Tusi o le Tusi Paia Numera 3—Levitiko
Lē na Tusia: Mose
Nofoaga na Tusia Ai: Le Vaomatua
Maeʻa Ona Tusia: 1512 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: 1 le masina (1512 T.L.M.)
1. (a) Aisea ua talafeagai lelei ai le igoa Levitiko? (e) O ā isi igoa ua faaigoa ai le Levitiko?
O LE igoa taatele o le tusi lona tolu o le Tusi Paia o le Levitiko, e sau mai le upu Leu·i·ti·konʹ mai le faaliliuga o le Tusi Paia faa-Eleni o le Septuagint, e ala i le upu “Leviticus,” mai le Tusi Paia faa-Latina o le Vulgate. Ua talafeagai lelei lenei igoa, e ui lava ina tau lē taʻua ai sa Levī (i le 25:32, 33), auā o loo faaautū atu le tusi i tulafono fatonutonu i le faiva faaositaulaga a sa Levī, o i latou ia na filifilia mai le ituaiga o Levi, ma tulafono ia na aʻoaʻo ai e ositaulaga tagata: “Auā o laugutu o le faitaulaga e tausia ai le poto, latou te sailia foi le tulafono ai lona gutu.” (Mala. 2:7) I tusitusiga Eperu, ua faaigoa ai le tusi i lona faaupuga amata, Wai·yiq·raʼʹ, o le uiga moni lava, “Ua ia valaau mai.” I tagata Iutaia mulimuli ane, na taʻua ai foi le tusi o le Tulafono a Ositaulaga ma Tulafono i Taulaga.—Levi. 1:1, le faaopoopoga i le pito i lalo i le NW.
2. O le ā le faamaoniga e lagolagoina ai le tusia e Mose?
2 E lē fesiligia le tusia e Mose o le Levitiko. Ua faapea mai le faaiuga: “O poloaiga ia na fetalai mai ai Ieova ia Mose.” (27:34) E tai faapena foi le faamatalaga o loo maua i le Levitiko 26:46. O faamaoniga e pei ona matauina muamua e faamaonia ai o Mose na tusia le Kenese ma le Esoto ua faapena foi ona lagolagoina ai lona tusia o le Levitiko, auā e foliga mai i le amataga na avea le Penetatuka ma tusi taʻai e tasi. E lē gata i lea, ua sosoo atu le tusi o le Levitiko i isi tusi o muamua atu i le sooupu o le “ma,” (NW). O le faamaoniga e sili ona malosi o mea uma o le sii soo mai lea po o le toe taʻua e Iesu Keriso ma isi auauna faagaeeina a Ieova, o tulafono ma mataupu silisili o i le Levitiko e faapea na tusia e Mose.—Levi. 23:34, 40-43—Nee. 8:14, 15; Levi. 14:1-32—Mata. 8:2-4; Levi. 12:2—Luka 2:22; Levi. 12:3—Ioa. 7:22; Levi. 18:5—Roma 10:5.
3. O le ā le vaitaimi o loo aofia ai i le Levitiko?
3 O le ā le vaitaimi lea e aofia i le Levitiko? Ua faaiu le tusi o Esoto i le faatulagaina o le falefetafai i “le uluai masina i le tausaga e lua, o le uluai aso o lea masina.” O le tusi o Numera (lea e sosoo ma le Levitiko) ua tomua mai i le fetalai atu o Ieova ia Mose “i le uluai aso o le masina e lua i le tausaga e lua talu ona latou o mai nai le nuu o Aikupito.” O lea la, e lē silia ma se masina atoa faalemasina talu ona tuanai ae tutupu mea uma e lē tele o i le Levitiko, o le tele lava o le tusi o loo faia aʻe i tulafono ma tulafono faatonutonu.—Eso. 40:17; Nu. 1:1; Levi. 8:1–10:7; 24:10-23.
