Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bt mata. 15 itu. 117-123
  • “Faamalosiau i Faapotopotoga”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Faamalosiau i Faapotopotoga”
  • ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Seʻi o Ta Toe Foʻi e Asiasi i Uso” (Galuega 15:36)
  • “Ua Matuā Feita . . . ma Fefinauaʻi” (Galuega 15:37-41)
  • “Ua Taʻuleleia o Ia” (Galuega 16:1-3)
  • “Faamalosia le Faatuatua” (Galuega 16:4, 5)
  • “O Loʻu Atalii Pele ma le Faamaoni i le Alii”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2015
  • O Timoteo—E Sauni ma Lotomalie e Auauna Atu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
  • O Mareko ‘e Aogā i le Auaunaga’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2010
  • Timoteo—‘Le Atalii Moni i le Faatuatua’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
Faitau Atili
‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
bt mata. 15 itu. 117-123

MATAUPU 15

“Faamalosiau i Faapotopotoga”

Ua fesoasoani atu faifeʻau femalagaaʻi i faapotopotoga ina ia tumau i le faatuatua

Faavae i le Galuega 15:36-16:5

1-3. (a) O ai le aumea faimalaga fou a Paulo, ma o le ā le ituaiga o tagata e iai o ia? (e) O le ā o le a tatou aʻoaʻoina mai i lenei mataupu?

A O LA faimalaga atu i se auala gaoā mai i lea aai i lea aai, sa mafaufau loloto Paulo i se lumanaʻi mo lenei talavou o loo la malaga faatasi. O lona igoa o Timoteo. O le talavou lenei o Timoteo e tiotio ma malosi, atonu ua 19 po ua 20 ona tausaga. O le umi o le faigāmalaga, o le mamao ese atu foʻi lea mai i lona aiga. A o tau faaiʻuiʻu le aso, ua amata ona tau lē iloa atu laufanua o Lusa ma Ikonio. O le ā o loo faatalitali mai? O loo malamalama lelei i ai Paulo, auā o lana malaga faamisionare lona lua lenei. Ua ia iloa lelei o le a iai le tele o faalavelave ma faafitauli. O le a faapefea ona faafetaiaʻia e lenei talavou nei faafitauli?

2 Sa talitonu Paulo iā Timoteo, atonu e sili atu nai lo o le talitonuina e Timoteo o ia lava. Ona o mea na tutupu talu ai nei, na māfua ai ona talitonu Paulo, e manaʻomia se tagata talafeagai e la te faimalaga faatasi. Na iloa lelei e Paulo o le galuega o le a feagai ma ia—o le asiasia ma le faamalosia o faapotopotoga—e manaʻomia ai le maumauaʻi ma le autasi o manatu o faifeʻau femalagaaʻi. Aiseā na manatu ai faapena Paulo? O se tasi o māfuaaga, ona o se feeseeseaʻiga na tulaʻi mai i le va o Paulo ma Panapa i le taimi ua mavae.

3 I lenei mataupu, o le a tatou aʻoaʻoina atili ai le auala e sili ona lelei e taulimaina ai feeseeseaʻiga. O le a tatou iloa ai foʻi pe aiseā na filifilia ai e Paulo Timoteo e avea ma ana aumea faimalaga, ma malamalama ai i matafaioi tāua a i latou o loo auauna o ni ovasia matagaluega i aso nei.

“Seʻi o Ta Toe Foʻi e Asiasi i Uso” (Galuega 15:36)

4. O le ā na fuafua Paulo e fai i lana malaga faamisionare lona lua?

4 I le mataupu faatoʻā mavae atu, na tatou iloa ai le auala na faalaeiauina ai le faapotopotoga i Anetioka e le sāvali a uso e toʻafā—o Paulo, Panapa, Iuta ma Sila—ona o le faaiʻuga a le vaega pule e uiga i le peritome. O le ā le isi mea na fai e Paulo? Na talanoa atu iā Panapa mo le fuafuaga fou o le malaga: “Seʻi o ta toe foʻi e asiasi i uso i aai uma na ta talaʻia ai le afioga a Ieova, e vaai po o ā mai i latou.” (Galu. 15:36) E leʻi uiga Paulo i se faigāmalaga faasamasamanoa e toe asia Kerisiano fou. O loo faaalia i le tusi o Galuega māfuaaga uma o le malaga faamisionare lona lua a Paulo. Muamua, o le a faaauau ona ia faalauiloa atu poloaʻiga na faia e le vaega pule. (Galu. 16:4) Lona lua, i le avea o se ovasia femalagaaʻi, na naunau o ia e faamalosia le itu faaleagaga o faapotopotoga, ma fesoasoani iā i latou ia tumau i le faatuatua. (Roma 1:11, 12) E faapefea ona mulimuli le faalapotopotoga a Molimau a Ieova i aso nei, i le faaaʻoaʻoga na faataatia e le ʻauaposetolo?

5. E faapefea ona avatu e le Vaega Pule i aso nei taʻiala ma faalaeiauga i faapotopotoga?

5 I aso nei, ua faaaogā e Keriso le Vaega Pule o Molimau a Ieova e taʻitaʻia lana faapotopotoga. Ua avatu e nei tane faamaoni ua faauuina ia taʻiala ma faalaeiauga i faapotopotoga uma i le lalolagi aoao e ala i le tusia o tusi, o lomiga ua lomia ma lomiga i luga o le initaneti, o sauniga, ma isi auala eseese o fesootaʻiga. E taumafai malosi foʻi le Vaega Pule ia maua pea le fesootaʻiga vavalalata ma faapotopotoga taʻitasi. O lea, ua latou faaaogā ai le faatulagaga o ovasia femalagaaʻi. E tofia tuusaʻo e le Vaega Pule le faitau afe o toeaina agavaa i le lalolagi, e auauna o ni ovasia matagaluega.

6, 7. O ā nisi o matafaioi a ovasia matagaluega?

6 E uaʻi faapitoa atu ovasia femalagaaʻi i aso nei i le itu faaleagaga o tagata taʻitoʻatasi, i faapotopotoga e asiasi atu i ai. E faapefea? E ala i le mulimulituʻi i le faaaʻoaʻoga na faataatia e Kerisiano i le uluaʻi senituri e pei o Paulo. Na ia apoapoaʻi i ana aumea ovasia e faapea: “Ia talaʻi atu le upu; ia faia ma le faanatinati i taimi e sologa lelei ai ma taimi e lē sologa lelei ai; ia aʻoaʻi atu, ia matuā faatonu atu, ia apoapoaʻi atu ma le onosaʻi ma le tomai e aʻoaʻo atu. . . . Ia fai le galuega a le faievagelia.”—2 Timo. 4:2, 5.

7 Ina ia ōgatusa ma nei upu, e auai faatasi ovasia matagaluega ma a latou āva pe afai ua faaipoipo, ma tagata talaʻi o lenā faapotopotoga i so o se vala o le auaunaga. O nei faifeʻau femalagaaʻi e maelega i le faiva, ma o ni faiaʻoga tomai—o ni uiga e aogā i le leoleoina o le lafu. (Roma 12:11; 2 Timo. 2:15) Ua sili ona lauiloa i latou o loo auauna o ni ovasia matagaluega, i le alofa e lē manatu faapito. E latou te lotomalilie e auauna mo isi, faimalaga atu e ui ina leaga le tau ma e lē saogalemu oganuu. (Fili. 2:3, 4) E faalaeiau, aʻoaʻo ma faatonu e ovasia matagaluega faapotopotoga taʻitasi, e ala i lauga e faavae i le Tusi Paia. E maua e tagata uma o le faapotopotoga aogā e ala i le manatunatu loloto i uiga o nei faifeʻau femalagaaʻi, ma faaaʻoaʻo i lo latou faatuatua.—Epe. 13:7.

“Ua Matuā Feita . . . ma Fefinauaʻi” (Galuega 15:37-41)

8. Na faapefea ona tali atu Panapa i le valaaulia a Paulo?

8 Na talia e Panapa le valaaulia a Paulo e “asiasi i uso.” (Galu. 15:36) Sa sologa lelei le la galuega femalagaaʻi ma ua masani i oganuu ma tagata o le a la asia. (Galu. 13:2–14:28) O le fuafuaga e galulue faatasi i lenei tofiga, e foliga mai e talafeagai ma aogā. Ae ua tulaʻi mai se faafitauli. Ua tusia i le Galuega 15:37 e faapea: “Ua maumauaʻi foʻi Panapa e ave Ioane, o lē ua igoa iā Mareko.” E lē na o se fautuaga na fai atu e Panapa. Ua “maumauaʻi” o ia e faaaofia ai Mareko lona tauusoga, e avea o se aumea femalagaaʻi i la latou malaga faamisionare.

9. Aiseā na lē fiafia ai Paulo iā Panapa?

9 E leʻi malie i ai Paulo. Aiseā? Ua faapea mai le tala: “Peitaʻi, e leʻi manaʻo Paulo e ave [Mareko], auā na ia tuua i laʻua i Pafulia, ma e leʻi ō ma i laʻua i le galuega.” (Galu. 15:38) Sa malaga Mareko faatasi ma Paulo ma Panapa i la laʻua uluaʻi malaga faamisionare, ae e na te leʻi faaauauina le malaga. (Galu. 12:25; 13:13) I le amataga o le malaga, a o iai pea i latou i Pafulia, na tuua ai e Mareko lona tofiga ae toe foʻi i lona aiga i Ierusalema. E lē o taʻua i le Tusi Paia le māfuaaga na toe foʻi ai o ia, ae i le vaai a le aposetolo o Paulo i gaoioiga a Mareko, o se tagata e lē taʻumatuaina. Atonu sa fesiligia e Paulo le maufaatuatuaina o Mareko.

10. O le ā na oo iai le feeseeseaʻiga i le vā o Paulo ma Panapa, ma o le ā le iʻuga?

10 Na tumau pea ona manaʻo Panapa e latou te ō faatasi ma Mareko. Ae e leʻi manaʻo i ai Paulo. Ua faamatala mai e le Galuega 15:39: “Ua matuā feita ai i laʻua ma fefinauaʻi, ona la ō eseese ai lea.” Ua folau atu Panapa i lona aiga i le motu o Kuperu faatasi ma Mareko. Ae sa faaauau pea fuafuaga a Paulo. Ua faapea mai le faamatalaga: “Ae ua filifilia e Paulo ia Sila, ma ina ua uma ona tatalo le ʻauuso iā Ieova ina ia tausia o ia, ona la ō ai lea.” (Galu. 15:40) Ona la malaga faatasi lea “i Suria ma Kilikia, ua faamalosiau i faapotopotoga.”—Galu. 15:41.

11. O ā ni uiga talafeagai e ʻalofia ai ni feeseeseaʻiga faaumiumi i le vā o i tatou ma se tasi e faatigā mai?

11 Ua faamanatu mai e lenei tala lo tatou tulaga lē lelei atoatoa. Sa tofia Paulo ma Panapa o ni sui faapitoa o le vaega pule. Ma e foliga mai sa avea Paulo o se tasi o sui o lenā vaega. Peitaʻi, i lenei mea na tupu, na iloa ai le tulaga lē lelei atoatoa o le tagata e pei o Paulo ma Panapa. Pe na avea lenei tulaga ma pogai e tumau ai pea se feeseeseaʻiga umi i lo la va? E ui e lē lelei atoatoa, ae o Paulo ma Panapa o ni tane lotomaulalo, sa iai le mafaufau o Keriso. E mautinoa na iai se taimi na la toe faaalia ai le agaga faa-Kerisiano ma le lotofaamagalo. (Efe. 4:1-3) Mulimuli ane, na toe galulue faatasi Paulo ma Mareko i isi o la tofiga faatiokarate.a—Kolo. 4:10.

12. O ā uiga e tatau i ovasia i aso nei ona faaalia i le faataʻitaʻi iā Paulo ma Panapa?

12 O lenei feitagaʻi, e lē o ni uiga masani o Panapa ma Paulo. E lauiloa Panapa o se tagata lotoalofa ma agalelei—o le mea lea na lē faaigoaina ai e le ʻauaposetolo o ia i lona igoa o Iosefa, ae na faaigoa iā Panapa, o lona uiga o le “Atalii o Faamāfanafanaga.” (Galu. 4:36) Sa lauiloa foʻi Paulo o se tagata e alofa māfana ma agamalu. (1 Tesa. 2:7, 8) I le faaaʻoaʻo iā Paulo ma Panapa, o ovasia Kerisiano uma i aso nei e aofia ai ma ovasia matagaluega, e tatau ona taumafai pea e faaalia le lotomaulalo, i le feagai ai ma isi toeaina ma le lafu mamoe uma ma le agalelei.—1 Pete. 5:2, 3.

“Ua Taʻuleleia o Ia” (Galuega 16:1-3)

13, 14. (a) O ai Timoteo, ma na faapefea ona feiloaʻi i laʻua ma Paulo? (e) O le ā na mātaulia faapitoa ai e Paulo Timoteo? (i) O le ā le tofiga na maua e Timoteo?

13 O le malaga faamisionare lona lua a Paulo, na oo atu ai i le itumalo o Roma o Kalatia, i le nofoaga na faavaeina ai nisi o faapotopotoga. Mulimuli ane, “ua taunuu o ia i Teipe atoa foʻi ma Lusa.” Ua faapea mai le tala: “O loo iai i inā le soo e igoa iā Timoteo, o le tama a se fafine Iutaia e talitonu, ae o le Eleni lona tamā.”—Galu. 16:1.b

14 E foliga mai na feiloaʻi Paulo i le aiga o Timoteo, i lana uluaʻi malaga i lenā oganuu i le 47 T.A. O lea la, i lana malaga lona lua pe ā ma le lua i le tolu tausaga mulimuli ane, na mātaulia faapitoa ai e Paulo le talavou o Timoteo. Aiseā? Talu ai “ua taʻuleleia [Timoteo] e uso.” E lē gata na taʻuleleia o ia e le ʻauuso i lona nuu, ae na lauiloa foʻi lona talaaga lelei i isi faapotopotoga. Ua faamatala mai e faapea, o uso mai Lusa ma Ikonio, e tusa ma le 20 maila [30 km] le mamao, na latou faamatala atu ni tala lelei e uiga iā te ia. (Galu. 16:2) E ala i le taʻitaʻiga a le agaga paia, na tuuina atu ai e le ʻautoeaina i le talavou o Timoteo se tiute tauave tāua—o le fesoasoani iā Paulo ma Sila i le avea ai o se faifeʻau femalagaaʻi.—Galu. 16:3.

15, 16. O ā uiga sa iā Timoteo na taʻuleleia ai o ia?

15 Na faapefea ona maua e Timoteo se talaaga lelei a o talavou? Pe ona o lona atamai, foliga vaaia, po o ona agavaa? E masani ona fiafia tagata i uiga faapena. E faapena foʻi le perofeta o Samuelu, o lē na taaʻina i vaaiga faaletino. Peitaʻi, na toe faamanatu atu e Ieova iā te ia: “Auā e lē vaai le Atua e pei o le vaai a tagata, auā o le tagata e vaai i le tino, a o Ieova e vaai i le loto.” (1 Samu. 16:7) Nai lo o agavaa faaletino, na iā Timoteo ni uiga tausaafia na taʻuleleia ai o ia e ona uso Kerisiano.

16 I tausaga mulimuli ane, sa taʻua ai e le aposetolo o Paulo nisi uiga faaleagaga o Timoteo. Na faamatala e Paulo o Timoteo e mafaufau lelei, e alofa faataulaga, ma e maelega i le faatinoina o ona tiute faatiokarate. (Fili. 2:20-22) Sa lauiloa foʻi Timoteo i lona “faatuatua e lē faatagāfai.”—2 Timo. 1:5.

17. E faapefea ona faataʻitaʻi talavou i aso nei iā Timoteo?

17 I aso nei, e toʻatele talavou o loo faataʻitaʻi iā Timoteo e ala i le atiaʻe o uiga faale-Atua. O lea, e latou te faia ai se igoa lelei mo Ieova ma ona tagata, e tusa lava pe e lāiti i latou. (Faata. 22:1; 1 Timo. 4:15) E latou te faaalia le faatuatua e lē faatagāfai, ma e lē ola i ni olaga uigalua. (Sala. 26:4) O le iʻuga, e mafai e le toʻatele o talavou e pei o Timoteo, ona fai se sao tāua i le faapotopotoga. Maʻeu lo latou faalaeiau i ē uma o i le faapotopotoga e alolofa iā Ieova, pe a agavaa e avea o ni tagata talaʻi o le tala lelei, ma i le taimi talafeagai, e tuuina atu ai i latou iā Ieova ma papatisoina!

“Faamalosia le Faatuatua” (Galuega 16:4, 5)

18. (a) O ā faaeaga sa olioli ai Paulo ma Timoteo o ni faifeʻau femalagaaʻi? (e) Na faapefea ona maua e le faapotopotoga faamanuiaga?

