O Sailiga a se Alii Talavou mo ni Tali
SA MATUĀ manino le susulu a le la i le taeao, sa ati atu i le va o laau ma sulugia ai se tama talavou o loo tootuli ma tatalo faatauanau. Sa fenuminumiai Iosefa faatoʻā 14 tausaga lona matua i le lē maopoopo o lotu i lona vaitaimi. O lotu sa avea ma lotu autū, sa mafatia i fevaevaeaiga. Sa tele foi lotu fou toetoe lava i vaipanoa uma. O lē fea vaega o le a ia ʻau atu i ai? A o ia tootuli, sa ia ole atu: “O ai o nei lotu uma ua saʻo; po ua sese i latou uma? Afai foi ua saʻo se tasi o nei lotu, o lē fea, ma pe faapefea foi ona ou iloa?”
O le auala lena na faamatalaina ai e Iosefa Samita ia faigata na feagai ma ia i le itu faaleagaga i le amataga. E lē o se mea e ofo ai i lona fenuminumiai sa iai. O le vaipanoa maotua lenei i Amerika i mātū i sasaʻe i le amataga o le senituri e 19, o se oganuu sa aasa ai faiga faalotu.a Sa manaomia tele se faamoemoe. O le toatele o faifaatoaga sa tauivi ma faigata o le olaga tai pei lava o le malō o le palapala sa latou suōtosinaina. O lo latou manaonao mo se isi mea e sili atu ona lelei, na latou talitonu ai e moni talafatu na latou faalogo ai i se ʻoa tele o loo tanumia a tagata Initia i Amerika. O lea na latou tau fai ō atu ai faatasi ma maa ua iai mana e iloa ai mealilo, ma memumemu upu faataulaitu atoa ma o latou tootoo maneta, ma matuā saili i atumauga uma. E tusa ai o le tala o le vavau e masani ai tagata iina, fai mai e toatele tagata Initia o loo tanumia i se fanua sa faia ai se taua tele i le Setete o Niu Ioka.
Na faateteleina e faifeau sa iai iina le talitonuga i le vavau, ina ua latou faapea mai o Initia i Amerika e tupuga mai i ituaiga e sefulu na leiloloa o Isaraelu. Mo se faataʻitaʻiga, i le 1823, na tusia ai e Ethan Smith le tusi View of the Hebrews; or the Tribes of Israel in America.
Papatusi Auro ma se Perofeta
Sa soifua aʻe le talavou o Iosefa Samita i lea siomaga ma tulaga o talafaafagogo ma vevesi faalotu. Sa aofia ai foi ma lona aiga i mea na tutupu i lena taimi. Sa tusia e le tinā o Iosefa e faatatau i mea na latou oo i ai o faamalologa, vavega, ma faaaliga. Ae ina ua ia auai atu ma isi o le fanau i se lotu, na musu Iosefa e mulimuli atu ia i latou. Mulimuli ane, i le tala a Iosefa e uiga i lona soifuaga, na ia tusia ai e faatatau i lana tatalo mo se fesoasoani atoa ma le tali na ia mauaina.
Na taʻua e Iosefa le faaaliga na ia maua mai le Atua lea na faasāina ai o ia ona alu atu i se isi lava lotu ona e sese uma lava. Ae, i le tau e āfu ai mea i le 1823, ina ua 17 tausaga o Samita, na ia taʻuina atu ai i lona aiga le faaali mai e se agelu e suafa ia Moronae ia te ia, ia papatusi auro anamuā lava. E fa tausaga mulimuli ane na ia faapea mai ai ua tuuina atu ia te ia papatusi atoa ma le mana tauatua e faaliliu ai, lea sa manaomia ai ona faaaogā se maa faapitoa e taʻua o le “maa e faaaogā e se tagata vaai” ma se matatioata siliva ua iai foi ia ni mana—ma ni taimane lamolemole tafatolu se lua na faamauina i le tioata. Na lapatai atu foi Samita e faapea, so o se tasi e vaai i papatusi, o le a oti loa lava i lena taimi.
O Samita i lena taimi e mafai ona faitau ae lē lelei lana tusitusi, sa ia faamatala gutu atu le “faaliliuga” o papatusi i tusiupu e tele sa ia faaaogaina. E nofo mai i tua o le pupuni, ona ia faamatala mai lea o le tala faapea na faamaopoopoina e le tagata Eperu e suafa ia Mamona. Sa tusia papatusi i tusitusiga “toe faaleleia a Aikupito” ma na faamatala mai e Samita, e sili ona manino i lo le faa-Eperu. Sa faamatalaina faapea o Mamona ma lona atalii o Moronae o ē na totoe mai i tagata o le nuu e taʻua o le au Nifae, o o latou paʻu e papaʻe e tupuga mai i tagata Eperu e faapea na malaga atu i Amerika ma nonofo ai pe tusa o le 600 T.L.M. ina ia sosola ese ai mai le faaumatiaga o Ierusalema.
O le faamatalaga e faapea na faaali atu Iesu i le nuu lenei o Nifae i Amerika ina ua mavae lona maliu ma toe tu mai ma filifilia ai aposetolo mai i Nifae e toʻa 12. O tagata sa Lamanā, o tagata foi e tupuga mai i sa Eperū na oo ina fouvale ma malosi e fai taua ona faamalaiaina ai lea o i latou e le Atua i le paʻu uliuli. Sa faamatalaina auiliili i le tala a Mamona ia taua faifai pea i le va o nei nuu e lua. Na iu ina amioleaga ia tagata Nifae ma faaumatia ai loa i latou e tagata Lamanā, i latou na avea ma augatamā o Initia Amerika.
E tusa ai o le faamatalaga a Samita, o le atalii o Mamona, o lē ua avea nei ma Moronae i la le agaga, o ia lena na tuuina atu le faamatalaga o loo i papatusi auro atoa ma le tofiga e taʻitaʻiina atu ai i le toefuataʻiina o le ekalesia a Keriso. E lei umi ae iai loa ni soo o Samita. O se tamaloa mauoa na talitonu ma na ia faatupeina le lomia ma le faasalalauina o le manusikulipi a Samita e taʻua O le Tusi a Mamona. Na lomia i le tau e totogo ai mea i le 1830. E lua vaiaso mulimuli ane ai, na faasalalauina ai e Iosefa Samita ona tofiga aloaia: “Tagata Vaai, o se Faaliliu Upu, o se Perofeta, o se Aposetolo a Iesu Keriso.” Ia Aperila 6, 1830, na faavae ai le Ekalesia Mamona po o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.b
Talu ai le malualii o Samita sa faigofie ai foi ona mulimuli atu le toatele o le au liulotu. Peitai ane, o lana lotu fou e lē masani ai sa iai foi ona fili. Na oo ina tulituliloaina sui o lenei lotu fou; na sosola atu ona sui mai i Niu Ioka agaʻi i Ohio ma faasolo atu ai i Missouri i le sailia o lona Ierusalema Fou. Na faaleo mai e le perofeta o Samita lea faaaliga ma lea faaaliga, na taʻu mai foi le finagalo o le Atua e faatatau i mea e pei o foai tau tupe seʻi oo i le faatonuga mai le Atua e faataga ai autaunonofo. O le faaaliga mulimuli lenei na mapuna ai le tele o sauāga. Ona o le tele o teteega ma masalosaloga na latou feagai i so o se mea na latou iai, na faaaogaina ai e Mamona ia auupega e puipui ai i latou.
O lavelave ma faaletonu sa faailogaina ai tausaga amata o le soifuaga o Iosefa Samita na tumau pea ona iai. Sa matuā tetee malosi nuu e toaitiiti ē nonofo ai ina ua oo atu i ai soo o Samita. Latou te lei toe mananao i se isi tusi e paia po o se isi perofeta o lē na avea e ia ia lava ma perofeta. Ae, i le 1839, o se mea na lē malilie ai le toatele, o le faatuina lea o se nofoaga tamaoaiga o le Mamona, na iai lona lava falegaosi meaʻai, falefaigaluega, iunivesite, ma sana ami faaleoleo, i le nuu o Nauvoo i Illinois. Ina ua tulai mai ni vevesi sa taofia ai loa e leoleo ia Samita ma faafalepuipuiina i Carthage i Illinois. O iina, ia Iuni 27, 1844, na osofaʻia ai le falepuipui e ni tagata faatupu faalavelave ma tagatavaleina ai o ia i le fana ma maliu ai.
Faaauau mai le Lotu e Aunoa ma le Perofeta
E lei gata ai le tala ina ua maliu Iosefa Samita. Sa vave lava le tulaʻi mai o Brigham Young le peresitene o le Taupulega a Aposetolo e Toasefululua, ma uu le tulaga pule, ma taʻitaʻia le toatele o le au talitonu i se malaga faigata tele agaʻi i le vanu o le Great Salt Lake i Utah, lea o loo iai le ofisa ulu o le Mamona e oo mai i le asō.c
O le ekalesia na faavaeina e Iosefa Samita o loo faaauau pea ona tosina mai i ai le au liulotu, lea, e tusa ai o se molimau faatuatuaina mai le LDS, e iva miliona ona sui auai i le lalolagi atoa. Ua matuā mamao lava le salalau atu mai le mea na amata mai ai i le Setete o Niu Ioka agaʻi i le isi itu i nofoaga e pei o Italia, o Uruguay, o Filipaina, ma Sāia. E ui lava o loo tetee mai pea nisi ia i latou ae ua tupu ma ola le Ekalesia Mamona. Faamata o le toefuataʻiina ea lenei o le Faa-Kerisiano moni sa faatalitali i ai le au faatuatua?
[Faaopoopoga i lalo]
a Na taʻua e le au tusitala o talafaasolopito lenei itumalo ua faalautagitagi ona o le tele o lotu fou na tulaʻi mai ma toe mou atu iina i uluai tausaga mai le 1800.
b Sa taʻua muamua O le Ekalesia a Keriso, ae ia Aperila 26, 1838, na taʻua ai o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, po o le LDS. E ui lava e fiafia tagata o le lotu i le LDS, ae o loo faaaogaina foi i le faasologa o mataupu nei le taʻu Mamona (e sii mai i Le Tusi a Mamona) ona e masani ai le toatele o le au faitau.
c Ua iai isi vaega ua vavae ese mai i le LDS, ae o loo taʻua pea lava i latou o Mamona. E matilatila ia i latou na le Reorganized Church of Jesus Christ of Later Day Saints, lea e tu lona ofisa ulu i Independence, i Missouri.
[Ē Ana le Ata i le itulau 17]
Photo: Courtesy Church of Jesus Christ of Latter-Day Saints/Dictionary of American Portraits/Dover