4. O anafea na tusia ai le Levitiko?
4 O anafea na tusia ai e Mose le Levitiko? E talafeagai ona fai se faaiuga faapea na ia tausia se faamaumauga o faamatalaga o mea a o tutupu ma tusi i lalo faatonuga mai le Atua a o ia mauaina. E iloa lea i le poloai atu o le Atua ia Mose ia tusi i lalo le malaia o sa Amalekā ina ua faatoʻā uma lava ona faatoilaloina i latou e Isaraelu i le taua. Ua manatu foi sa tusia i se aso e i luma atu, ona o nisi mataupu maʻoti o i le tusi. Mo se faaaoaoga, na poloaiina tagata Isaraelu ina ia avatu meaola ua latou mananao e faaaogā mo meaʻai i le faitotoa o le fale fetafai o le faapotopotoga ina ia fasia ai. O lenei poloaiga na tuuina atu ma tusia a o lei leva talu ona faavaeina le faiva faaositaulaga. E tele faatonuga ua tuuina atu mo le taitaia o Isaraelu i le vaitaimi o la latou malaga i le vaomatua. O nei mea uma ua faailoa ai na tusia e Mose le Levitiko i le 1512 T.L.M.—Eso. 17:14; Levi. 17:3, 4; 26:46.
5. O le ā le fuafuaga na aogā i ai tulafono e faatatau i taulaga ma le faamamāina faaletapuaiga?
5 Aisea na tusia ai le Levitiko? Na fuafuaina e Ieova ia iai se nuu paia, tagata ua faapaiaina, ua vavae ese mo le auaunaga ia te ia. Mai le taimi o Apelu, na ofoina atu ai e tagata faamaoni o le Atua taulaga ia Ieova, ae o le nuu o Isaraelu na muai tuuina atu i ai e Ieova faatonuga maʻoti e faatatau i taulaga mo agasala ma isi taulaga. O nei mea, e pei ona faamatala auiliili mai i le Levitiko, na faailoa atu ai i tagata Isaraelu le leaga tele o le agasala ma faamamafa ai i o latou mafaufau le lē fiafia mai o Ieova ia i latou ona o lenei tulaga. O nei tulafono faatonutonu, i le avea ai ma vaega o le Tulafono, sa pei o se taitaitama na taitaia atu tagata Iutaia ia Keriso, o loo faailoa ai ia i latou le manaomia o se Faaola ma i le taimi lava foi e tasi e aogā ina ia tausia ai i latou o se nuu e vavae ese mai isi vaega uma o le lalolagi. Ae maise lava, o tulafono a le Atua e faatatau i le faamamāina faaletapuaiga e aogā mo le tausisia o lo latou vavae ese.—Levi. 11:44; Kala. 3:19-25.
6. Aisea na manaomia faapitoa ai i lea taimi se taitaiga auiliili mai ia Ieova?
6 I le avea ma nuu fou o faimalaga atu i se laueleele fou, na manaomia e Isaraelu le taitaiga saʻo. E lei atoa se tausaga mai le Malaga Ese Atu, ma o tulaga masani o le olaga i Aikupito faapena foi ma ana faiga faaletapuaiga na olaola pea i o latou mafaufau. O se faiga masani i Aikupito le faaipoipo atu o le tama i lona tuafafine. Na faia tapuaiga sese e faamamalu ai le tele o atua, o nisi o na atua o ni meaola. Ua agaʻi atu nei lenei faapotopotoga tele i lona ala i le laueleele o Kanana, le nuu sa sili atu ona paʻū maulalo le olaga ma faiga faaletapuaiga. Ae toe tagai nei i ai i le toagālauapi a Isaraelu. O le faapotopotoga o loo faatumulia i le toatele o tagata Aikupito moni po o ē e iai se pito Aikupito, o se vao tagata ese na ola i le lotolotoi o tagata Isaraelu ma i latou na fananau mai i ni mātua Aikupito ma na tausi aʻe ma aʻoʻoga i ala, i lotu, ma i faiga faalotonuu a tagata Aikupito. O le toatele o i latou nei e lē masalomia sa matuā aafia i faiga inosia i lo latou atunuu moni i se taimi e lei mamao atu. Maeu la le manaomia ona latou mauaina o se taitaiga auiliili mai ia Ieova!
7. O le ā le auala ua faailoa lelei mai ai e tulafono faatonutonu o i le Levitiko le avea o le Atua ma tusitala o manatu?
7 Ua faailoa lelei mai e le tusi atoa o Levitiko le faagaeeina tauatua. E lē mafai e tagata faatauvaa ona fafauina aʻe tulafono ma tulafono faatonutonu atamai ma le tonu o loo iai. O ana tulafono e faatatau i meaʻai tatau, o faamaʻi, puipuia mai faamaʻi pipisi, ma le feagai ai ma tino oti ua faailoa mai ai se malamalama i mea moni na lē amanaiaina e fomai o le lalolagi seia oo ane i le faitau afe tausaga mulimuli ane ai. O le tulafono a le Atua e faatatau i meaola e lē mamā pe a ʻaina o le a puipuia ai tagata Isaraelu a o faimalaga atu. O le a puipuia ai i latou faasaga i le maʻi trichinosis e pipisi mai puaa, o le taifoi (le maʻi fiva palagaau) ma le paratyphoid e maua mai ituaiga patino o iʻa, ma faamaʻi pipisi e maua mai i meaola e tau atu i ai ua mamate. O nei tulafono aogā o le a faatonutonuina ai la latou tapuaiga ma o latou olaga ia ono mafai ai ona tausisia lo latou avea o se nuu paia ma oo atu ai ma ʻainā le Nuu Folafolaina. Ua faaalia e le talafaasolopito e faapea o tulafono faatonutonu na saunia e Ieova na faaoo atu ai i tagata Iutaia se manuia mautinoa i mataupu tau i le soifua maloloina lelei e sili atu i lo isi tagata.
8. E faapefea ona faamaonia atili e mataupu faavaloaga o iai i le Levitiko le faagaeeina?
8 O le faataunuuina o valoaga ma mea faiata o i le Levitiko ua faamaonia atili ai lona faagaeeina. Ua faamauina e le talafaasolopito paia ma talafaasolopito faalelalolagi le faataunuuina o āuga o le lē usiusitai e tusa i lapataiga mai le Levitiko. O isi mea o iai, sa valoia ai faapea o le a ʻaina e tinā a latou lava fanau ona o le oge. Na faailoa mai e Ieremia na faataunuuina lenei mea i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M., ma ua faamatala mai e Josephus le tupu o lenei mea i le faaumatiaga mulimuli ane o le aai, i le 70 T.A. O le folafolaga faavaloaga e faapea o le a manatua i latou e Ieova pe afai latou te salamō, na maua lona faataunuuga ina ua latou toe foi mai Papelonia i le 537 T.L.M. (Levi. 26:29, 41-45; Aue. 2:20; 4:10; Esera 1:1-6) Ua molimauina atili le faagaeeina o le Levitiko i upu sii a isi tusitala o le Tusi Paia e avea o se vaega o le Tusi Paia faagaeeina. E faaopoopo atu i upu sii na taʻua muamua e faamautuina ai o Mose na tusia, faamolemole tagai i le Mataio 5:38; 12:4; 2 Korinito 6:16; ma le 1 Peteru 1:16.
9. E faapefea ona faasilisilia e le Levitiko le suafa ma le paia o Ieova?
9 Ua lē aunoa ona faasilisilia e le tusi o Levitiko le suafa o Ieova ma lona silisili ese. E lē itiiti ifo i le 36 o ana tulafono o loo faasino atu e faapea na aumaia e Ieova. O le suafa o Ieova lava ia o loo aliali mai i se fuafaatatau, e faasefulu i mataupu taitasi, ma o loo tele foi ina faamanatu soo mai le usiusitai i tulafono a le Atua i le toe faapea mai, “o aʻu o Ieova.” O le paia ua fai ma matua o loo iai i le tusi atoa o Levitiko, o loo sili atu ona tele ona ia taʻua mai ai lenei mea manaomia na i lo se isi lava tusi o le Tusi Paia. Sa tatau i tagata Isaraelu ona paia auā e paia Ieova. O nisi tagata patino, nofoaga, mea faitino, ma vaitaimi na vavae ese mai e paia. Mo se faaaoaoga, o le Aso o le Togisala ma le tausaga o le Iupeli na vavae ese o ni vaitaimi o tausamiga faapitoa i le tapuaiga ia Ieova.
10. O le ā o loo faamamafa mai e fesootai atu i taulaga, ma o ā faasalaga mo agasala o loo matauina?
10 I le ogatusa ai ma lona faatāuaina mai o le paia, ua faamamafa e le Levitiko le vaega e faia i le faamagaloina ai o agasala i le faamasaaina o le toto, o lona uiga, o le faataulagaina o se ola. O taulaga e faia i manu na faaaogā ai na o manu vaefa fanua ma e mamā foi. I isi agasala maʻoti, o le taʻutino atu, le toe faaleleia ma le totogia o se faasalaga na manaomia e faaopoopo atu i le taulaga. Ae mo isi agasala, o le faasalaga o le oti.
LE POGAI E AOGĀ AI
28. O le ā le aogā o le Levitiko i Kerisiano i aso nei?
28 I le avea ma vaega o le Tusi Paia faagaeeina, e tele aogā o le tusi o Levitiko i Kerisiano i aso nei. Ua avea o se fesoasoani ofoofogia i le talisapaia o Ieova, ona uiga, ma ona ala e feutagai ai ma ana foafoaga, e pei ona ia faataitaia mai ma le manino ia Isaraelu i lalo o le feagaiga o le Tulafono. Ua taʻu mai e le Levitiko le tele o mataupu silisili autū e tumau pea, ma o loo iai le tele o ata faavaloaga, faapena foi ma valoaga, e faapea ona faamalosia ai le faatuatua pe a manatunatu i ai. O le tele o ona mataupu silisili o loo toe taʻua mai i Tusitusiga Kerisiano Eleni, o nisi o na mataupu silisili ua toe sii saʻo mai lava. E fitu manatu autū tāua o loo talanoaina i lalo.
29-31. Ua faapefea ona faamamafa mai e le Levitiko le faaaloalo i (a) le pule silisili ese a Ieova, (e) lona suafa, ma (i) lona paia?
29 (1) Le pule silisili ese a Ieova. O ia o le Faitulafono, ma o i tatou o ana foafoaga e tali atu ia te ia. Ua ia te ia le aiā e poloaia ai i tatou e matataʻu atu ia te ia. I le avea ma Pule Silisili Ese Aoao, na te lē faatagaina se faatavā, e ala i faiga faaifo i tupua, faiga faataulaitu, po o isi vala o faiga faatemoni.—Levi. 18:4; 25:17; 26:1; Mata. 10:28; Galu. 4:24.
30 (2) Le suafa o Ieova. E ao ona tausisia le paia o lona suafa, ma ia aua lava neʻi o tatou tofotofo faalumaina lea suafa i a tatou upu po o gaoioiga.—Levi. 22:32; 24:10-16; Mata. 6:9.
31 (3) Le paia o Ieova. Ona e paia o ia, e tatau foi i ona tagata ona paia, o lona uiga, ia faamamaluina, po o le faataatia ese mo lana auaunaga. E aofia ai i lenei mea le tausisia o le vavae ese mai le lalolagi lē amioatua o loo siomia ai i tatou.—Levi. 11:44; 20:26; Iako. 1:27; 1 Pete. 1:15, 16.
32-34. O ā mataupu silisili faavae ua faataoto mai e tusa i (a) le agasala, (e) le toto, ma (i) le nofosala fai faatatau?
32 (4) Le tele ua oo atu i ai le tulaga agasala. O le Atua o ia lea e fuafuaina po o le ā le agasala, ma e ao ona tatou tau faasaga i le agasala. So o se agasala e manaomia ai se taulaga togiola. E faaopoopo atu i ai, e manaomia foi ona tatou tautino atu, salamō, ma faia ni faaleleiga i le tele e mafai ai. E iai nisi agasala e lē mafai ona faamagaloina.—Levi. 4:2; 5:5; 20:2, 10; 1 Ioa. 1:9; Epe. 10:26-29.
33 (5) Le paia o le toto. Talu ai e paia le toto, e lē mafai la ona faaofi atu i totonu o le tino i so o se vaega lava. E na o le pau lava le faaaogā faatagaina o le toto o le faia ai lea o se togiola mo agasala.—Levi. 17:10-14; Galu. 15:29; Epe. 9:22.
34 (6) Fai faatatau le faasalaga ma le agasala. Sa lei tutusa le iloiloga o agasala uma ma ē na faia le agasala. O le maualuga o le tofiga, o le mamafa foi lena o le avega tauave ma le faasalaga mo le agasala. O le agasala ma le loto i ai na matuā mamafa lona faasalaga na i lo le agasala sa lei fuafuaina. Sa masani ona fua faasalaga e tusa ai ma le tele e mafai ona totogi atu ai. O lenei mataupu silisili o le fai faatatau e faapena foi ona faaaogā i isi vala e ese mai i le agasala ma le faasalaga, e pei o le lē mamā faaletapuaiga.—Levi. 4:3, 22-28; 5:7-11; 6:2-7; 12:8; 21:1-15; Luka 12:47, 48; Iako. 3:1; 1 Ioa. 5:16.
35. Ua faapefea ona taaofai mai e le Levitiko o tatou tiute agaʻi i o tatou uso a tagata?
35 (7) Le faamasinotonu ma le alofa. I le taaofai mai o o tatou tiute agaʻi i o tatou uso a tagata, ua faapea mai le Levitiko 19:18: “E te alofa atu i lē lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe.” Ua taaofai ai mea uma i lenei mea. E taofia ai le faaalia o le manatu faapito, gaoi, pepelo, po o le taufaaleaga, ma ua manaomia ai le faaalia o le magafagafa i ē lē atoatoa le malosi o le tino po o le mafaufau, o ē matitiva, o ē tauaso, ma ē tutuli.—Levi. 19:9-18; Mata. 22:39; Roma 13:8-13.
36. O le ā ua faamaonia ai e aogā le Levitiko i le faapotopotoga Kerisiano?
36 Ua faamaonia foi le tulaga matilatila o le Levitiko “e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu” i totonu o le faapotopotoga Kerisiano, i le tele o faasinoga na faatatau atu i ai e Iesu ma ona aposetolo, ae maise lava Paulo ma Peteru. Ua toe faamanatu mai ai le tele o ata faavaloaga ma faatusa o mea atali. E pei ona matauina e Paulo, “o le tulafono ua i ai le ata o mea lelei atali.” Ua faataoto mai ai “le mea faaaʻoaʻo ma le ata o mea faalelagi.”—2 Timo. 3:16; Epe. 10:1; 8:5.
37. O ā faataunuuga o mea na fai ma ata o loo faamatala mai i le Eperu?
37 O le fale fetafai, le faiva faaositaulaga, o taulaga, ae maise lava le Aso o le Togiola faaletausaga sa iai o latou uiga faiata tāua. I lana tusi i Eperu, ua fesoasoani ai Paulo ia i tatou e iloa ai faatatauga faaleagaga o nei mea i le fesootai atu i “le fale fetafai moni” o le tapuaiga ia Ieova. (Epe. 8:2) O le ositaulaga sili o Arona ua faaatagia ai Keriso Iesu “le ositaulaga sili i mea lelei ua aulia, ua ui ane i le fale fetafai e sili ona lelei ma ona atoatoa.” (Epe. 9:11; Levi. 21:10) O le toto o taulaga na faia i manu ua faaatagia ai le toto o Iesu, ua faapea ona maua ai “le togiola e faavavau mo i tatou.” (Epe. 9:12, LT) O le potu pito i totonu o le fale fetafai, le Mea Sili ona Paia, lea e ulu atu i ai le ositaulaga sili i le na o le Aso o le Togiola faaletausaga ina ia ofoina atu ai le toto o le taulaga, ua avea “o le faatusa o le mea moni,” “le lagi lava,” lea na afio aʻe i ai Iesu “ina ia iloa ai nei o ia i luma o le Atua mo i tatou.”—Epe. 9:24; Levi. 16:14, 15.
38. Na faapefea ona faataunuuina ia Iesu taulaga na fai ma ata?
38 O manu na faataulagaina—o manu e sao ona lelei, e lē ponā, na ofoina atu e fai ma taulaga mu po o taulaga mo agasala—ua fai ma sui o le taulaga lelei atoatoa ma e lē ponā o le tino faaletagata o Iesu Keriso. (Epe. 9:13, 14; 10:1-10; Levi. 1:3) O se mea e faaoso naunau, ua talanoaina e Paulo o le vala o le Aso o le Togiola lea e avatu ai tino mamate o manu o le taulaga mo agasala i tua o le toagalauapi ma susunu ai. (Levi. 16:27) Ua tusi mai Paulo, “O lea na tiga ai Iesu i tua o le faitotoa o le aai. . . . O le mea lea ina tatou o atu ai ia te ia i tua o le toagālauapi, ma ia tatou onosai i le upu faifai pei o lona faifaiga.” (Epe. 13:12, 13) Talu ai o faauigaga faagaeeina faapena, o faatulagaga faaletapuaiga ua faataoto mai i le Levitiko ua aumaia ai se faatāuaina atili, ma ua mafai ona amata ona tatou malamalama moni i le auala ofoofogia na faia ai e Ieova i tuā iina ni ata uigaese o loo faasino atu i mea moni e na o le agaga paia e mafai ona faamanino maia. (Epe. 9:8) E matuā tāua lea malamalamaga saʻo mo i latou o ē o le a maua aogā e ala i le sauniuniga mo le ola ua faia e Ieova e ala ia Keriso Iesu, le “ositaulaga sili e pule i le fale o le Atua.”—Epe. 10:19-25.
39. E faapefea ona talafeagai lelei atu le Levitiko i “Tusi Paia uma lava” i le faalauiloaina o fuafuaga a Ieova e uiga i le Malo?
39 E pei o le aiga o le au ositaulaga o Arona, i le avea o Iesu Keriso ma Ositaulaga Sili, ua iai foi ni ositaulaga lagolago e faatasi ma ia. Ua taʻua i latou nei o “tupu ma ositaulaga.” (1 Pete. 2:9) Ua taulai manino atu ma faamatala mai e le Levitiko le galuega o le togiolaina o le agasala e le Ositaulaga Sili ma le Tupu a Ieova ma mea manaomia ua taoto atu i sui o Lona aiga, o ē o faatatau atu i ai upu nei ‘amuia ma paia’ ma ua avea ma ‘ositaulaga a le Atua ma Keriso, ma ua fai ma tupu faatasi ma ia i tausaga e afe.’ Maeu ni faamanuiaga o le a faataulauina e lena galuega faaositaulaga i le siitia lea o le fanau usiusitai a tagata i le lelei atoatoa, ma maeu le fiafia o le a faapea ona aumaia e lena Malo faalelagi e ala i le toe faafoisia mai o le filemu ma le amiotonu i le lalolagi! E mautinoa lava, e tatau ona tatou faafetai uma atu ia Ieova, le Atua e paia, i lona fuafuaina mo se Ositaulaga Sili ma le Tupu, ma se auositaulaga faatupu ina ia taʻutaʻu atu i nuu uma Ana galuega lelei e iu i le faapaiaina ai o Lona suafa! E moni, e maoaʻe le talafeagai lelei atu o le Levitiko i “Tusi Paia uma lava” i le faalauiloaina o fuafuaga a Ieova e uiga i le Malo.—Faaa. 20:6.