Vaituloto o Vitoria—Le Moana Tele i Totonu o Aferika
Tusia e le sui o le Ala Mai! i Kenya
I TOTONUGALEMU o laufanua o Aferika, i le tausaga e 1858, na āsa toatasi ai e se alii Egelani le vaomatua ma laufanua e lei āsaina muamua lava. O le faimalaga atu faatasi ma ni nai tagata Aferika e latou te tauaveina avega ma le pagatia i maʻi, le vāivai, ma le lē mautinoa, na ia uunaia ai nei tagata ina ia agaʻi pea i luma. Na sailia e John Hanning Speke se mea e suegata matagofie—le puna o le Naila.
O le faagaeetia i tala o se vai e matuā telē lava i totonu o laufanua lea na taʻua e tagata Arapi e faatauina atu tagata e fai ma pologa, o Ukerewe, na taumafai atu ai pea Speke agaʻi i le togavao lea e foliga mai e leai sona mutaaga. Mulimuli ane, ina ua mavae aso e 25 o le savaliga, na tauia ai loa le aumalaga toaitiiti i se vaaiga matuā matagofie lava. I o latou luma tonu lava, i le vaai atu i le mamao e oo i ai la latou vaai, na iai se moana tele o suavai magalo. Na tusi Speke mulimuli ane ai e faapea: “Na ou lei toe masalomia o le vaituloto lea o loo oʻu tu ai o le amataga lea o lena vaitafe matagofie, le puna o taumatega e tele, ma taulaiga o le toatele o tagata suesue.” Na ia faaigoaina le vaitafe na ia mauaina i le masiofo o Egelani lea na i le nofoaiga i lena taimi o—Vitoria.
Le Mata o le Naila
I aso nei o loo taʻutaʻua pea le vaituloto i lena igoa o se vaituloto lona lua pito i telē i le lalolagi—e na o le Vaituloto o Superior, i le itu i Mātū o Amerika, e telē atu ai. I le pei o se faʻata telē e iila i le la o le ekueta, ua ufitia e le laualuga pei se tioata o le Vaituloto o Vitoria se vaega e 26,828 maila faatafafā [69,484 kilomita faatafafā]. O le faalava ai o le ekueta i lona faatausiusiuga i le itu i mātū ma lona iai i le va o le itu i sasaʻe ma sisifo o le Great Rift Valley, ua tele ai ina taatia i Tanzania ma Uganda ma tuaoi o Kenya.
O le alāvai sili o le vaituloto, o le Vaitafe o Kagera i Tanzania, lea e mauaina ona vai mai atumauga o Rwanda. Peitai, o le tele o vai o loo tafe atu i Vitoria e mai timuga ia e faaputuputu i siomaga tetele e apoina ai le vai, lea e oo atu lona telē i le silia i le 90,000 maila faatafafā [200,000 kilomita faatafafā] o le laueleele. E na o le pau le alāvai e tafe ese atu ai e i Jinja, i Uganda. O le taimi lea ua tafe malosi atu ai le vai i le itu i mātū ma maua ai le Naila (White Nile). E ui o le Vaituloto o Vitoria e lē na o le pau lena o le puna o le Vaitafe o le Naila, ae e faaaogā e pei o se faatanoa tele e tausia le tafe atu pea o le vai mamā ma faatumauina ai le ola o mea seia oo atu lava i Aikupito.
Le Olaga i Autafa o le Vaituloto
O se paopao e fai sona lā, o le sinasina mai o lona lā ua tai pei ai o se apaau tusaʻo o se pepe lele, o loo faasee atu i le isi itu o le vaituloto. O le tafea atu e ala i savili i aso taitasi mai i laufanua o loo siomia ai, ua tafea atu ai nei le tamai vaa e oo atu i le ogatotonugalemu o le vaituloto. E oo ane i le aoauli ua suia alamatagi ma ua toe faafoi atu ai le paopao i le mea na sau ai. O lenei faiga masani ua faia pea lava pea e le au faifaiva o le vaituloto mo le faitau afe o tausaga.
O nuu ma tamai nuu, e ato lau o latou fale, e siomiaina vai o Vitoria. O le iʻa o le meaʻai masani mo tagata e nonofo i autafa o le Naila, ma e latou te faalagolago atu i le vaituloto mo le mauaina o a latou meataumafa i aso uma. E amata galue le tagata faifaiva a o lei oso le la. E asu ese e tamaloloa vai mai o latou paopao e fai si mama ma agaʻi atu loa i le isi itu o le vai i le puaoa o le taeao. E mālie a latou pesega faatasi, a o latou aloalo atu agaʻi i le loloto o le vai ma faatutū aʻe lā ua fai si masaesae. E tulimatai atu e fafine tamai vaa mai le talafatai a o mou mālie atu i tafatafailagi. E lē umi ae toe foi fafine ona e tele ni galuega e ao ona faia.