18 E tele tausaga o galulue faatasi Paulo ma Timoteo. I le avea o ni faifeʻau femalagaaʻi, na la faia ai le tele o tofiga eseese e fai ma sui o le vaega pule. Ua faapea mai le Tusi Paia: “A o latou ō atu i aai, ua latou tuuina atu iā i latou i inā o poloaʻiga na faia e le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema, ina ia latou tausia.” (Galu. 16:4) E manino mai, sa mulimuli le faapotopotoga i le faatonuga mai i aposetolo ma toeaina i Ierusalema. O le iʻuga, “ua faaauau ai ona faamalosia le faatuatua o faapotopotoga, ma faatuputeleina ai mai i lea aso i lea aso,” ona o le usiusitaʻi.—Galu. 16:5.

19, 20. Aiseā e tatau ai ona usiusitaʻi Kerisiano i “ē o taʻimua”?

19 O loo faapena foʻi ona olioli Molimau a Ieova i aso nei i faamanuiaga, ona o lo latou gauaʻi ma usiusitaʻi i faatonuga mai i “ē o taʻimua” iā i latou. (Epe. 13:17) Talu ai ua suia le tulaga o le lalolagi, e tāua la i Kerisiano ona ola e ōgatusa ma meaʻai faaleagaga, lea ua saunia mai e “le pologa faamaoni ma le faautauta.” (Mata. 24:45; 1 Kori. 7:29-31) O le faia faapea, e taofia ai mai i le tafetafea ese atu faaleagaga, ma fesoasoani iā i tatou e tumau ai ona lē pisia mai i le lalolagi.—Iako. 1:27.

20 E moni, e lē lelei atoatoa ovasia Kerisiano i aso nei e aofia ai ma sui o le Vaega Pule, e pei foʻi o Paulo, Panapa, Mareko, ma isi toeaina faauuina i le uluaʻi senituri. (Roma 5:12; Iako. 3:2) Ae ona o le mulimulituʻi o le Vaega Pule i le Afioga a le Atua, ma pipiimau i le faaaʻoaʻoga a le ʻauaposetolo, ua faamaonia ai le maufaatuatuaina o i latou. (2 Timo. 1:13, 14) O le iʻuga, ua faamalosia ma faamausalī ai faapotopotoga i le faatuatua.

SA POLOGA TIMOTEO “I LE FAALAUTELEINA O LE TALA LELEI”

O Timoteo o se fesoasoani tāua tele i le aposetolo o Paulo. Ina ua mavae le galulue soosootauʻau o nei tamāloloa e toʻalua mo le 11 tausaga, sa tusi Paulo e uiga iā Timoteo: “E lē o iā te aʻu se tasi e mafaufau lelei e pei o ia, o lē e manatu mamafa moni iā te outou. . . . Ua outou iloa le faamaoniga ua ia tuuina mai e faatatau iā te ia lava, i le pei o se atalii ma lona tamā, na ma pologa faatasi i le faalauteleina o le tala lelei.” (Fili. 2:20, 22) Na lotomalie Timoteo e faataulaga o ia e galue malosi i le galuega talaʻi, ma avea ai ma uō pele a Paulo, ma ua faataatia ai se faaaʻoaʻoga lelei mo i tatou.

Timoteo.

O Timoteo, o lona tamā o le Eleni, ma o lona tinā o se Iutaia, ma atonu na ola aʻe o ia i Lusa. Na aʻoaʻoina o ia i Tusitusiga Paia e lona tinā o Eunike ma Loi le tinā o lona tinā. (Galu. 16:1, 3; 2 Timo. 1:5; 3:14, 15) E foliga mai na talia e i laʻua faatasi ma Timoteo le Faa-Kerisiano, ina ua faatoʻā asiasi atu Paulo i lo latou nuu.

I ni tausaga mulimuli ane ina ua toe foʻi mai Paulo, ua avea Timoteo o se talavou pe ā ma le 20 ona tausaga, ma “ua taʻuleleia o ia e uso i Lusa ma Ikonio.” (Galu. 16:2) Sa faagaeeina e le agaga o Ieova “valoaga” e uiga i se tama talavou, ma ina ia ōgatusa ma lea, sa fautuaina ai e Paulo ma toeaina o le faapotopotoga ina ia tofia Timoteo i se auaunaga faapitoa. (1 Timo. 1:18; 4:14; 2 Timo. 1:6) Sa avea o ia ma soa a Paulo i ana malaga faamisionare. O lona uiga e tatau ona tuua e Timoteo lona aiga, ma ia peritomeina ina ia taofia ai ni faitioga mai tagata Iutaia o le a asiasi atu i ai.—Galu. 16:3.

