupu 1:4; Luka 3:36) O Luka ma Esera na tusiaina gafa nei, o i laʻua o ni tagata suʻesuʻe ma le faaeteete. Na tala e Luka le gafa o Iesu Keriso ma tau atu iā Noa.
Atamu ma Eva—Po o i Laʻua o ni Tagata Moni?
O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i se aʻoaʻoga a le Tusi Paia e pele i loto o le toʻatele o tagata lotu—le togiola. E tusa ai ma lenei aʻoaʻoga, na foaʻi mai e Iesu Keriso lona soifua lelei atoatoa, e fai ma togiola e laveaʻi ai tagata mai i a latou agasala. (Mataio 20:28; Ioane 3: 16) E pei ona tatou iloa, o le togiola o se tau talafeagai e toe faatau mai ai se mea na leiloa pe na lafoaʻiina. O le pogai lenā ua faamatala ai e le Tusi Paia Iesu o se “togiola e fetaui lelei.” (1 Timoteo 2:6) E tatou te ono fesili, e fetaui lelei i le ā? Ua tali mai le Tusi Paia e faapea: “E pei ona oti uma lava iā Atamu, e faapena foʻi ona toe faaolaina uma lava e ala i le Keriso.” (1 Korinito 15:22) O le ola lelei atoatoa na faataulaga e Iesu e togiola ai tagata usiusitaʻi, e fetaui lelei ma le ola lelei atoatoa na leiloa iā Atamu ona o le uluaʻi agasala i Etena. (Roma 5:12) E manino mai, afai e leʻi iai se Atamu, e matuā lē aogā foʻi la le taulaga togiola a Keriso.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 911 ¶3-4
Gafa
Igoa o Fafine. Na faamauina igoa o fafine i gafa pe afai e iai se tāua i le talafaasolopito. I le Kenese 11:29, 30, o loo taʻua ai Sarai (Sara) ona o ia lea na auala mai ai le Fanau folafolaina, ae e lē o le isi avā a Aperaamo. Atonu na taʻua foʻi ma Meleka i le mau lava lenā, ona o ia o le tinā o le tinā o Repeka le avā a Isaako. E faailoa mai ai na tupuga mai Repeka mai se tauaiga o Aperaamo, ma ua mautinoa ai e leʻi faaipoipo atu Isaako i se fafine o nuu ese. (Ke 22:20-23; 24:2-4) I le Kenese 25:1, o loo taʻua ai le isi avā a Aperaamo o Kitura. Ua faailoa mai ai na toe faiavā Aperaamo ina ua maliu Sara, ma na mafai pea ona ia toe maua nisi fanau e ui ua silia ma le 40 tausaga talu ona toe faafoʻisia e Ieova lona malosi fanau tama. (Ro 4:19; Ke 24:67; 25:20) Ua faailoa mai ai foʻi le faiā a tagata Isaraelu ma tagata Mitiana ma isi ituaiga o Arapi.
O loo taʻua igoa o Lea, Rasela, ma palake a Iakopo faatasi ma atalii na latou fanaua. (Ke 35:21-26) E fesoasoani lenā tatou te malamalama ai i le auala na feutagaʻi ai Ieova ma na atalii. O isi foʻi māfuaaga na ua faamauina ai igoa o fafine i gafa. Na taʻua o latou igoa pe a tuufaasolo mai ai se tofi. (Nu 26:33) E matilatila igoa o Tamara, Raava ma Ruta, ona e tofu i latou ma se mea mataʻina na tupu i o latou olaga, lea na auala mai ai le gafa o le Mesia, o Iesu Keriso. (Ke 38; Ru 1:3-5; 4:13-15; Mat 1:1-5) O loo taʻua i le 1 Nofoaiga a Tupu 2:35, 48, 49; 3:1-3, 5 isi foʻi fafine o loo faamauina o latou igoa i le gafa.
IANUARI 23-29
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 4-6
“O le ā e Faailoa Atu i Aʻu Tatalo e Faatatau iā te Aʻu?”
“Le Faafofoga Tatalo”
Sa masani ona tatalo Iapesa mai i lona loto. Sa amata lana tatalo i le talosagaina o le faamanuia a le Atua. Ona ia faia lea o ni talosaga se tolu na faaalia ai lona matuā faatuatua.
Muamua, na augani atu Iapesa i le Atua: ʻIa faalauteleina loʻu laueleele.’ (Fuaiupu e 10) E leʻi mata i fanua lenei tane faamamaluina, pe losilosivale i mea a isi ona uso a tagata. Ina ua ia faia lenei talosaga, atonu sa mafaufau i tagata ae e lē o le laueleele. Atonu sa ia talosaga atu e faalautele lona laueleele i se auala filemu, ina ia mafai ona toʻatele tagata tapuaʻi o le Atua moni e nonofo ai.
Lona lua, na ōle atu Iapesa ia iā te ia le “aao” o le Atua. Ua faatusaina le aao o le Atua i lona mana, lea e na te faaaogā e fesoasoani ai i ona tagata tapuaʻi. (1 Nofoaiga a Tupu 29:12) Ina ia maua mea na naunau i ai, na tatalo atu Iapesa i le Atua o lē e lē faapuupuuina lona aao i ē e faatuatua iā te ia.—Isaia 59:1.
Lona tolu, na tatalo Iapesa: ʻIa e laveaʻiina aʻu mai i puapuaga ina ia ou lē tigā ai.’ O le faaupuga “ina ia ou lē tigā ai,” e ono faaalia ai e leʻi tatalo Iapesa ia sao mai i mala, ae ia aua neʻi matuā tigā pe toʻilalo i āuga o mea leaga.
Ua faaalia mai ai i le tatalo a Iapesa lona faatāua o le tapuaʻiga moni, ma lona faatuatua ma faalagolago atu i Lē e faafofoga tatalo. O le ā le tali mai a Ieova? O upu faaiʻu nei o lenei tala puupuu: “Ona faataunuu lea e le Atua o mea na ia talosaga atu ai.”
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Nofoaiga a Tupu Muamua
5:10, 18-22. I aso o le tupu o Saulo, na faatoʻilalo ai e ituaiga i le itu i sasaʻe o le Ioritana sa Akarā e ui lava ina matuā toʻatele nei ituaiga, e sili atu i le faaluaina. Na mafaia lenei mea ona sa faatuatua tagata malolosi o nei ituaiga iā Ieova, ma talosaga atu iā te ia mo se fesoasoani. Seʻi tuu atu lo tatou faatuatuaga atoatoa iā Ieova a o tau pea la tatou taua faaleagaga faasaga i fili e sili atu ona toʻatele na i lo o i tatou.—Efeso 6:10-17.
IANUARI 30–FEPUARI 5
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 7-9
“O le Fesoasoani a Ieova e Mafai ai Ona E Faataunuuina se Tofiga Faigatā”
Manatu Tāua Mai le Tusi o Nofoaiga a Tupu Muamua
9:26, 27. Sa tuuina atu i leoleo faitotoʻa o sa Levī, se tofiga e sili ona maufaatuatuaina. Na latou maua le kī e tatala ai faitotoʻa ina ia ulu atu i lotoā paia o le malumalu. Sa faamaoni i latou i le tatalaina o faitotoʻa i aso taʻitasi. Ua tuuina mai iā i tatou se tiute tauave o le ō atu lea e saʻili tagata i a tatou oganuu, ma fesoasoani iā i latou ina ia ō mai e tapuaʻi iā Ieova. Pe e lē tatau ea ona faamaonia atu i tatou o ni tagata maufaatuatuaina e pei o leoleo faitotoʻa o sa Levī?
Pe Mafai Ona E Pei o Fineaso pe a Fesagaʻi ma Luʻi?
E telē se matafaioi sa tauaveina e Fineaso i Isaraelu anamua, ae o le lototele, faautaga mamao ma le faalagolago i le Atua, na mafai ai ona ia fesagaʻia ma le taulau manuia le tele o luʻi. Ma sa finagalo malie Ieova i le tausia ma le filigā e Fineaso o le faapotopotoga a le Atua. I le tusa ma le 1,000 tausaga mulimuli ane ai, sa faagaeeina Esera e tusi: “O Fineaso le atalii o Eleasaro, na fai o ia ma taʻitaʻi iā i latou i aso ua mavae. Na faatasi foʻi Ieova iā te ia.” (1 No. 9:20) Tau ina ia faapena i latou uma o loo taʻimua i tagata o le Atua i aso nei, ae faapea foʻi Kerisiano uma o loo auauna faamaoni atu iā te ia.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Pepese Atu iā Ieova!
6 Ioe, na poloaʻia e Ieova ana auauna e ala mai i ana perofeta, ia vivii atu iā te ia i pese. Sa saʻoloto le ʻaupepese mai i tiute ia e tatau ona faia e isi tagata sa Levī, ina ia lava lo latou taimi e fatu ai pese ma atonu foʻi e faataʻitaʻi ai.—1 No. 9:33.
FEPUARI 6-12
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 10-12
“Faamalosia Lou Faanaunauga e Faia le Finagalo o le Atua”
“Ia E Aʻoaʻo Mai iā te Aʻu e Faia Lou Finagalo”
12 E iai foʻi se isi lesona e tatou te aʻoaʻoina mai gaoioiga a Tavita. Na ia malamalama lelei i le auala e ola ai e tusa ma mataupu silisili. O mataupu silisili, o aʻoaʻoga faavae lea e aogā i le faia o ni filifiliga atamai, ma tatou malamalama ai i le silafaga a Ieova. I le pei o Tavita, e mafai foʻi ona tatou aʻoaʻoina se mataupu silisili mai i se tasi o tulafono a Ieova. O se faaaʻoaʻoga, na ō faamalosi i le aai ni tagata totoa se toʻatolu a Tavita e asu vai, ina ua ia ʻfiainu i se vai mai i le vaieli o Peteleema.’ O le taimi lenā o loo iai le leoleoga a ʻautau a Filisitia i le aai. Peitaʻi, ʻe leʻi inu Tavita i le vai, ae na ia sasaa atu iā Ieova.’ Aiseā? Auā na lamatia o latou ola e aumai ai le vai. O lea, na faapea mai ai Tavita: “Loʻu Atua e, ia mamao mai iā te aʻu ona faia o lenei mea! Po ou te inu ea i le toto o nei tagata na lamatia o latou ola?”—1 No. 11:15-19.
13 Na malamalama lelei Tavita i le Tulafono, e lē tatau ona ʻaina le toto ae ia sasaa atu iā Ieova, auā “o le ola o le meaola ua iai i lona toto.” Ae aiseā e leʻi inuina ai e Tavita le vai? Sa ia malamalama lelei i le agaga o le Tulafono, e faatatau i le tāua o le toto i le silafaga a Ieova. Ona sa lamatia ola o nei tamāloloa i le aumaia o le vai, o lea, sa manatu ai Tavita o le inuina o le vai, ua ia lē amanaʻia ai le tāua o toto o nei tamāloloa. O lea, na ia lē inuina ai le vai, ae na ia sasaaina i le palapala.—Levi. 17:11; Teu. 12:23, 24.
Ia Toleni Lou Lotofuatiaifo i Tulafono ma Mataupu Silisili a le Atua
5 Ina ia tatou maua aogā mai i tulafono a le Atua, e lē lava le tau ina faitau i ai pe iloa lelei foʻi. E tatau ona tuputupu aʻe lo tatou naunau i ana tulafono ma ia amanaʻia na tulafono. Ua faapea mai le Afioga a le Atua: “Ia ʻinoʻino i le leaga ae naunau i le lelei.” (Amo. 5:15) E faapefea ona tatou faia lenā mea? O le vala tāua, o le vaai lea i mea e pei ona silasila i ai Ieova. O se faataʻitaʻiga: Seʻi faapea ua faigatā ona e moe lelei. Ua fautuaina nei oe e le fomaʻi e sui ituaiga meaʻai e te taumafa ai ma le auala e te ola ai, ma ia fai au faamalositino. Ina ua uma ona e faataʻitaʻia ana fautuaga, na e iloa ai le aogā iā te oe. E lē taumatea o le a e matuā lotofaafetai i lau fomaʻi, ona o lana fesoasoani ina ia faaleleia lenei vala o lou olaga.
6 I se tulaga talitutusa, ua saunia mai e Lē na foafoaina i tatou tulafono e puipuia ai i tatou mai i aafiaga o le agasala, ma faaleleia ai o tatou olaga. Seʻi manatu i aogā ua tatou maua mai i le mulimuli i tulafono a le Tusi Paia e faatatau i le pepelo, faufau leaga, gaoi, faitaaga, faiga sauā, ma faiga faaagaga. (Faitau le Faataoto 6:16-19; Faaa. 21:8) Pe a tatou tofo i le anoanoaʻi o faamanuiaga e maua mai i le usiusitaʻi iā Ieova, o le a tuputupu aʻe ai i o tatou loto le alofa ma le talisapaia o ia faapea ana tulafono.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 1058 ¶5-6
Loto
Auauna ma “se Lotoatoa.” E mafai ona vaeluaina o tatou loto. Na tatalo Tavita e faapea: “Ia e faia ia tasi loʻu loto ina ia mataʻu i lou suafa.” Ua faailoa mai ai e mafai ona vaeluaina le loto o se tagata ona o faalogona alofa po o le fefe. (Sl 86:11) E lē mafai ona tapuaʻi lenā tagata ma se lotoatoa i le Atua. (Sl 119:113; Fal 3:16) E mafai foʻi ona avea se tasi ma sē e “faalotolotolua” pe afai e taumafai e auauna i ni matai se lua i le taimi e tasi, po o le faia o se faamatalaga e ese mai i le mea moni o loo mafaufau i ai. (1No 12:33; Sl 12:2, fpl) Na matuā taʻusalaina e Iesu na tagata faalotolotolua faafiaamiotonu.—Mat 15:7, 8.
Pe a manaʻo se tasi e faafiafia le Atua, e lē tatau ona vaeluaina lona loto pe faalotolotolua, ae e tatau ona auauna ma se lotoatoa. (1No 28:9) E manaʻomia ai ni taumafaiga malolosi, ona e faaʻoleʻole ma e leaga faanaunauga o o tatou loto. (Ie 17:9, 10; Ke 8:21) Ina ia faatumauina se lotoatoa, e tatau ona tatalo mai le loto (Sl 119:145; Aue 3:41), suʻesuʻe e lē aunoa le Afioga a le Atua (Esr 7:10; Fat 15:28), faia se sao maelega i le talaʻia o le tala lelei (faatusatusa i le Ie 20:9), ma faatasitasi ma i latou e atoatoa o latou loto iā Ieova.—Faatusatusa i le 2Tu 10:15, 16.
FEPUARI 13-19
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 13-16
“O le Mulimuli i Taʻiala e Taulau Manuia Ai”
Pe E te Fesili, “Po o Fea o i ai Ieova?”
12 Ina ua toe faafoʻi le atolaau o le feagaiga i Isaraelu ma tuu ai mo le tele o tausaga i Kiriataiarima, na naunau le tupu o Tavita e toe siitia atu i Ierusalema. Sa ia talanoa atu i alii ma fai atu e tatau ona toe ave le atolaau ʻpe afai ua tatau iā i latou ma ua finagalo i ai Ieova.’ Peitaʻi, na ia lē taulau ona saʻili atu ma le atoatoa ina ia faamautinoa lelei po o le ā le finagalo o Ieova e uiga i le mataupu. Pe ana ia faia faapea, semanū e lē aveina atu le atolaau i se fata faataavalevale. Sa tatau ona amoina i tauʻau o le ʻau sa Koatō o sa Levī, e pei ona faatonuina ma le manino mai e Ieova. E ui lava ina sa masani ona saʻili atu Tavita iā Ieova, ae sa ia lē taulau ona faia faapea e tusa ai ma lenei mea. Na oo i ni iʻuga mataʻutia. Na taʻutino mulimuli ane Tavita e faapea: “Auā na osofia i tatou e Ieova lo tatou Atua, . . . auā na tatou lē saʻiliʻili iā te ia e tusa ma le tulafono.”—1 Nofoaiga a Tupu 13:1-3; 15:11-13; Numera 4:4-6, 15; 7:1-9.
Pe E te Fesili, “Po o Fea o i ai Ieova?”
13 Na usuina se pese sa tuufaatasia e Tavita ina ua aveina e le ʻau sa Levī le Atolaau mai le fale o Opete-etoma i Ierusalema. E aofia ai se faamanatuga mai le loto e faapea: “Saʻili ia outou iā Ieova ma lona malosi; saʻiliʻili iā te ia, aua le aunoa. Faamanatu ia outou i ana mea mamana na ia faia, o ona vavega, atoa ma faamasinoga a lona fofoga.”—1 Nofoaiga a Tupu 16:11, 12.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Tapuaʻi iā Ieova le Tupu o le Vavau
14 Na aumaia e Tavita le atolaau o le feagaiga i Ierusalema. I lenā aso fiafia, na usuina ai e le ʻau sa Levī se pese o viiga e aofia ai faaupuga o loo i le 1 Nofoaiga a Tupu 16:31: “Ia latou fai atu i nuu, ʻUa fai Ieova ma tupu!’” Atonu e faapea mai nisi, ʻNa faapefea ona faatoʻā fai Ieova ma Tupu i lenā taimi, pe afai o ia o le Tupu o le vavau?’ Na fai Ieova ma Tupu ina ua ia faaaogā lana pule e tofia ai se tasi e faaataina mai o ia. E tāua tele lo tatou malamalama i lea vala o le pulega a Ieova. A o leʻi maliu Tavita, na folafola atu e Ieova iā te ia o le a tumau e faavavau lana pulega: “Ou te faatūina se tasi o lau fanau pe a mavae atu oe, o lē e fanau mai i lou manava, ou te matuā faatumauina lona malo.” (2 Samu. 7:12, 13) Na faatoʻā aliaʻe mai le “fanau” lenei a Tavita, ina ua mavae le silia i le 1,000 tausaga. O ai le fanau lenei a Tavita, ma o anafea na avea ai o ia ma Tupu?
FEPUARI 20-26
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 17-19
“Ia Faatumau Pea Lou Olioli e ui i Mea e Lē Taulau Ai”
Uaʻi Atu i Lelei o le Faalapotopotoga a Ieova
O TAVITA mai Isaraelu anamua, o se tasi o tagata sili ona mataʻina o loo talanoaina i Tusitusiga Eperu. Sa faalagolago atoa atu iā Ieova lenei alii leoleo mamoe, o ia foʻi o se faimusika, o se perofeta, ma o se tupu. O le māfana tele o le faiā a Tavita ma Ieova, na aʻe ai iā te ia se faanaunauga e fausia se fale mo le Atua. O lenā fale, po o le malumalu, o le a avea ma taulaʻiga o le tapuaʻiga moni i Isaraelu. Na iloa e Tavita, o le a iai le olioli ma le faamanuia a le Atua i ona tagata, a o fai a latou tapenapenaga mo le fausiaina o le malumalu. O le ala lea o le pese o Tavita: “Amuia [pe fiafia] lē ua e [Ieova] filifilia, ma e faalatalataina o ia iā te oe, e nofo o ia i ou lotoā; e maoona i matou i mea lelei o i lou fale, o lou lava malumalu paia.”—Salamo 65:4.
Ia Olioli i Faaeaga ua E Maua
11 E faateleina foʻi lo tatou olioli, pe a tatou galulue mamafa i so o se galuega ua tuuina mai iā i tatou i le auaunaga iā Ieova. Ia “matuā tinoū” i le talaʻiga ma ia auai atoatoa i mea fai a le faapotopotoga. (Galu. 18:5; Epe. 10:24, 25) Ia auai i sauniga ma sauniuni e fai ni sao faalaeiau i mataupu o loo suʻesuʻeina. Aua le manatu māmā pe a maua se tofiga e faia ai sau vaega i le aʻoga ae ia sauniuni lelei. Pe a talosagaina oe e faia se galuega i le faapotopotoga, ia maufaatuatuaina oe ma aua e te fai mea tuu. Ia aua lava le manatu māmā i so o se tofiga e tuuina atu iā te oe ae ia taumafai malosi e faaleleia ou tomai. (Faata. 22:29) O le tele lava e te galue mamafa ai i galuega faaleagaga ma tofiga ua tuuina atu iā te oe, o le vave foʻi lenā ona e agaʻigaʻi i luma ma faateleina ai lou olioli. (Kala. 6:4) O le a faigofie ai foʻi iā te oe ona e olioli faatasi ma i latou ua mauaina se faaeaga na e moomoo i ai.—Roma 12:15; Kala. 5:26.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
w20.02 12, pusa
E Tatou te Alolofa Faapelepele iā Ieova lo Tatou Tamā
Po o Silafia Aʻu e Ieova?
Pe na i ai se taimi na e fesili ifo ai iā te oe lava, ʻE faitau piliona tagata i le lalolagi, ae aiseā e silasila mai ai Ieova iā te aʻu?’ E toʻatele tagata lelei na fesili foʻi i lenā fesili. Na tusi le tupu o Tavita: “Ieova e, o le ā ea le tagata e te silasila mai ai iā te ia, ma le atalii o le tagata e te manatu mai ai iā te ia?” (Sala. 144:3) Na mautinoa e Tavita e silafia lelei o ia e Ieova. (1 No. 17:16-18) E ala mai i lana Afioga ma lana faalapotopotoga, ua faamautinoa atu ai e Ieova iā te oe o loo ia silafia le alofa o loo e faaalia mo ia. Seʻi o tatou iloiloina ni manatu mai i le Afioga a le Atua e mafai ai ona faamautinoa iā te oe lenā mea moni:
• Na silafia oe e Ieova a o e leʻi fanau mai.—Sala. 139:16.
• E silafia e Ieova mea o loo i lou loto, ma e na te silafia ou mafaufauga.—1 No. 28:9.
• E faafofoga mai Ieova i au tatalo uma.—Sala. 65:2.
• E aafia faalogona o Ieova i au gaoioiga.—Faata. 27:11.
• Na tosina atu e Ieova oe iā te ia.—Ioa. 6:44.
• Pe a e maliu, e silafia lelei oe e Ieova ma o le a mafai ona ia toe faatūina oe. O le a avatu e Ieova se tino fou ma se mafaufau fou mo oe, ma toe faafoʻisia ou manatunatuga ma isi ou uiga mataʻina.—Ioa. 11:21-26, 39-44; Galu. 24:15.
FEPUARI 27–MATI 5
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 NOFOAIGA A TUPU 20-22
“Fesoasoani i Talavou Ina ia Taulau Manuia”
“Ia E Tuuina Atu na Mea i Tane Faamaoni”
8 Faitau le 1 Nofoaiga a Tupu 22:5. Sa ono manatu Tavita e lē agavaa Solomona e vaavaaia lenei galuega tāua. Na tatau ona “matuā sili ma matagofie” le malumalu, ae o Solomona “e laʻitiiti ma e lē lava lona poto masani.” Peitaʻi, na iloa e Tavita o le a fesoasoani Ieova iā Solomona ina ia faatino le galuega na tuu atu i ai. O lea, sa taulaʻi atu Tavita i le mea e mafai ona ia faia ina ia fesoasoani atu ai, e ala i le saunia o le tele o mea mo le galuega.
“Ia E Tuuina Atu na Mea i Tane Faamaoni”
7 E leʻi faatalatū Tavita e lagolagoina le galuega ona e faapea o le a lē taʻua ai lona igoa i le fausiaina o le malumalu. O le mea moni na lauiloa lenei malumalu o le malumalu o Solomona, ae e lē o Tavita. E ui atonu na faanoanoa Tavita ona ua ia lē faataunuuina le mea na naunau i ai, ae na ia lagolagoina atoatoa le galuega. Sa sogasogā o ia e faamaopoopo tagata e faia galuega, ma aoao mai uʻamea, ʻapamemea, siliva, auro, ma laau o le arasi. Na ia faalaeiau atu foʻi iā Solomona: “O lenei, loʻu atalii e, ia faatasi Ieova ma oe, ia e manuia ma ia e fausia le fale o Ieova lou Atua, e pei ona ia fetalai mai ai e faatatau iā te oe.”—1 No. 22:11, 14-16.
Mātua e, po o Outou Fesoasoani i o Outou Alo Ina ia Agaʻigaʻi i Luma ma Papatisoina?
14 I le avea ai o toeaina i le faapotopotoga ma leoleo mamoe faaleagaga, e mafai ona latou lagolagoina taumafaiga a mātua e ala i le faia o faamatalaga lelei e faatatau i sini faaleagaga. E manatua e se tuafafine o lē na silia ma le 70 tausaga o auauna o se paeonia, la laʻua talanoaga ma le uso o Charles T. Russell i le ono o ona tausaga lea na iai se aafiaga tumau iā te ia. Na faapea mai lenei tuafafine, “E 15 minute na talanoa mai ai e faatatau i oʻu sini faaleagaga.” Ioe, e mafai ona iai ni aafiaga lelei o upu faalaeiau i le olaga atoa o se tasi. (Faata. 25:11) E mafai foʻi ona faaaofia e toeaina mātua ma a latou fanau i galuega e fai i Maota mo Sauniga, ma tuu atu i fanau galuega e talafeagai ma lo latou matutua ma tomai.
15 E mafai ona fesoasoani sui o le faapotopotoga, e ala i le faaalia o le naunau moni i talavou. E aofia ai le mātaʻitū o ni faailoga e iloa ai o loo latou agaʻigaʻi i luma faaleagaga. Pe na faia e se talavou se tali e sau mai i le loto, pe faia foʻi sana vaega i le sauniga amata o le vaiaso? Pe na mafai e se talavou ona manumalo mai i se tofotofoga o le faamaoni, pe faaaogā foʻi se avanoa e molimau atu ai i le aʻoga? Ia vave ona e avatu se faamālō. Ae ā pe a fai ma ou sini le talanoa atu i se talavou a o leʻi amata po ua uma foʻi le sauniga, e faailoa atu ai lou naunau moni? O le faia faapea, e mafai ai ona lagona e talavou o i latou o se vaega “o le faapotopotoga tele.”—Sala. 35:18.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Nofoaiga a Tupu Muamua
21:13-15. Na poloaʻi Ieova i le agelu ina ia taofi le mala, auā ua Ia salamō ona o le malaia o Ona tagata. E moni lava, “ua matuā tele lona alofa mutimutivale.”