A o faapisipisi ma taaalo tamaiti i le papaʻu o le vai, e faia e fafine tagamea ma utuina vaiinu mai le vaituloto. Mulimuli ane, ona maeʻa lea o a latou galuega i augutu o le vai. E faapaleniina mea utuvai omea i o latou ulu, e nonoa pepe i o latou papatua, ma tauaveina e lima uma e lua ato o tagamea mamā, ona agaʻi mālie atu ai lea o nei fafine i o latou aiga. O iina o loo latou tausia ai a latou tamai faatoaga o sana ma pi, aoina o meatafuafi, ma toe faaleleia o latou fale e faia i le ele e palu faatasi ai otaota o povi ma le lefulefu. I le isi itu e mamao atu teisi o le talafatai, e filiina ai ma le tomai e fafine alava e faia ai maea malolosi ma lalagaina ai ato mananaia. O le leo o le ta a le toʻi e tatagi i le ea a o vaneina e nisi o tamaloloa se laau telē e faia ai se paopao.
A o amata ona fāi atu le aso, ua amata loa ona toe tulimatai atu e fafine le moana tele. O tumutumu o lā papae o vaa i tafatafailagi ua faailoa mai ai le toe foi mai o tamaloloa. E latou te tulimatai atu ma le naunautai, e fia vaai i a latou tane ma iʻa o le a latou aumaia.
I le talafatai atoa o le vaituloto ma motu, o loo ō atu i ai tagata asiasi o loo latou aveina atu le feau o le filemu i nei tamai nuu. Ua oo atu i nuu uma taitasi ma tamai nuu e ala i le savavali ma le faaaogaina o paopao. E loto maulalo tagata ma naunau e faalogo. Ae e latou te naunau faapitoa lava e faitauina lomiga faale-Tusi Paia ua lomia i a latou lava gagana Naila ma le gagana Bantu.
Meaola i le Vai
O loo feola i le Vaituloto o Vitoria le silia ma le 400 o ituaiga o iʻa, o nisi o iʻa e lē o mafai ona mauaina i se isi lava vaipanoa o le lalolagi. O le ituaiga pito i taatele o le cichlid. O nei tamai iʻa felanulanuai e iai o latou igoa e faamatalaina ai, e pei o le tuaulaula, togitogi mumū, ma le Kisumu gutu i lane. O nisi o cichlids e matuā ese lava le auala e puipuia ai ana tama. Pe a iloa atu se mea e lamatia ai, e matuā faamaga le gutu o le iʻa telē ma ō atu faanatinati tamai iʻa i totonu o le avanoa lea mo le puipuiga. Pe a tuanai atu le tulaga lamatia, ona ia toe luai atu lava lea o tamai iʻa i fafo ma toe faaauau a latou gaoioiga masani.
O le Vaituloto o Vitoria o le nofoaga mo manulele o le vai e matagofie ma eseese. O grebe, saleka, ma anhingas e māulu i lalo o le vai ma e popoto e tui iʻa i o latou gutu maamaai. O cranes, matuu, kasita, ma spoonbills e āsa i le papaʻu, e tu vaetasi ma lē gaoioi mo sina taimi, ma faatali ma le onosai mo se iʻa e oso faafuasei ane i autafa. I luga atu, o loo iai se taumanu e pei ni gogo e ō faatasi pei ni vaalele e leai ni afi. Pe a feausi faatasi o se au iʻa, e liʻo e nei manu le au iʻa ma asu aʻe iʻa i o latou gutu tetelē pei ni ato. O le sifi o le vanimonimo o le aeto sami, e malolosi tele ona apaau. E lele ese mai se la laau maualuga i luga aʻe o le vai, ma faatifa atu ma le malosi i lalo, e ūū le matagi i ona apaau malō, ma faigofie ona ia puea se iʻa mai le vaituloto. E faia e weaverbirds felanulanuai o latou faamoega i totonu o le mafiafia o vao kome na o loo siomia ai le vaituloto, ma le tagi ūū a le hornbill e mafai ona lagonaina mamao i tuaoi o togavao o le setima.
A o faagasolo itula o le taeao ma le afiafi, o le tagi leo oolo a le puaasami e oo atu i le isi itu o le vaituloto toafimalie. E oo ane i le aoauli ua momoe i luga o le apitagalu ua tai pei ai o ni papa lanu efuefu lamolemole o loo lilofia na o le ʻafa o o latou tino i le vai papaʻu. O tagata e nonofo i talane o le vaituloto e matuā mataalia i le matautia tele o kolokotaila o le Naila. E itiiti lava nei ituaiga o meaola o loo iai pea i tulimanu mamao ese o le Vaituloto o Vitoria, e ui o le tele o nei meaola ua faatamaia e tagata.
Faaletonu ua Oo i le Vai
Ua faateleina le faitau aofai o tagata Aferika talu mai le uluai taimi na vaaia ai e John Speke ia Vitoria. I tuaoi o le talafatai o le vaituloto o loo nonofo ai le silia ma le 30 miliona tagata e ola faalagolago atu i ona vai. I aso ua tuanai sa faalagolago atu tautai i auala masani faaanamua mo faigafaiva. O le iai ia i latou o faga e lalagaina, o upega e faia i kome, mātau, ma tao, na latou mauaina ai iʻa na latou manaomia. O aso nei o le faaaogaina o vaa mo toso ma upega fagota nailoni ia e mafai ona toso atu i se mea mamao ma aveina aʻe ai i luga le faitau tone o iʻa i vai loloto, ae o le soona fagotaina o le vai ua lamatia ai le ekolosi o le vaituloto.
O le aveina atu i ai o isi ituaiga o iʻa mai isi atunuu ua māfua ai se lē paleni tau ekositema lea ua faalavelavea ai fagotaga e masani ai. Ua faaopoopo atu i le tulaga faaleagaina o le vai le laau e tai pei o se lili e ola i le vai, o se laau e opeopea e fuaina se fua manaia lanu viole. Na aumaia lenei laau mai i Aferika i Saute, e vave tele le sosolo a lenei laau lea na oo ai ina faalavelavea ma punitia ai vaega tetele o le talafatai o le vaituloto ma ona alāvai, ua taofia ai le oo atu i matafaga ma uafu vaa laʻu uta, vaa laupasese, ma paopao o tautai o le nuu. O le tatuuina o laau mai le vaega o alavai o le vaituloto, le faaaluina atu i ai o otaotavale, ma falegaosimea, ua avea ai na mea uma ma mea ua lamatia ai le lumanai o le vaituloto.
Po o le a tumau pea le Vaituloto o Vitoria? Ua felafolafoai manatu i lena fesili, ma e leai se tasi e iloaina ma le tonu pe faapefea ona foia le tele o faafitauli o le vai. Peitai, o le Vaituloto o Vitoria o se vaaiga faalenatura lea o le a ono iai pea i le lalolagi i se taimi umi pe a mavae ona tafiesea e le Malo o le Atua i latou o loo “fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:18) Ona mafai ai lea e tagata ona iloiloina le matagofie o le moana tele i totonu o Aferika i taimi uma.
[Pusa i le itulau 18]
Le Iʻa o Loo Ia Faaleagaina le Vaituloto
O le iʻa lea e suauua, e aitele, e vave tele lona faatupulaia, ma e oo atu i le ono futu lona umi. O le ā lea iʻa? O le Lates niloticus! E lauiloa o le iʻa o le Naila, o lenei iʻa lapoa ma le aitele, na aumaia i le Vaituloto o Vitoria i le 1950, ua faamaonia o se lamatiaga i le ekositema o le vai. I totonu o le 40 tausaga ua mafai e lenei iʻa ona ʻaia le toetoe lava o le ʻafa o ituaiga o iʻa masani e 400 o le vaituloto. O lenei faatamaiaga tele ua lamatia ai le puna autū o le mauaina o meaʻai mo le faitau miliona o tagata o le nuu lea e faalagolago atu i tamai tilapia, cichlids, ma isi iʻa masani e tausi ai o latou aiga. O nei foi tamai iʻa e aogā foi mo le lelei o le vaituloto. O nisi o nei iʻa e ʻaia sisi ia e māfua ai le faamaʻi e faapopoleina ai o le bilharzia, ma taofiofia ai pea le faamaʻi mai le tupu tele. O isi iʻa e ʻaia le limulimu ma isi laau e tutupu i le vai, o lea la ua lē o toe mafai nei ona taofiofia le tutupu aʻe o nei laau. O le lē taofiofia o nei mea ua tutupu aʻe ua aumaia ai se tulaga e taʻua o le euterofika (eutrophication), lea ua tau leai ai se okesene i le vai ua māfua mai i laau pala o iai. Ona ua tau leai ni iʻa masani i le vai e faamamāina lenei faaletonu, o le “sone mate,” o vaega o le vai ua leai se okesene, ua faateleina, ma ua atili mamate ai iʻa. Ona ua faaitiitia iʻa e ʻaia, ua toe taliu atu ai le iʻa o le Naila i se isi puna fou o meaʻai—lana lava fanau! O le iʻa lea o loo ia faaleagaina le vaituloto ua iai nei i se tulaga lamatia o lona toe faaleagaina o ia lava!
[Faafanua i le itulau 15]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
UGANDA
KENYA
TANZANIA
VAITULOTO O VITORIA
[Ata i le itulau 15]
Talaʻiga i le talafatai o le Vaituloto o Vitoria
[Ata i le itulau 16]
Weaverbird
[Ata i le itulau 16, 17]
Kati
[Ata i le itulau 17]
Egret
[Ata i le itulau 16, 17]
Kolokotaila o le Naila
[Ata i le itulau 16, 17]
Matuu o loo tu i luga o le puaasami