E mamao oganuu na faimalaga i ai Timoteo. Na latou talaʻi ma Paulo ma Sila i Filipi, ae na o i laʻua ma Sila i Perea, ona alu lea na o ia i Tesalonia. Ina ua la toe feiloaʻi ma Paulo i Korinito, sa taʻu atu e Timoteo tala lelei o le alofa ma le faamaoni na faaalia e uso i Tesalonia e ui i puapuaga. (Galu. 16:6–17:14; 1 Tesa. 3:2-6) Ina ua maua e Paulo lenei tala e faapopoleina ai e uiga i uso i Korinito, na mafaufau o ia a o iai pea i Efeso, e toe auina atu Timoteo i Korinito. (1 Kori. 4:17) I Efeso, na auina atu ai e Paulo Timoteo ma Erato e ō i Maketonia. Ae ina ua tusia e Paulo lana tusi i Roma, o le taimi lea ua toe faatasi i laʻua ma Timoteo i Korinito. (Galu. 19:22; Roma 16:21) O nisi nei o malaga mai i le tele o malaga na faia e Timoteo, ona o le tala lelei.

Atonu na faatalatū Timoteo e faaaogā lana pule, na māfua ai ona faalaeiau atu Paulo: “Aua lava neʻi vaai maulalo se tagata i lou talavou.” (1 Timo. 4:12) Na auina atu ma le mautinoa e Paulo Timoteo i se faapotopotoga na iai se faafitauli, ma faatonuga e faapea: “Ia e poloaʻi atu i nisi e aua le aʻoaʻo atu i mataupu ese.” (1 Timo. 1:3) Na avatu foʻi e Paulo iā Timoteo le faatagaga e tofia ai ovasia ma auauna o le faiva i le faapotopotoga.—1 Timo. 5:22.

Na matuā fiafia Paulo iā Timoteo ona o ona uiga lelei. Ua faaalia mai i le Tusi Paia, o lenei tama talavou o se uō māfana a Paulo, faamaoni ma alofa ua pei o sona atalii. Na tusi Paulo e faapea, sa ia manatua loimata o Timoteo i le fia vaai iā te ia, ma tatalo mo ia. E pei o se tamā e manatu mamafa, na ia avatu foʻi iā Timoteo se fautuaga e uiga i lona “maʻi e tupu soo”—o le manava tigā.—1 Timo. 5:23; 2 Timo. 1:3, 4.

I le taimi muamua a o iai Paulo i le falepuipui i Roma, sa iai faatasi o ia ma Timoteo. Mo sina taimi, sa onosaia ai foʻi e Timoteo noataga i le falepuipui. (File. 1; Epe. 13:23) Na iloa le māfana o faalogona i le va o nei tamāloloa e toʻalua, ina ua iloa e Paulo ua lata ona oti, sa ia talosaga atu iā Timoteo: “Ia e taumafai malosi e te vave sau iā te aʻu.” (2 Timo. 4:6-9) E lē o taʻua mai i le Tusi Paia pe na maua atu e Timoteo lona faiaʻoga pele pe leai.

NA OLIOLI MAREKO I LE TELE O ONA FAAEAGA

Na taʻua i le Evagelia a Mareko, o i latou na puʻea faapagota Iesu, na taumafai foʻi e puʻea “se tauleʻaleʻa” o lē na ʻsola lē lavalavā.’ (Mare. 14:51, 52) O Mareko, o lē ua igoa foʻi iā Ioane Mareko, e na o ia na faamauina lenei tala, atonu o ia foʻi lea na tusia lenei tusi. Afai o lea, e mautinoa sa feiloaʻi Mareko ma Iesu.

O loo faalogologo Mareko ma tusi ana faamaumauga a o tautala se toeaina matua.

Pe ā ma le 11 tausaga mulimuli ane, a o sauāina e Herota Akeripa Kerisiano, na faapotopoto ai i le fale o Maria, le tinā o Mareko, “nisi” sui o le faapotopotoga i Ierusalema e tatalo ai. O le fale lava lea na alu atu i ai Peteru ina ua tatala faavavega mai o ia i le falepuipui. (Galu. 12:12) O lea, atonu na ola aʻe Mareko i se fale na faaaogā mulimuli ane mo sauniga faa-Kerisiano. E mautinoa e masani o ia i uluaʻi soo o Iesu, ma sa avea i latou o se uunaʻiga lelei mo ia.

Sa galulue soosootauʻau Mareko ma le tele o ovasia o uluaʻi faapotopotoga Kerisiano. O lona uluaʻi tofiga e pei ona tatou iloa, o le galulue faatasi lea ma lona tausoga o Panapa ma le aposetolo o Paulo, i lo la tofiga i Anetioka i Suria. (Galu. 12:25) Ina ua ō atu Panapa ma Paulo i la laʻua uluaʻi malaga faamisionare, na faimalaga faatasi ma Mareko, na ō atu muamua i Kuperu, ona sosoo ai lea ma Asia Itiiti. O i inā, na toe foʻi ai Mareko i Ierusalema mo ni māfuaaga e tatou te lē iloa. (Galu. 13:4, 13) Ina ua māeʻa se feeseeseaʻiga i le va o Panapa ma Paulo e uiga iā Mareko, e pei ona faamatalaina i le Galuega mataupu e 15, ona faaauau loa lea e Mareko ma Panapa la laʻua galuega faamisionare i Kuperu.—Galu. 15:36-39.

E oo mai i le tausaga o le 60 po o le 61 T.A., ua lē o toe manatuaina ni feeseeseaʻiga sa iai ina ua toe galulue faatasi Paulo ma Mareko i Roma. Na tusia e Paulo o loo faapagota i lenā aai, se tusi i le faapotopotoga i Kolose: “O loo momoli atu iā te outou alofaaga o Aritako, o lē ua ma saisaitia faatasi, faapea foʻi ma Mareko le tausoga o Panapa (o lē na matou poloaʻi atu ai iā te outou ina ia talia o ia pe a alu atu).” (Kolo. 4:10) O lea na mafaufau ai Paulo, o le a ia auina atu Ioane Mareko mai i Roma i Kolose e fai ma ona sui.

Sa galulue faatasi Mareko ma le aposetolo o Peteru i Papelonia, i se vaitaimi i le va o le 62 ma le 64 T.A. E pei ona faamauina i le mataupu e 10 o lenei lomiga, sa la atiaʻe se faiā vavalalata, ona sa taʻua e Peteru le tauleʻaleʻa o Mareko o “loʻu atalii.”—1 Pete. 5:13.

Mulimuli ane, i le tusa ma le 65 T.A., ina ua faafalepuipuiina i le taimi lona lua i Roma le aposetolo o Paulo, na ia tusi atu i lona uso sa la faigaluega faatasi o Timoteo, o lē sa i Efeso e faapea: “Ia oulua ō mai ma Mareko, auā e aogā o ia iā te aʻu i le faiva.” (2 Timo. 4:11) E mautinoa sa vave ona talia e Mareko le valaaulia, ma alu atu ai loa mai Efeso i Roma. E lētioa la ona matuā talisapaia e Panapa, Paulo, ma Peteru lenei tane!

O le faaeaga sili na maua e Mareko, o le faagaeeina lea o ia e Ieova e tusia lenei Evagelia. Na maua e Mareko le tele o ana faamatalaga mai i le aposetolo o Peteru. E lagolagoina lenei vaaiga i mea moni na tutupu, ona e aofia i faamatalaga a Mareko faamaoniga patino o se tagata na vaaitino lava iai e pei o Peteru. Peitaʻi, e foliga mai na tusia e Mareko lana Evagelia i Roma, ae lē o Papelonia i le taimi a o la faatasi ma Peteru. Sa faaaogā e Mareko le tele o faaupuga faa-Latina ma faaliliuina faaupuga faa-Eperu, ia sa faigatā ona malamalama i ai tagata e lē o ni Iutaia, ma e foliga mai sa ia tusia faapitoa mo tagata o Nuu Ese.

a Tagaʻi i le pusa “Na Olioli Mareko i le Tele o Ona Faaeaga.”

b Tagaʻi i le pusa “Sa Pologa Timoteo ʻi le Faalauteleina o le Tala Lelei.’”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga