Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g96 10/8 itu. 6-10
  • Faiga Faasoesa Faaleituaiga—E Faapefea Ona E Puipuia Oe Lava

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faiga Faasoesa Faaleituaiga—E Faapefea Ona E Puipuia Oe Lava
  • Ala Mai!—1996
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Amioga Tatau mo Tamaloloa
  • Alofia o Faiga Faasoesa
  • Pe a Faia Faiga Faasoesa ia te Oe
  • Le Iuga o Faiga ma Amioga Faasoesa
  • Faiga Faasoesa Faaleituaiga—O se Faafitauli i le Lalolagi Atoa
    Ala Mai!—1996
  • E Faapefea Ona Puipuia Aʻu Lava Mai Gaoioiga Faatosina Matagā i Faiga Taufeusuaʻiga?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • E Faapefea Ona Ou Fesagaʻi ma Gaoioiga Faatosina Matagā i Faiga Taufeusuaʻiga?
    Ua Fesili Mai Talavou
  • Faia o Feusuaʻiga a o Leʻi Faaipoipo
    Ala Mai!—2013
Faitau Atili
Ala Mai!—1996
g96 10/8 itu. 6-10

Faiga Faasoesa Faaleituaiga—E Faapefea Ona E Puipuia Oe Lava

“O FAFINE e lē tatau ona tauivi pea i taimi uma ma faaupuga ma uiga manaonao mo faiga faaleituaiga,” ua fai mai ai le faatonu o se mekasini, o Gretchen Morgenson, “ae e lē talafeagai foi mo fafine ona faatalitalia se siomaga i galuega e aunoa ma amioga lē migao.” O le mea e faafetai ai, ona o taumafaiga a pule ma faamasinoga i le avea o falefaigaluega ma nofoaga e saogalemu ua aumaia ai ni iuga lelei. O le ono molia i faamasinoga mo se faataitaiga, ua faapea ona uunaia ai pule o galuega ma tagata faigaluega i le lalolagi atoa ina ia taumafai e faaleleia ia siomaga i galuega. Ua tele kamupani ua latou saunia faatulagaga mo le taulimaina o uiga faamalosi faaleituaiga i falefaigaluega. Ua faia fono ma aʻoaʻoga e aʻoaʻoina ai tagata faigaluega i amioga tatau i falefaigaluega.

E moni, o se mea tatau ona iloa ma mulimuli tagata i āiāiga a kamupani ma tulafono o lena vaipanoa. (Roma 13:1; Tito 2:9) Ua iloa foi e Kerisiano le aogā o le faatatauina o mataupu silisili o le Tusi Paia. O le mulimuli atu i nei taʻiala faagaeeina i au feutagaiga ma ē tou te galulue faatasi e mafai ona fesoasoani ia te oe e alofia ai le avea ma sē e aafia fua i faiga faasoesa faaleituaiga—po o le faia o na uiga.

Amioga Tatau mo Tamaloloa

Seʻi manatunatu i le auala e tatau ona amioaʻi tamaloloa i fafine. E toatele tagata suesue atamamai i lenei mataupu ua lapatai mai faasaga i le paʻi atu i le isi ituaiga. Ua latou lapatai mai, o se pōpō atu faaleuō i le papatua e mafai ona faigofie ona faauigaina sese. Na mātauina e le loia o tagata faigaluega o Frank Harty e faapea: “O faatonu o faamasinoga ua latou manatu i le paʻi atu, o se mea e matautia.” O le ā lana fautuaga? “Afai e aafia ai le sili atu i le na o le faatalofa, aua la le faia.” O le mea moni e lē o faia e le Tusi Paia ni pa puipui i lenei mataupu.a Ae i le vaai atu i aafiaga ua tulai mai tau le tulafono ma amioga, ua talafeagai ai la ona faaeteete—ae maise lava i latou o iai le uiga lea o le talanoa ma paʻi atu.

E ioeina, o ia ituaiga o fautuaga e lē faigofie ona mulimuli ai i taimi uma. O Glen, mo se faataitaiga, e sau mai i se ituaiga aganuu faa-Sepania. Fai mai a ia: “O le mea ou te sau ai, o le tele o taimi e fusi pe opo oe e tagata nai lo iinei i le Iunaite Setete. I totonu o loʻu aiga e masani ona matou faafeiloaia uō i se sogi atu, ae o iinei sa lapataia i matou ia faaeteete i le faia o lena tulaga.” E ui i lea, o mataupu silisili faale-Tusi Paia, ua faamaonia le aogā i lenei mataupu. Sa taʻu atu e le aposetolo o Paulo i le alii talavou o Timoteo: “Ia amioaʻi i taulelea foi peiseai o uso, loomatutua, peiseai o tinā; o fafine muli foi, peiseai o tuafafine ia, ma le amio mamā uma lava.” (1 Timoteo 5:1, 2, New International Version) Pe lē o taofia ai ea la iina amioga lē mamā, faalata, po o le paʻi atu e lē taliaina?

O le mataupu silisili lava lena e mafai ona faatatauina i le tautala. Ua talafeagai ai, le faapea mai o le Tusi Paia: “A o le faitaaga, ma amio leaga uma, po o le manumanu foi, aua neʻi taʻua lava ia te outou, e pei ona tatau i e ua paia. O le anovale foi, ma le tautala i upu faatauvaa, ma le faaulaula, o mea ia e le tatau.” (Efeso 5:3‚ 4) O le loia mo faiga faasoesa faaleituaiga o Kathy Chinoy ua fautua mai faapea, a o e lei tautala atu ia mafaufau i le fesili lenei e tasi: “Pe e te manao i lou tinā, lou tuafafine, po o lou afafine e fai atu i ai ia ituaiga upu faapena?” O upu masoā mo faiga o amioga leaga, e mafai ona lē faaaloalogia ai lē o tautala atoa ai ma lē o loo faalogo i ai.

Alofia o Faiga Faasoesa

E mafai faapefea e se tasi ona alofia le aafia fua i faiga faasoesa? O le fautuaga na tuuina atu e Iesu i ona soo ina ua ia aauina atu i latou i la latou uluai talaʻiga atonu e mafai ona faatatauina i lenei tulaga: “Faauta, ou te aau atu ia te outou e pei o mamoe i le va o luko; o lenei, ia outou atamamai pei o gata, a ia fifilemu e pei o lupe.” (Mataio 10:16) Ae ui i lea, e lē faapea ai ua lē mafesoasoania ai se Kerisiano. Ua faamautinoa mai i tatou e le Tusi Paia e faapea: “A oo le poto i lou loto, . . . e faafeao le mafaufau ia te oe; e leoleo ia te oe le faautauta.” (Faataoto 2:10, 11) O lea seʻi o tatou vaai atu i nisi o mataupu silisili o le Tusi Paia e ono mafai ona puipuia ai oe.

1. Vaai po o faapefea ona e amioaʻi ma au aumea i le galuega. E lē o le uiga o lenei mea ia leai ni faalogona alofa, po o le lē fiafia, ona ua uunaia i tatou e le Tusi Paia ia “tausisi i le filemu ma tagata uma lava.” (Eperu 12:14; Roma 12:18) Ae talu ai ua lapataia e le Tusi Paia Kerisiano ia “savavali ma le poto i e o i tua,” o lea ua talafeagai ai ona tausia uiga tausaafia ae maise lava pe a feagai ma i latou o le isi ituaiga. (Kolose 4:5) I le tusi Talking Back to Sexual Pressure, na tusia e Elizabeth Powell, ua uunaia ai tagata faigaluega e “aʻoaʻoina le eseesega o uiga lelei e tusa ai ma o latou tulaga, ma le ituaiga faamasani atu lea e mafai ona vave faauiga atu ai i faiga faaleituaiga.”

2. Ia onomea laei. O ou laei e taʻu atu ai oe i isi. I tuā i taimi o le Tusi Paia, o le laeiina o ni ituaiga patino o lavalava e faailogaina ai se tagata o sē e amio lē mamā po o le amioga talitane. (Faataoto 7:10) O le mea lava foi e tasi o loo tupu moni i aso nei; o lavalava fufusi, faatosina, po o lavalava e iloa atu ai isi itutino, e mafai ona tosina ai le ituaiga o manatu sese. E moni, atonu e lagona e nisi faapea e ia i latou le aiā tatau e laeiina ai ofu e latou te filifilia. Peitai e pei ona faapea mai le tusitala o Elizabeth Powell, “afai tou te faigaluega faatasi ma tagata o ē talitonu faapea e lē afaina le gaoia o tupe, ou te taʻu atu ia te oe aua le tuuina lau ato tupe i tua i lau taga. . . . E tatau ona e iloaina le faamaʻia o . . . uiga o le sosaiete o tagata ma taumafai e puipuia oe mai le aafia fua ia i latou.” O fautuaga a le Tusi Paia e aogā e oo mai lava i aso nei. Ua faalaeiauina ai fafine “ia latou teuteu ia i latou i ofu e onomea, ma ia le teuanoai, a ia faamatuāfafine.” (1 Timoteo 2:9) Ia onomea i teuga, atonu o le a lē avea ai oe ma taulaʻiga o faamatalaga, po o gaoioiga leaga.

3. Ia vaai lelei au aumea! Ua taʻu mai ia i tatou e le Tusi Paia se tamaitai talavou e igoa ia Tina o lē sa aafia fua i faiga faamalosi faaleituaiga. Sa tosina le uaʻi atu a lē na osofai ia te ia talu ai lona ‘alu atu soo e maimoa i fafine o le nuu’ o Kanana—o fafine sa lauiloa i le talitane! (Kenese 34:1, 2) E tutusa lava foi ma aso nei, afai e faifai pea ona e talatalanoa atu—po o le faalogo atu—i aumea i galuega o ē e lauiloa i le talanoaina o mea e faaosofia ai le naunau mo faiga faaleituaiga, e mafai ai ona faia e nisi ni faaiuga faapea, atonu e te fiafia i faiga faaleituaiga e fai atu ia te oe.

E lē faapea ai o le a e faaesea oe mai au aumea i galuega. Peitai afai ua oo ina see atu ina leaga le talanoaga, aisea e lē na ona e alu ese ai loa? O se mea ua mātauina, o le toatele o Molimau a Ieova ua latou iloa faapea, ona o le taʻuleleia o a latou amioga maualuga tau amio mamā ua puipuia ai i latou mai faiga faasoesa.—1 Peteru 2:12.

4. Ia alofia tulaga e mafai ona e gauai atu ai i faiga faasoesa faaleituaiga. Ua taʻu mai e le Tusi Paia le auala na fuafua ai e se tama talavou e igoa ia Amanono ina ia na o i laua ma se tamaitai talavou e igoa ia Tamara ina ia mafai ai ona maua mai o ia mo faiga faaleituaiga. (2 Samuelu 13:1-14) Ua faapena foi amioga a le au faasoesa i aso nei, atonu e valaaulia se tagata o faigaluega ia te ia i sina inuga ʻava malosi po o le iai pea i le galuega ae ua teʻa le taimi manava e aunoa ma se mafuaaga tatau. Ia faaeteete i na ituaiga o valaaulia! Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le ua faautauta, na te iloa atu le leaga, ma lafi ai.”—Faataoto 22:3.

Pe a Faia Faiga Faasoesa ia te Oe

E moni, o le a faia e nisi tamaloloa gaoioiga lē talafeagai e ui lava o loo tausia pea amioga lelei a se fafine. E faapefea ona e tali atu i ia ituaiga o gaoioiga pe afai ua taulaʻi atu ia te oe? Ua fautuaina e nisi e aua le popole fua i ai! Ua faapea mai se tasi tamaitai, ‘o faiga faaleituaiga i ofisa o se mea e faafiafia ai le olaga!’ Peitai, ia mamao ona tatou vaai i ia ituaiga o gaoioiga lē talafeagai, o se fia mālie, po o le na o le taufaasee, o Kerisiano moni e matuā teena na mea. E latou te “ʻinoʻino i le leaga” ma latou iloa faapea o le mafuaaga o ia gaoioiga e masani lava, ia maileia ai se tasi i amioga leaga faaleituaiga. (Roma 12:9; faatusatusa i le 2 Timoteo 3:6.) I so o se tulaga lava, o le amio lē migao o se faalumaina lea o lo latou tulaga faamaoni faa-Kerisiano. (Faatusatusa i le 1 Tesalonia 4:7, 8.) E faapefea ona e taulimaina na tulaga?

1. Ia tu malosi e faailoa atu lou tulaga! Ua taʻu mai ia i tatou e le Tusi Paia le auala na tali atu ai se tama e mataʻu i le Atua e igoa ia Iosefa i faaosoosoga mo faiga lē mamā faaleituaiga: “E mulimuli ane i nei mea, ua tepa ane le faletua o lona alii ia Iosefa, ua fai mai, Ta te momoe.” Pe sa na ona lē amanaia ea e Iosefa lana talosaga, ma manatu faapea e iu lava ina toe mou atu le faafitauli? E leai! Ua faapea mai le Tusi Paia sa ia matuā teena ana gaoioiga, ma faapea atu: “Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?”—Kenese 39:7-9.

O gaoioiga a Iosefa ua faataatia ai se faaaoaoga lelei mo tane faapea foi ma fafine. O le lē amanaia—po o le sili atu foi ona leaga, o le mataʻu e ala—i faaupuga lē lelei po o amioga lē popoi, e seāseā lava ona uma ai iina; nai lo lena, o le mataʻu po o le mā e mafai ona faatuputeleina ai! O le faufautua mo le puipuiga o le tosoteine, o Martha Langelan, ua ia lapataia e faapea o le au tosoteine e masani ona latou faaaogā faiga faasoesa faaleituaiga o se “auala e mafai ai ona latou iloa pe ono faasagatau mai se fafine i se faiga faamalosi; pe afai e nofonofo e leai se gaoioiga e faia atu ma fefe pe a faia i ai faiga faasoesa, e latou te manatu o le a ia nofonofoaʻi ma fefe pe a osofaia.” O lea la e tāua tele ai lou tu malosi atu i uluai faailoaga o faiga faasoesa. E tusa ai ma se tasi o tagata tusitala, “o le vave fai atu ma le manino e leai, i le taimi lava lena, e masani ona lava lea e taofia ai le tagata faasoesa i le faia o amioga lē lelei.”

2. Ia faapea la outou upu, e leai, e leai! Sa taʻua faapea e Iesu i lana Lauga i luga o le Mauga. (Mataio 5:37) O ana faamatalaga ua talafeagai mo nei ituaiga o tulaga, talu ai o le au faasoesa e masani lava ona latou faaauau pea. O lea o le ā le maumauai e tatau ona e fai atu ai? O lena mea e faalagolago i le tulaga o loo iai ma le gaoioiga a lē o loo faasoesa mai. Ia maumauai e faamalamalama atu ia te ia lou tulaga o iai. I nisi taimi, o se faamatalaga faigofie tuusaʻo, i se leo mālū ua lava lena. Ia pupula saʻo atu i ona mata. O tagata suesue atamamai i lenei mataupu ua latou fautuaina mea nei o loo mulimuli mai: (a) Taʻu atu ou faalogona. (“Ou te matuā lē tāitai oʻu fiafia pe a e . . .”) (e) Ia taʻu patino atu le amioga lē lelei. (“. . . pe a e faaaogaina gagana masoā, matagā . . .”) (i) Ia taʻu manino atu le mea e te manao e faia e lena tagata. (“Ou te manao e aua e te toe talanoa mai ia te au faapena!”)

Ua lapataia mai e Langelan faapea: “E matuā leai lava ma se mea e ono tatau ai i se feteenaiga ona oo atu i se tulaga e misa ai. O le tali atu e ala i le (faia o tala matagā, faafefe, ma upu faatiga, le sasau atu o se tuʻi, le feanu atu i lē o loo faia le amioga faasoesa) e leai ni ona iuga lelei. O faamatalaga sauā e matautia tele, ma e leai se aogā e faaaogā ai fua gaoioiga sauā seʻi vaganā ua osofaia moni oe, ua manaomia ai loa le puipuia o oe lava.” O ia fautuaga aogā ua talafeagai ma upu o le Tusi Paia i le Roma 12:17: “Aua le taui atu le leaga i le leaga i se tasi.”

Ae faapefea pe afai o le a faaauau pea faiga faasoesa e ui lava i au taumafaiga sili e taofia ai? O nisi o kamupani ua latou faia faatulagaga e taulimaina ai faiga faasoesa. E masani lava o le mataʻu ona o le taʻuina atu i le kamupani o lou lē malie o le a tuua ai loa oe e lē o amio faasoesa atu. I le isi foi itu, atonu o le a lē o le tulaga lena. O le mea e faanoanoa ai, ona o le lē faigofie ona mauaina ni tamaloloa ma ni fafine o ē e vaaia galuega e fia faalogo mai. O Glen, o lē ua faapea mai sa faasoesa atu ia te ia se tamaitai faigaluega, sa ia taumafai e taʻu atu. Ua ia manatuaina faapea: “Ina ua ou taʻu atu i loʻu pule lena mea, sa matuā lē maua lava soʻu fesoasoani. O le mea moni sa ia manatu i ai o se mea matuā mālie. Sa ou taumafai ai e nofouta i lea tamaitai ma fai aʻu lava taumafaiga e alofia ai o ia.”

O nisi ua taumafai e tuuina atu i le tulafono. Peitai o taui tetele tau tupe mai faamasinoga ua e faitau i ai i nusipepa ua lē o ni tulaga masani. E lē gata i lea, o le tusi Talking Back to Sexual Pressure ua ia lapatai mai faapea: “O vaifofo faaletulafono mo faiga faasoesa e manaomia tele ai ona lototele, atoa ma le taimi e alu ai; e oo atu i mafatiaga o le tino faapea foi ma le mafaufau.” O se mafuaaga lelei la le lapataia o i tatou e le Tusi Paia e faapea: “Aua neʻi e alu faataalise e fai le finauga.” (Faataoto 25:8) I le manatunatu muamua i aafiaga tau faalogona ma le faaleagaga i gaoioiga faaletulafono, ua manatu ai loa nisi e sili ai le sailia o nisi galuega.

Le Iuga o Faiga ma Amioga Faasoesa

O faiga faasoesa faaleituaiga e lē o se mea fou. Ua i so o se mea e pei lava o fuafuaga lē lelei atoatoa o loto matapeapea o tagata. O komisi e faia suesuega ma faamasinoga, o le a lē saʻoloto ai le sosaiete o tagata mai faiga faasoesa faaleituaiga. O le aveesea atoatoa o faiga faasoesa faaleituaiga e manaomia ona faavae mai i se suiga o loto o tagata.

I aso nei, o le Afioga a le Atua ma lona agaga ua uunaia ai ia suiga i tagata i le lalolagi aoao. Ua pei ai o luko ma leona ua aʻoaʻoina i amio e pei o tamai mamoe ma tamai povi, e pei lava ona muai taʻua e le perofeta o Isaia. (Isaia 11:6-9) E ala i le suesueina o le Tusi Paia ma tagata, ua fesoasoani Molimau a Ieova i tausaga taitasi i le faitau afe o ē sa avea muamua ma ‘luko’ e faia ni suiga tetele e tumau, i o latou uiga. O nei tagata ua latou utagia le faatonuga faale-Tusi Paia ina “ia outou to ese le tagata tuai o loo ua leaga, e tusa ma le amioga faaanamua” ma ia suia i “le tagata fou ua faia e foliga i le Atua, i le amiotonu ma le amio lelei e faamaoni.”—Efeso 4:22-24.

O le a iai le aso o le a faatumulia ai le lalolagi i tane ma fafine o ē tausia faatulagaga a le Tusi Paia. Ua faatalitali ma le naunau atu tagata matataʻu i le Atua i lena aso, lea o le a lē toe iai so o se faiga leaga. A o lei oo atu i lena taimi, e latou te taumafai i le mea sili latou te mafai e fesagaia ai mea moni matagā i aso nei.

[Faaopoopoga i lalo]

a Ua lapatai mai Paulo i le 1 Korinito 7:1 “e lelei ona le tago se tagata i se fafine” e aliali mai o loo faatatau atu i fesootaiga faaleituaiga, ae lē o le paʻi atu masani. (Faatusatusa i le Faataoto 6:29.) E tusa ai ma manatu autū o le faamatalaga, o loo faalaeiau atu ai Paulo i le nofofua ma lapatai faasaga i le auai i faiga faaleituaiga lē mamā.—Tagai i le “Fesili Mai le Au Faitau” i le Watchtower o Ianuari 1, 1973.

[Ata i le itulau 7]

“Pe e te manao i lou tinā, lou tuafafine, po o lou afafine e fai atu i ai ia ituaiga upu faapena?”

[Ata i le itulau 8]

O amioga tausaafia ma laei onomea e mafai ona puipuia ai se tasi mai faiga faasoesa

[Ata i le itulau 10]

O Kerisiano moni i aso nei ua aʻoaʻoina ia feutagai ma isi i se auala faaaloalo

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga