Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g96 1/8 itu. 19-25
  • Le Lotu Mamona—Po o le Toefuataʻiina Lea o Mea Uma?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Lotu Mamona—Po o le Toefuataʻiina Lea o Mea Uma?
  • Ala Mai!—1996
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Lotu a Iosefa Samita i Aso Nei
  • O Mamona ma le Tusi Paia
  • “E Pei ona Iai Nei le Atua, o le a Faapena Foi le Tagata”
  • Le Tusi a Mamona —Le Autū o le Faatuatua
  • Se Talafaasolopito Lavelave
  • Le Faavae mo le Toefuataʻiina
  • Suia e le Tusi Paia Olaga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2013
  • O Sailiga a se Alii Talavou mo ni Tali
    Ala Mai!—1996
Ala Mai!—1996
g96 1/8 itu. 19-25

Le Lotu Mamona—Po o le Toefuataʻiina Lea o Mea Uma?

O LE Malumalu o Mamona i Salt Lake City, i Utah, o se faailoga lea o le mitamita o le LDS (Latter-day Saints, po o le Au Paia o Aso e Gata Ai), i lo latou faatuatuaga. O le filigā, o mea e faatāuaina e aiga, ma le lava o tupe e tausi ai le tagata lava ia, o faaupuga autū na e faatāua e Mamona. O se vaaiga masani i misionare Mamona i le lalolagi aoao, e iai a latou pine e faapipii i o latou fatafata, e tusia ai o latou suafa. Ae o nisi mataupu paia i le lotoifale o Mamona lava latou, e nātia e lē faailoaina atu i fafo. O lea, ua avea ai pea le lotu ma taulaiga o masalosaloga ua talagū ai tagata. Ae peitai, o le faatatauga saʻo lava ia, e tatau ona faavae e lē i ni tala fatufua po o ni tala faaulaula, ae ia faavae i mea moni. O le ā se mea e mafai ona tatou aʻoaʻo mai i lenei faatuatuaga ua tele i ai faitioga leaga?

Le Lotu a Iosefa Samita i Aso Nei

Ua talitonu tagata Mamona e faapea o la latou lotu, o le toefuataʻiina lea o le lotu moni, ona e iai ona pilisitua ma le pule. O lea, o lona igoa aloaia, O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le Lotu Mamona, e leai se eseesega i le va o taʻitaʻi lotu ma le aulotu. Ae peitai, e amata atu i le 12 o tausaga, o sui tama tane uma lava ua tatau ai, e mafai ona aafia i le faia o tiute eseese i le lotu, ma maua ai le tofiga o le pilisitua pe a oo i le 16 o ona tausaga.

O le tele lava o tofiga faalelotu e lē totogia, ma o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e auai i le tele o polokalame e faatupeina e a latou lava aulotu, po o ualota. I se tulaga masani i aulotu, o toeaina, epikopo, ma peresitene o siteiki (itumalo), latou te vaavaaia le faamaopoopoina lelei o mataupu a le lotu. O se komiti e toʻa 12 o aposetolo i Salt Lake City, latou te pulea le lotu i le lalolagi aoao. Ae peitai, o le peresitene o le lotu—ua manatu i ai o le perofeta, o lē valoia mea, ma o lē faaalia mea—ma faufautua e toalua, ua faia aʻe ai le pulega o le lotu i le lalolagi aoao, e taʻua o le Quorum of the Presidency, po o le Uluai Pulega Faa-Peresitene.

O nisi o tofiga ua aafia ai olaga o tagata Mamona faamaoni aʻiaʻi. O le papatisoga, e faailogaina ai le salamō ma le usiusitai, e mafai ona faia pe a oo ina valu tausaga le matua. O le fufulu ma le faauuina, e faamamā ma faapaiaina ai le tagata talitonu. O sauniga e ulu atu ai i le malumalu, e aofia ai le faasologa o ni feagaiga, po o ni tautoga, ma faaofuina ai i se ofu faapitoa i le malumalu e lē toe aveesea, e avea o se puipuiga mai mea leaga, ma e faamanatu ai foi i le tagata tautoga na ia faia mo le tausia o mea faalilolilo. E mafai foi e se ulugalii Mamona ona faamauina i se malumalu le la faaipoipoga “mo le faavavau” ina ia mafai ona tumau faatasi ai lo la aiga i le lagi, lea o le a faaauau ona fanau ai e le ulugalii ni a la fanau.

Ua maua foi e le Lotu Mamona se viiviiga ona o lana polokalame mo le lelei o tagata lautele lea na faavaeina ina ia “faaleaogā ai le faamalaiaina o le taatua e lē faigaluega.” O le faalapotopotoga lea e faatupeina lava e sui o le lotu, o ē e faataulagaina ni ʻaiga se lua i le masina ma foaiina atu le tau o na ʻaiga i le lotu. E faaopoopo i ai, e manaomia foi le maumauai i le faia o sefuluai mo a latou tupe maua. E avatu e aiga ma uo tupe e lagolago ai misiona a Mamona. E masani lava o nei tagata, o alii ma tamaitai talavou o ē e tailua tausaga e galulue ai i le galuega faamisiona.

O le faataulagaina totino, le faaleleia o aiga, ma tiute tauave faaleatunuu, o vala autū na o soifuaga o tagata Mamona. Ae faapefea talitonuga o Mamona?

O Mamona ma le Tusi Paia

Ua taʻua i le mataupu lona valu o Mataupu o le Faatuatuaga Mamona e faapea: “E matou te talitonu, o le Tusi Paia o le Afioga a le Atua pe afai e faaliliuina saʻo.” Ae ua faaopoopo mai e faapea: “Matou te talitonu foi i le Tusi a Mamona e faapea, o le afioga a le Atua.” O lea, ua tau mānatu ai le toatele, aisea e manaomia ai nisi tusitusiga?

Na faamautinoa mai e Elder Bruce R. McConkie e faapea: “E leai ni tagata i le lalolagi e latou te faamaualugaina le Tusi Paia e pei ona faia e [Mamona]. . . . Ae matou te lē talitonu . . . o loo iai i le Tusi Paia mea uma e manaomia mo le faaolataga.” Na tusia e Peresitene Gordon B. Hinckley i se pepa Ae Faapefea Mamona? (What of the Mormons?) e faapea, o le anoanoai o lotu mavae ma lotu eseese ua “faamaonia ai le lē lava o le Tusi Paia.”

Ua faaalia e tusitala o le Au Paia o Aso e Gata ai le matuā masalosalo e uiga i le maufaatuatuaina o le Tusi Paia, ona o le faapea mai e iai mea ua soloia ma mea sese tau faaliliuga. I lana tusi, A Study of the Articles of Faith, sa uunaia ai e le aposetolo Mamona o James E. Talmage, e faapea: “Seʻi faitau ia ma le matuā migao le Tusi Paia faatasi ma le tatalo e le tagata faitau o loo saili i le malamalama o le Agaga ina ia mafai ai ona iloa le va o le upu moni ma mea sese a tagata.” Na faapea mai atili Orson Pratt, o sē na avea muamua ma aposetolo Mamona: “O ai na te iloa pe e sese le Tusi Paia atoa?”

Peitai ane, e foliga mai, e lē o iloa e Mamona mea moni uma e tusa ai ma lenei mataupu. E moni, sa kopiina ma faaliliuina pea mau o le Tusi Paia i le faagasologa o tausaga. Ae peitai, o le faamaoniga o lona saʻo aʻiaʻi e matuā maofa ai. E faitau afe uluai tusitusiga Eperu ma Eleni na fefaatusatusaaʻi ma isi kopi talu ai nei o le Tusi Paia. Mo se faaaoaoga, o le Tusi Taai a Isaia mai le Sami Mate, na tusia pe tusa o le senituri lona lua T.L.M., sa faatusatusa ma tusitusiga na tusia i le sili atu i le afe tausaga mulimuli ane ai. Pe sa iai ni faiga faapiopio na tolotolo atu i ai? I se faatusatusaga, na taʻua i le faaiuga a se tasi tagata aʻoga e faapea, o nai eseesega laiti na maua “sa tele lava i nai eseesega ona o le toe siʻiina ma eseesega o sipelaga o upu.”a

Ina ua mavae se suesuega filigā na faia i lona olaga atoa, na molimau tino mai ai lē na avea muamua ma faatonu o le Fale Mataaga i Peretania, o Sir Frederic Kenyon e faapea: “E mafai e le Kerisiano ona umia le Tusi Paia atoa i lona lima ma faapea mai e aunoa ma le fefe pe faatalatu, e talitonu o ia i ai, o le Afioga moni lea a le Atua, na tuuina mai i lea tupulaga ma lea tupulaga e aunoa ma se mea tele na leiloa.” I lea, ua tumau ai pea i aso nei ona moni upu a le faisalamo e faapea: “O afioga a Ieova o afioga mamā ia; ua se ario ua faateʻa ese ai le eleele i le umu, e faafitu ona faamamāina.” (Salamo 12:6) Pe tatou te manaomia moni nisi tusi?

“O oe na le vale e,” ua faatauemu mai ai Le Tusi a Mamona i le 2 Nifae 29:6, “ua e fai mai o se Tusi Paia, ua maua e i matou le Tusi Paia, e le aoga nisi Tusi Paia ia te i matou.” Ae peitai, e toatele Mamona e mafaufau loloto i upu maumauai a le aposetolo o Paulo o i le Tusi Paia i le Kalatia 1:8: “A e peitai, e ui lava ina talaʻiina e i matou, po o se agelu mai le lagi, ia te outou se tala lelei e ese i lea na talaʻiina atu ai e i matou ia te outou, ia anatema ia.”

Ua faamatala mai e tagata aʻoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea, o tusitusiga fou e lē sili atu i mea ua folafola mai i le Tusi Paia, ae ua na o se faamaninoga ma le faaatoatoaina o lena mea. Na tusia e Rex E. Lee, le peresitene o le Iunivesite o Brigham Young e faapea: “E leai se feteenaiga i le va o mea e lua. O loo aʻoaʻo uma e le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona le fuafuaga lava e tasi mo le faaolataga.” Pe e tutusa nei tusi e lua? Seʻi manatu i le fuafuaga a Mamona mo le faaolataga.

“E Pei ona Iai Nei le Atua, o le a Faapena Foi le Tagata”

Ua faamatala mai e Lee e faapea: “E ui tatou te lē manatuaina, ae sa avea i tatou o ni agaga muamua ae tatou te lei ola mai i lenei olaga.” E tusa ai ma lenei talitonuga a le Au Paia o Aso e Gata Ai e uiga i le taualumaga e faavavau, o le usiusitai aʻiaʻi o se tagata, e mafai ona avea ai o ia o se atua—o sē e foafoaina mea e pei o le Atua. Na taʻua e Iosefa Samita e faapea: “O le Atua, sa iai i le tino e pei o lea tatou te iai i le taimi nei, ma o se Tagata ua faaeaina, ma o loo nofo i se nofoalii e avea o se tupu i atu lagi.” “E tatau ona outou iloa pe faapefea ona avea outou lava ma Atua, . . . e pei ona faia e isi Atua uma e muamua atu ia te outou.” Na faapea mai le perofeta Mamona o Lorenzo Snow: “E pei ona iai nei o le tagata, sa faapena foi le Atua; e pei ona iai nei le Atua, o le a faapena foi le tagata.”

Po o iai se lumanai faapena o taʻua mai i le Tusi Paia? E na o le pau lava le ofo o le avea ma atua o loo faamauina iina, o le folafolaga pepelo lea na fai atu e Satani le Tiapolo i le faatoaga o Etena. (Kenese 3:5) Ua faailoa mai e le Tusi Paia e faapea, na faia e le Atua Atamu ma Eva e ola i le lalolagi, ma faatonuina i laua ina ia fanauina mai se aiga faaletagata lelei atoatoa e ola fiafia e faavavau iinei. (Kenese 1:28; 3:22; Salamo 37:29; Isaia 65:21-25) O le lē usiusitai ma le loto i ai o Atamu, na aumaia ai le agasala ma le oti i le lalolagi.—Roma 5:12.

Ua faapea mai Le Tusi a Mamona, pe anafai e tumau pea ona lē agasala uluai agaga o Atamu ma Eva, semanū la e leai sa la fanau ma o le a leai so la fiafia, o le a na o i laua le Parataiso. O lea, o lona faamatalaina o le agasala a le uluai ulugalii faaipoipo, e aofia ai le faia o feusuaiga ma le fanauina o ni fanau. “Na paū Atamu ina ia i ai tagata, ua ola tagata ina ia latou maua le olioli.” (2 Nifae 2:22, 23, 25) Ua faapea mai, o agaga i le lagi, o loo faatali mo se avanoa e ola ai i se lalolagi agasala—o se laasaga talafeagai agaʻi i le lelei atoatoa ma avea ai ma atua. Ua faapea mai le mekasini a le Au Paia o Aso e Gata Ai, le Ensign: “Matou te vaavaai atu ma le matuā talisapaia o le mea na faia e Atamu ma Eva nai lo o le faatauemu i ai.”

Fai mai Joseph Fielding Smith, o se tauaiga o Iosefa Samita e faapea: “O lenei aʻoaʻoga [e faapea o loo ola le tagata o se foafoaga agaga], ua na ona iloa faalēmanino i le Tusi Paia . . . ona o le tele o faamaoniga, ma mea tāua ua aveesea mai le Tusi Paia.” Ua ia faapea mai atili: “O lenei talitonuga e faavae i se faaaliga na tuuina mai i le Lotu, ia Me 6, 1833.” O lea la, a o taliaina le pule a le Tusi Paia, ae a iai ni mea e eseese ai, ua tuu atu loa e aʻoaʻoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai le faamamafa i upu a a latou perofeta.

Le Tusi a Mamona —Le Autū o le Faatuatua

Na faalauiloa mai e Iosefa Samita Le Tusi a Mamona e faapea “e sili ona saʻo nai lo o se isi lava tusi i le lalolagi, ma o le autū o la matou lotu.” Na faapea mai, o le puna mo ana tusitusiga, o se seti o papatusi auro. E toasefulutasi Mamona na molimau e faapea na latou vaaia nei papatusi. Ina ua faaumaina le molimau, o lea na faapea mai ai Samita, ona aveina loa lea o papatusi i le lagi. I lea, ua lē mafai ai ona maua mai mo le faia i ai o ni iloiloga.

O le Penina Tau Tele (tagai i le pusa i le itulau e 20) o loo faamatala ai le polofesa o Charles Anthon o lē na faailoa i ai se kopi o ni tusitusiga i papatusi ma faalauiloa mai e faapea, e moni ma saʻo faaliliuga. Ae ina ua taʻuina atu i ai e uiga i le amataga o papatusi, ua faapea mai le faamatalaga, sa ia toe faaui ese mai ana faamatalaga. Ae peitai, e foliga mai, e lē tutusa lenei tala ma le faamatalaga a Iosefa Samita e faapea, e na o ia lava na maua le meaalofa e faaliliu ai upu o loo tusia i papatusi, “le poto lea na lē iloa e le lalolagi.” Pe e mafai e le polofesa o Anthon ona faamautinoa le saʻo o se tusi e lē mafai ona ia faitauina, ma, e lē mafai foi ona ia faaliliuina?

E tele lava ina sii mai e Le Tusi a Mamona le King James Version o le Tusi Paia, faatasi ma le gagana Peretania a Shakespeare o loo tusia ai, lea sa manatu i ai i aso o Iosefa Samita e faapea o se tusi faaanamua. Sa avea ma faafitauli i nisi tagata faitau Le Tusi a Mamona e faapea, o le tusi lenei “e aupito sili ona saʻo” i tusi uma, ae ua na sii saʻo maia pe tusa ma le 27,000 upu mai le tusitusiga o le Tusi Paia ma e matuā tumu i mea sese lea na mulimuli ane toe teuteuina e Iosefa Samita.—Tagai i le pusa, i le itulau e 24.

O se faatusatusaga o le uluai lomiga o Le Tusi a Mamona ma tusi fou, ua faaalia atu ai i le toatele o Mamona se mea moni e ofo ai—e faapea, o le tusi, na faapea mai “na faaliliuina . . . e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua,” na faia i ai ni suiga se tele i le kalama, sipelaina o upu, ma le uiga. Mo se faataʻitaʻiga, e iai se fenuminumiai e tusa ai ma le faailoaina mai o “le Tamā faavavau.” E tusa ai ma le uluai lomiga 1 Nifae 13:40, “o le Tamai Mamoe a le Atua, o le Tamā faavavau.” Ae ua faapea mai lomiga mulimuli ane, o “le Tamai Mamoe a le Atua, o le Alo o le Tamā faavavau.” (O upu faasisipa o a matou.) O uluai tusi e lua o le 1830 o Le Tusi a Mamona o loo iai pea. O le tasi o na uluai tusi e lua, o loo taofia pea e le Reorganized Church of Jesus Christ of Later Day Saints, o loo iai upu “le Alo” e faaopoopo i le va o laina.

E tusa ai ma le tusi Mamona o le Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga, ua faamatala ai e le tusi, The Revelations of the Prophet Joseph Smith, na tusia e se tagata aʻoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Lyndon W. Cook i le amataga e faapea: “E tusa ai ma le mea moni, o nisi o faaaliga na toe teuteuina e komiti na tofia e faamaopoopoina na tusi mo le faasalalauina atu, na mātauina ai ni mea iloga na faaopoopoina ma ni mea foi na soloiesea.” O se tasi o na mea ua suia o loo maua i le Book of Commandments 4:2, lea na faapea mai e uiga ia Samita: “Sa ia te ia se meaalofa e faaliliu ai le tusi . . . Ou te lē toe tuuina atu ia te ia se isi meaalofa.” Ae ina ua toe lomia le faaaliga i le 1835 i le Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga, na faitauina e faapea: “Auā ou te lē tuʻuina atu ia te oe se isi meaalofa seʻia maeʻa lea galuega.”—5:4.

Se Talafaasolopito Lavelave

Ua faigata lava i nisi ona talitonu e faapea e tusa ma le toʻa 20 tagata Iutaia na faapea mai na tuua Ierusalema ae ō atu i Amerika i le 600 T.L.M., ae peitai, e itiiti mai i le 30 tausaga, na faatoateleina ai i latou ma vaevaeina ai i malo e lua! (2 Nifae 5:28) I totonu o le 19 tausaga talu ona latou taunuu atu, sa manatu ai e faapea, na fausia ai e lenei vaega toaitiiti se malumalu “e tai pei lava o le malumalu na fausia e Solomona . . . , ma sa matuā matagofie lava lona fausaga”—o se galuega matuā matautia lava! O le malumalu na fausia e Solomona i Ierusalema mo le fitu tausaga, na faafaigaluegaina ai le toetoe lava 200,000 tagata faigaluega, o tufuga popoto, ma ovasia.—2 Nifae 5:16; faatusatusa i le 1 Tupu 5, 6.

O tagata sa faitau ma le faaeteete i le Tusi a Mamona, ua matuā iso ona o nisi o mea tutupu e foliga mai e lē saʻo lona faasologa e tusa ai ma talafaasolopito. Mo se faaaoaoga, ua faapea mai le Galuega 11:26: “Na uluai igoa foi le au soo o Kerisiano i Anetioka.” Ae i le tusi a Alema 46:15, o loo sese ona faamatalaina ai mea na tutupu i le 73 T.L.M., e faapea na iai Kerisiano i Amerika i lena vaitaimi ae lei tāitāi ona afio mai Keriso i le lalolagi.

Ua faailoa mai e Le Tusi a Mamona lava ia e na o se talafaasolopito nai lo o se tusi faaleaʻoaʻoga. O le fasi sooupu e faapea “ua mavae atu ia mea” o loo iai e tusa ma le 1,200 taimi i faaliliuga fou—ae tusa ma le 2,000 i faaliliuga o le 1830. O le tele o nofoaga o loo taʻua i le Tusi Paia, o loo iai pea, peitai o mea e tutū ai nuu ia e taʻua i Le Tusi a Mamona, e pei o Gimgimno ma Zeezrom, e lē o iloa.

O le tala a Mamona o loo taʻua ai nofoaga matuā mamao lava agaʻi i le konetineta o Amerika i Mātū. Ua faitauina faapenei le tusi Helemana 3:8: “Ma ua oo ina uluola i latou, ma ua salalau solo . . . ua amata ona ufitia ai le fogaeleele uma.” E tusa ai ma le tusi Mamona 1:7, e faapea “ua ufitia le fogaeleele uma i fale.” E toatele tagata o loo tuufesili po o gafea o iai ni toega o salalau solo o nei nuu anamua. O fea ni faamaoniga o ni tagata Nifae, e pei o ni tupe auro, ni pelu, talita, po o ni ufifatafata?—Alema 11:4; 43:18-20.

O le manatunatu i fesili faapena, ua lelei ai mo tagata o le faatuatuaga Mamona, ona mafaufau loloto i upu a le Mamona o Rex E. Lee e faapea: “O le moni aʻiaʻi o le faatuatuaga Mamona, e mafai ona faamaonia le saʻo po o le sese e le tusi lea na maua mai ai e le Lotu lona igoa e ese ai mai lona igoa saʻo.” O se faatuatuaga e faavae i le poto mausalī faale-Tusi Paia, nai lo o se faalogona na oo iai a o tatalo, ua aumaia ai se luʻi i tagata Mamona loto faamaoni—faapea ma i latou uma ua faapea mai o Kerisiano.

Le Faavae mo le Toefuataʻiina

Ona o le tulaga fenuminumiaʻi faaleagaga na siomia ai o ia, na pogai ai ona teena e Iosefa Samita lotu mavae fetauai o ona aso. Sa saili foi isi tagata faatuatua o aso ua mavae, i le taimi na iai o ia ma talu mai na taimi, ina ia toe foi atu i le tapuaiga moni.

O le ā le auala e ui ai mo le Faa-Kerisiano moni? Pe e lē o Keriso ea na ia faataatia “le faaaʻoaʻo mo outou, ina ia outou mulimuli atu i ona tulagāaao”? (1 Peteru 2:21) E matuā eseese mamao lava le soifuaga o Iesu Keriso ma le aʻoaʻoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ona sa lei soifua Iesu i se olaga e faaesea ai o ia mai tagata, o lona soifuaga faigofie sa aunoa ma se faanaunauga ia maua ni oa se tele, se mamalu, po o se pule faapolotiki. Na sauāina o ia ona sa “le so le lalolagi” o ia. (Ioane 17:16) O le sini autū lava o le faiva a Keriso, o le faamamaluina o lona Tamā o Ieova, ma le faapaiaina o Lona suafa. E faapena foi i soo moni o Iesu. Sa faalonalua ia i latou lo latou lava faaolataga.

Sa aʻoaʻo e Iesu le Afioga a le Atua, sa ia sii saʻo mai ai lava, ma soifua ai. Na faapea mai Brigham Young e uiga i le Tusi Paia: “Ia avea lenei tusi ma o tatou tapasā, ma taʻiala o a tatou gaoioiga; ia avea lenei tusi o se faavae o lo tatou faatuatua. O loo faasino mai ai le auala i le faaolataga.” (Journal of Discourses, Tusi XIII, itulau e 236) O lea na ia uunai mai ai: “Ia aumai le Tusi Paia, faatusatusa i ai le lotu a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma iloa ai pe mafai ona faamaonia le moni.” (Discourses of Brigham Young) E lē na o le faatuatuaga Mamona, ae o lotu uma lava ua faapea mai o Kerisiano, e tatau ona faamaonia le moni i lenei tofotofoga, auā na fetalai Iesu: “O e tapuai faamaoni latou te tapuai i le Tama i le agaga ma le faamaoni [“upu moni,” NW].”—Ioane 4:23.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo nisi faamatalaga atili tagai i le tusi, The Bible—God’s Word or Man’s?, lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Pusa i le itulau 20]

Tusitusiga Paia a Mamona

E FAAOPOOPO atu i le Tusi Paia ma Le Tusi a Mamona, e amanaia foi e le Au Paia o Aso e Gata Ai le tele o isi tusitusiga.

Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga: O le tuufaatasiga autū lenei o le mea ua taʻua e Iosefa Samita o faaaliga mai le Atua. Ua uma ona toe teuteuina ma lomia e tusa ai o mea tutupu i le talafaasolopito atoa ma aʻoaʻoga faalotu.

O le Penina Tau Tele: O loo aofia i lenei tusi manatu na toe siitia mai e Iosefa Samita mai le Kenese, le mataupu e 24 o le Mataio, ma le talaaga o le soifuaga o Samita lava ia. O loo aofia ai foi ma le faaliliuga a Samita o le papyrus na ia faatauina i le 1835. Na ia faalauiloa mai faapea o le tusitusiga lava ia lea a Aperaamo o loo faamatala mai ai le auala na faasaoina ai o ia e se agelu ina ua taumafai se ositaulaga e osia se taulaga ia te ia i luga o le fata faitaulaga. Na toe maua lenei papyrus i le 1967 ma iloiloina ai e ni tagata suesue mai Aikupito. O le mea na latou maua, e tusa ai o le lipoti a se tasi tagata, “e leai ma se upu e tasi o le faaliliuga a Iosefa Samita o tau ātaāta mai ai le uiga moni o manatu sa iai.” Na latou maua ane o lenei Book of Breathings, o le tusi o loo iai ni faamatalaga a Aikupito e uiga i falelauasiga e masani ona tanu faatasi ma le tagata oti. O loo aliali mai i le uluai manusikulipi a Samita lona faaaogaina o upu faa-Peretania eseese e 136 e faaliliu ai le upu “vai tuloto” mai tusitusiga faa-Aikupito.

Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia: I le 1830, na amata ai ona toe teuteuina ma lomia le Tusi Paia o le King James Version e Samita, lea na te lei mafai ona ia faamaeʻaina. Na ia toe teuteuina le 3,400 o fuaiupu ma faaopoopo i ai le tele o mea, e aofia ai le valoaga i le faaiuga o le Kenese e faatatau ia ia lava i lona sau o ia o “le tagata vaai ua filifilia.” Ona sa iai pea le manusikulipi i le faletua o Samita ina ua mavae lona maliu, ae e lei mulimuli atu lenei fafine ia Brigham Young, e seāseā lava sii mai ai e le lotu i Salt Lake ni manatu mai lenei tusi, e ui ina ua taliaina faapea e saʻo.

Isi aʻoaʻoga faalotu “faagaeeina”: O aʻoaʻoga nei e mafai ona maua mai i perofeta a le lotu i so o se taimi lava a o latou soifua ai ma e tutusa lelei lo latou tulaga pule ma le Tusi Paia. O se tasi o faataʻitaʻiga, o le lauga ia King Follett lea na faia i le 1844. Sa faia e Samita le lauga lenei o le falelauasiga mo Elder King Follett lea na ia faamatalaina ai le aʻoaʻoga o le avea o le tagata ma Atua ma le avea o le Atua ma tagata. O loo maua i le Journal of Discourses, o se tuufaatasiga o lauga sa faia e Samita, Young, ma isi na taʻitaʻia le Mamona i le 19 senituri.

[Pusa i le itulau 21]

Le Aiga Atua a le Mamona

Le Atua: O le tamā o Atua uma, e iai lona tino aano ma ivi.—Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 130:22.

Elohim: O nisi taimi e faatatau i ai e na o le toatasi. E faamatalaina foi o le taupulega a Atua o ē faatulagaina le laueleele.—Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 121:32; O le Penina Tau Tele, Aperaamo 4:1; Journal of Discourses, Tusi I, itulau 51.

Iesu: O le Atua ma o Lē na Foafoaina le lalolagi uma, o le Faaola.—3 Nifae 9:15; 11:14.

Ieova: O le suafa o Iesu i le Feagaiga Tuai.—Faatusatusa i le Mamona 3:22; Moronae 10:34; ma le faasino tusi i le Tusi a Mamona.

Tolutasi: O le aiga Atua māvaevae e toatolu, eseese o latou peresona agaga, Tamā ma le Alo, e fai aano ma ivi, ma le Agaga Paia.—Alema 11:44; 3 Nifae 11:27.

Atamu: O le fesoasoani a Iesu i le foafoaga. Na taʻua e Brigham Young: “Na sau lo tatou tamā o Atamu i le faatoaga i Etena . . . ma aumai Eva o se tasi o ana avā. . . . O ia o lo tatou Tamā ma lo tatou Atua.” (Journal of Discourses, Tusi I, itulau 50, Lomiga o le 1854) Ina ua mavae lana agasala, na avea ai Atamu ma Kerisiano muamua i le lalolagi. (O le Penina Tau Tele, Mose 6:64-66; Ensign, Ianuari 1994, itulau 11) O ia o “Lē ua mai Anamuā ona Aso” (Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 116) ma o le Tamā moni faaletino o Iesu.—Journal of Discourses, Tusi I, itulau 51.

Mekaeli: O le isi igoa mo Atamu, le agelu sili.—Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 107:54.

[Pusa i le itulau 23]

O Mamona, Lotonuu, ma le Faapolotiki

O IOSEFA SAMITA—le perofeta, le tagata vaai, o lē faaali mea lilo, e tusa ai o le talitonuga o Mamona—sa ia umia foi le tofi pulenuu, teutupe, lutena maualuga, ma o se sui tauvā foi i le tofi peresitene o le Iunaite Setete. I le mulimuli atu i lana taʻitaʻiga, o le toatele o Mamona o tagata maelega i gaoioiga faapolotiki. E mitamita le ekalesia i lona tupuga mai i Amerika ma ua taʻutino mai o le Atua na faatonutonuina le tusia o le Tulafono Faavae a le Iunaite Setete. Na fai mai ia Brigham Young: “Pe a oo ina pule le Malo o le Atua, o le a matuā agiagia ma le manino le fuʻa a le Iunaite Setete i le mea e sisi ai o le faailoga o le Saʻolotoga ma aiā tutusa a tagata uma e aunoa ma se mea e ponā ai.”

Ua faapea mai le mataupu e 12 o Mataupu Faavae o le Faatuatua: “Matou te talitonu i le usiusitai i tupu, ma peresitene, ma faipule, ma faamasino, i le usiusitai ma faamamalu ma lagolagoina le tulafono.” O le ā le mamao ua oo i ai lo latou usiusitai? Ina ua ulu atu le Iunaite Setete i le Taua Muamua a le Lalolagi, na faamautinoa mai e Elder Stephen L. Richards: “E leai ni tagata sili ona faamaoni i le malo o le Iunaite Setete nai lo le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.” Na taʻua e le isi elder: “Pe a matou tau, matou te manumalo i le mana o le Atua.”

E faatatau atu foi le Mataupu e 12 i le isi itu o le taua. Na tusia e Polofesa Christine E. King o le Iunivesite i Staffordshire i Egelani: “Sa faalaeiauina Mamona i Siamani e tau i le taua mo lo latou atunuu ma ia tatalo foi mo lona manumalo.” Na faapea mai le ekalesia, sa latou tau, e lē ma uso Mamona i Amerika ma Peretania ae o sui o le malo. “O lenei faaeseesega, e ui lava ina matuā manino, ae na aogā e nanā ai masalosaloga faalotu atoa ma le saʻo o lea tulaga o Mamona i Siamani.”

Ina ua maua e Hitila le pule, sa faaauau pea le tulaga o Mamona o le lagolago atu ma le loto atoa. Sa tusia e Dr. King: “Sa leai se tetee po o ni faamaoniga o ni faitioga mai le ekalesia Mamona agaʻi i le au Nasi.” O le faamamafaina e le Mamona o le ʻaua le feusuai ma isi ituaiga tagata e ese o latou lanu atoa ma le tuutoina mo le atunuu sa aogā tele mo le ekalesia, ma i le toatele o Mamona, “o le sootaga i le va o lo latou faatuatuaga ma le faapolotiki o le pulega a Hitila sa manino lelei.” Ina ua taumafai nisi Mamona e tetee ia Hitila, sa lei mauaina se lagolago mai taʻitaʻi o le Mamona. “Sa lotonuu ma faamaoni le ekalesia i lona atunuu ma tetee atu i so o se faasagatau atu i le malo o Nasi.” Na oo lava foi ina faateʻaeseina e le ekalesia se tasi na tetee i le Nasi ina ua uma ona fasiotia o ia.b

Pagā se eseesega ma i latou o loo taʻua i Le Tusi a Mamona i le Alema 26:32: “Auā faauta, ua sili ia te i latou ona foai fua o latou ola ai le aveeseina o le ola o sē ita ia te i latou; ma ua latou tanumia maulalo i le eleele la latou auupega o le taua, ona o lo latou alofa i o latou uso.”

Na taʻu atu e Iesu ia Pilato: “E le mai le lalolagi nei loʻu malo; afai ana mai le lalolagi nei loʻu malo, po ua tau aʻu auauna, ina neʻi tuuina atu aʻu ia Iutaia.” (Ioane 18:36,) Sa lē tatau i ona soo ona tau e puipuia ai le Alo o le Atua, sa lē tatau foi ona tau i se taua i le va o malo. E oo lava i o latou fili sa manaomia ona latou alolofa i ai.—Mataio 5:44; 2 Korinito 10:3, 4.

O loo iai Kerisiano moni i aso nei o ē o loo matuā tausia le solitu e lē gata o le tagata lava ia ae faapena foi i lo latou tulaga o se vaega. Na taʻua e le tusi Mothers in the Fatherland: “Talu mai le amataga o Molimau a Ieova o loo latou tausisi pea i le vavae ese mai i so o se malo.” O lea la, i le taimi o le pulega matautia a Hitila, o i “latou uma taitoatasi, na latou matuā lē mafai lava ona tuuina atu so o se ituaiga o usiusitai i le malo o Nasi.”

E ui lava e faitau afe i latou na fasiotia faamaturoina ai, sa teuina pea ma le maumauaʻi i loto o Molimau a Ieova afioga a Iesu: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.”—Ioane 13:35.

[Faaopoopoga i lalo]

b Na toe faaeaina ia Helmut Hübener i le 1948.

[Pusa i le itulau 24]

Le Tusi Paia ma Tusitusiga a le Mamona—O se Suesuega i Mea e Tuufaafeagai Ai

Tusi Paia: E ui e lē o iloa patino lava le mea tonu sa iai, ae o le faatoaga i Etena sa tatau ona i se vaipanoa o Mesopotamia i tafatafa o le vaitafe o Eufirate.—Kenese 2:11-14.

Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga: Faatoaga i Etena sa i le itū mālō o Jackson County, Missouri, U.S.A.—Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 57, e pei ona faamatalaina ai e le peresitene o J. F. Samita.

Tusi Paia: E oti le solu [agaga].—Esekielu 18:4; Galuega 3:23.

Le Tusi a Mamona: “Ua le mafai ona oti le agaga.”—Alema 42:9.

Tusi Paia: Na fanau mai Iesu i Peteleema.—Mataio 2:1-6.

Le Tusi a Mamona: O le a fanau mai Iesu i Ierusalema.—Alema 7:10.

Tusi Paia: O le fanau mai o Iesu e ala mai i le agaga paia.—Mataio 1:20.

Journal of Discourses: E lei ala mai le fanau o Iesu i le agaga paia. Na fanau mai i le tino ina ua feusuai Atamu ma Maria.—Journal of Discourses, Tusi I, itulau e 50-51.

Tusi Paia: O le Ierusalema fou e i le lagi.—Faaaliga 21:2.

Le Tusi a Mamona: O Ierusalema fou, e i le lalolagi, o le a fausia e tagata i Missouri i le U.S.A.—3 Nifae 21:23, 24; Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 84:3, 4.

Tusi Paia: O tusitala o le Tusi Paia sa faagaeeina e tusia manatu o le Atua.—2 Peteru 1:20, 21.

Le Tusi a Mamona: Ua faapea mai, o ona perofeta sa taitoatasi ma tusi e tusa o lona lava poto.—1 Nifae 1:2, 3; Iakopo 7:26.

Tusi Paia: O le Tulafono faa-Mose, e aofia ai sefuluai, na faagataina i le maliu o Iesu. O meaalofa e tauofo ona fai, e lē faamalosia.—2 Korinito 9:7; Kalatia 3:10-13, 24, 25; Efeso 2:15.

Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga: “Ma e moni o le . . . aso e sefuluaʻi ai loʻu nuu; auā o lē faia sefuluaʻi o le ʻā lē susunuina (i lona oʻo mai [le afio mai o le Alii]).”—Mataʻupu Faʻavae ma Feagaiga 64:23.

[Ata i le itulau 25]

O le Faatusa o Moronae i le tumutumu o le Malumalu Mamona i Salt Lake City

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga