Ō Faatasi ma e Tausisia le Faamaoni a Ieova
“A e peitai aʻu nei, ou te savali ma laʻu amio sao . . . ou te faamanū atu ia Ieova i totonu o faapotopotoga.”—SALAMO 26:11, 12.
1, 2 (a) E faapefea ona maua e nisi o lotu i Kerisinetoma a latou aulotu? (e) O a auala o aʻoaʻoga na faaaogaina e Iesu? (Mataio 11:28-30)
I LE 1985 e 189,800 tagata na papatisoina o se faailoga o lo latou tuuina atu ia Ieova e avea ma ana molimau Kerisiano. O se faatatauga e 520 i le aso. Na faapefea ona faia e nei tagata uma le filifiliga ina ia papatisoina? Pe sa auai ea i latou i ni faatasiga faatosina tetele, ma faalogologo i se failauga faagauloto, ona faia ai lea o se filifiliga ootia mo Keriso? O le auala lena o faiga a nisi o lotu Porotesano ma lotu Evagelia. A e pe o le auala ea lena e maua mai ai e Keriso i latou e mulimuli i a te ia?
2 Pe a tatou suesueina ma le faaeteete talaiga a Iesu i le lautele, tatou te maua ai ea na ia faatogafitia lagona ootia. Mo se faaʻaoaʻoga, pe na ia tu atu i luma o lana aofia ma ni aufaipese ma pesega? Pe o le mea ea na ia faaaoga ni togafiti faalemafaufau ina ia atiina ae se lagona ootia faalelelei i lana aofia ma uunaia ai i latou ia vane i luga tupe mai i a latou taga? E leai, o lana auala o aʻoaʻoga sa uunaia ai tagata e manatunatu ma fefulifulisai. Talu ai o le toatele o ana tagata faalogologo o Iutaia, ua uma ona i ai so latou malamalamaga i Tusitusiga Eperu. Sa mafai ona ia faia ia latou fefulifulisai e faavae i lo latou uluai malamalama ma i lea na latou iloa ai o ia o le Mesia.—Mataio, mataupu 5-7; Luka 13:10-21.
3. E faapefea ona tatou iloa sa lei na ona faagaeeina e Paulo faalogona ootia i ana aʻoaʻoga?
3 Sa faapena foi ona manatu nisi, ia Paulo faapea, e vaivai lana tautala e le lava lona agavaa, e fefulifuliai ai i le faauigaina o mea. (Galuega 20:7-9; 2 Korinito 10:10; 11:6) Sa ia tusi atu: “O lenei le au uso e, ou te aioi atu ia te outou ona o le alofa mutimutivale o le Atua, ia outou tuuina atu o outou tino i le Atua, o le taulaga ola, ma le paia, ma le malie, o le mea lea e tatau ai ona outou faia . . . A e peitai, ia liliuina i le toe fuataina o outou loto [“ina ia suia atoatoa lagona o ō outou manatu,” Phillips] ina ia outou suesue pe se a le finagalo o le Atua, o mea ua lelei, ma le mālie, ma le atoatoa.”—Roma 12:1, 2.
4. A o lei papatisoina se tasi e avea ma Molimau a Ieova, o a laasaga e tatau ona ia uia?
4 E faapena foi i aso nei, o i latou ua papatisoina o tagata suesue le Tusi Paia ma fefulifulisai ma le faaeteete i na mea sa aʻoaʻoina a o lei faia le laasaga uigā o le papatisoga, po o le faatofuina atoa i le vai. (Galuega 17:11, 12) O la latou filifiliga sa lei faia i se lagona ootia faanatinati. Na i lo o lea, a o lei taliaina mo le papatisoga, sa latou auai e le aunoa i sauniga faa-Kerisiano ma le manatu ia mau le poto saʻo ia Keriso Iesu. (Eperu 10:25) Sa latou auai foi e le aunoa i le faiva faa-Kerisiano, e fetufai le tala lelei o le Malo ma isi. (Galuega 5:42; 1 Korinito 9:16) Ma, i vaiaso mulimuli ane ai a o lei oo i lo latou papatisoga, sa latou autaluina ma le faaeteete ma nisi o le autoeaina o le faapotopotoga ni fesili e sili atu i le 120 e faatatau i aʻoaʻoga faa-Kerisiano ma amioga, atoa foi ma le talanoaina o le faitau selau o mau mai le Tusi Paia e lagolagoina ai— e faia nei mea uma ina ia faamoania ai i latou o ni ē tausisia le faamaoni a o lumanai lo latou papatisoga.—Galuega 8:34-36a
Le Eseesega e Faia e le Papatisoga
5. Faatasi ai ma a ala o amioga e iloa ai se tagata i lona papatisoga?
5 O le a e faataunuuina e se tasi i le papatisoga? Muamua lava, ua ia faailoa atu ai o ia faatasi ma lē tausisi i le faamaoni sili sa i ai i luga o le lalolagi—o Keriso Iesu. Sa faataatia lava e Iesu ia le faaaʻoaʻo i le papatisoga lea o ia ina ua tusa ma le 30 ona tausaga. (Luka 3:21-23) Mulimuli ane na ia poloaia ona soo ina aʻoaʻo ma papatiso atu i le lalolagi lautele. (Mataio 28:19, 20) A e pe sa ia faauiga ea faapea e ao i ona soo ona tau a ina papatiso, e aunoa ma le vaai agai i a latou amioga?
6, 7. (a) O le a e manaomia i le avea ma soo moni o Keriso? (e) O le a ua faauiga i ai le paia?
6 Ua aumaia e le aposetolo o Peteru le vaaiga saʻo ina o ia tusi atu: “Ia faapea foi outou ona paia ia outou amio uma; auā ua tusia, Ia paia outou, auā o aʻu nei e paia lava aʻu.” (1 Peteru 1:15, 16) Nei la, mo se Kerisiano tuuina atu, o le a le uiga “ia paia”?
7 E tusa ai ma le Expository Dictionary of New Testament Words a W. Vine, o le upu Eleni haʹgi·os (ua faaliliuina “paia”) “i lona tulaga faavae ia vavaeese . . . ma i lea, i le Tusi Paia i lona tulaga tau amio ma le mataina faaleagaga, ia vavaeese mai le agasala ma o le mea lea ia tuuina atu i le Atua.” O lenei malamalamaga e aumaia ai se tulaga siitia ia i latou o le a papatisoina e avea o ni Kerisiano moni. O lenei mea o se tulaga siitia o le faamaoni, ma o le faamaoni o le ‘pipii mau atu lea i se faiga tau amioga mamā ua uma ona faataatia’—i le tulaga o se Kerisiano, o mea tautele faale-Keriso.—Ioane 17:17-19,18:36, 37.
8. (a) O a tapulaa, sa taatele i le uluai faapotopotoga Kerisiano e faatatau i amio? (e) Pe ua mulimuli ai ea Kerisiano i na tapulaa? Aumai ni faaaʻoaʻoga o mea tutupu i le vaipanoa.
8 O le faapotopotoga Kerisiano moni e tausisia pea le faamaoni, e faatumauina ai se faapotopotoga mamā. O le mea lea na faatonu atu ai e Paulo uluai Kerisiano “ai se tasi ua taʻuusoina a e faitaaga, pe matapeapea, pe onā, pe fao mea; aua lava neʻi tou feoai, aua foi tou te aai faatasi ma le o faapea . . . Ia faateaeseina e outou lena tagata amio leaga ia te outou.” (1 Korinito 5:9-13; 2 Ioane 10, 11) Pe ua faatinoina ea e taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma lena tulaga siitia o le faamaoni i a latou lafu? Ua talia e Kerisinetoma—sui e lolotu pe leai foi—tagata e faia pea so o se ituaiga o agasala matuiā ma faiga saua. E leai se avanoa e faatagaina e mataupu silisili o le Tusi Paia mo ia ituaiga o faiga.—Faatusatusa le Ieremia 8:5, 6, 10.
9. O le a na tosina mai ia tagata e toatele ia tuuina atu ma papatisoina?
9 Talu ai lenei tulaga siitia i totonu o Molimau a Ieova, o i latou e alolofa i le upu moni ma le faamaoni ua tosina ina ai ia tuuina atu i latou i le Alii Silisili Ese o le Vateatea, o Ieova le Atua. (Sapakuka 3:18, 19) Ua latou iloa lelei ai le eseesega manino i le va o amio a lotu o le lalolagi ma lea o Molimau a Ieova. E moni, o le toatele o tagata e inoino i le tapuaiga mamā. (1 Peteru 4:3, 4) Peitai o e alolofa i le faamoni ua sagai atu i le upu moni i le faitauafe. Ua latou faaalia lo latou alofa i le Atua ma ana tulafono i lo latou gauai atu i le papatisoina i le vai.—Faatusatusa le Mareko 1:10; Ioane 3:23; Galuega 8:36.
Faamaoni e Faavae i le Alofa ma le Tutumau.
10. O le a e manaomia mo se Kerisiano ina ia tausisia lona faamaoni?
10 E i ai le tau o le faamoni. Sa faamanino mai e Iesu lena mea ina o ia valaaulia tagata e fai ma e mulimuli atu ia te ia. “Ai se fia mulimuli mai ia te au, aua neʻi usiusitai o ia ia te ia, (“lafoa o ia i tua,” The New English Bible) a ia ave e ia lona satauro, i le mulimuli mai ai (pea) ia te au.” (Mareko 8:34) O le ala i le faamaoni mo Kerisiano e aofia ai tofotofoga ma se faataulagaina ma e mo le auala lava e tasi sa faia ai e Iesu—ona o lo tatou fili lava e tasi, o Satani. (Efeso 6:11, 12) O lea, o le tumau e manaomia ina ia mafai ai ona mulimuli atu “pea” ia Iesu. O le mafuaaga lena, e le o se mea māmā ai le filifiliga ia tuuina atu; e le o se feni e pasia ai le taimi. Peitai e i ai nisi ua lafoaia le upu moni i ni nai masina po o tausaga foi o lo latou papatisoga. E faapefea ona tatou faamatalaina o lena mea?
11. Ai se a, atonu ua le mafai ai ona faaauau nisi i ala o le faamaoni?
11 Atonu o nisi na ala ona papatiosina ona o faalogona ootia na i lo o se tulaga sagatonu o le mafaufau e vaevaetonuina ai mea. Atonu o nisi foi na ona vaavaai atu mo ni iuga vave ma faia ai se tuuina atu manatu faapito mo sina taimi puupuu. Po o le a lava le mafuaaga, ua leiloa lo latou faiā malosi ma Ieova. Latou te lei “vaavaai atu” ia Iesu Keriso, o lo latou Faaaʻoaʻo. (Eperu 12:1, 2) Ma o lona iuga, ua faaitiitia ai lo latou alofa i le Atua ma ua lē faaumiumia ai lo latou faamoni. A e ai se a ua avea ai le alofa o se mea moni e sili ona taua? Auā ua na o lea le faavae mau mo se tuuina atu e faavavau ia Ieova.—Mareko 12:30, 31; 1 Ioane 4:7, 8, 16; 5:3.
E Faatatau le Tau o le Faamaoni
12. O le a le ala poto e uia a o lei papatisoina?
12 Sa lei faalaieauina e Iesu ona soo ina ia mulimuli tauaso atu ia te ia e aunoa ma le faatatauina o le tau. Sa ia faatonuina: “O ai foi so outou ua fia fai se ʻolo, e le muai nofo i lalo e faitau tupe e totogi aʻi, po ua lava ana mea e faauma ai.” Ioe, o le tagata poto na te fuatia ma le faaeteete ala o ana gaoioiga i le lumanai. E tatau ona ia mautinoa ana gaoioiga a o lei talia le tiute tauavae atoatoa o le tuuina atu faa-Kerisiano ma le papatisoga. Ma sa faaalia e Iesu le uiga o lena mea ina ua ia faaiu mai e faapea: “E faapea foi so outou e le lafoai ana mea uma, e le mafai ona fai o ia moʻu soo.”—Luka 14:28-33.
13. Afai o le aano o aʻoaʻoga a Iesu o le alofa, o le a sa ia uiga i ai ina o ia fetalai faatatau i le inoino o se tasi i lona aiga? (Mataio 22:37-40)
13 O le tuuina atu ia Ieova e manaomia ai le faamaoni atoatoa ma le loto i le faia o le finagalo tauatua. E le mafai ona faatagaina se tagata po o mea totino e faamuamua i le alofa o se tasi i le Atua. O le mea lena na taʻua ai e Iesu: “Afai e sau se tasi ia te au, a e le ʻinoʻino i lona tamā, ma lona tinā, ma le avā, ma le fanau, ma uso, ma tuafafine e oo lava i lona ola, e le mafai ona fai o ia moʻu soo.” (Luka 14:26) O lea, o le a sa uiga i ai Iesu ina o ia fetalai faapea e inoino se tasi i lona aiga e oo lava ia te ia? Talu ai sa ia aʻoaʻoina ona soo ia alolofa atu e oo lava i ō latou fili, o le a la le uiga na ia faaaoga ai le upu inoino i inei? (Luka 6:27, 35) O le inoino i inei ua i ai le manatu ia faaitiitia le alofa.—Faatusatusa le Mataio 12:46-50.
14. O a uiga faaalia o nisi o uo ma aiga pe a avea se tasi ma molimau a Ieova? (Ioane 15:18, 19)
14 O le mea moni afai e avea se tasi o se molimau Kerisiano a Ieova, e vave lava ona ia sailia po o ai ana uo moni. Atonu o le a teena pe taumamao foi nisi mai le auaufaatasi ma ia, ona ua ia lafoia lana uluai lotu, e tusa lava pe latou te lē o faatinoina so o se ituaiga o lotu. A e peitai na folafola mai e Iesu faapea o le a i ai le taui mo so o se tofatumoanaina, i lona fetalai mai: Ai se tasi ua ia tuua fale, po o uso, po o tuafāfine, po o tamā, po o tinā, po o le avā, po o le fanau, po o le fanua, ona o aʻu ma le tala lelei, e maua lava e ia taisautuaselau i lenei olaga . . . a o le ola atali e maua ai le ola e faavavau.”—Mareko 10:29, 30.
15. Ai se a atonu e vaai maulalo ai nisi o Molimau a Ieova?
15 I nisi tulaga ole ala i letuuina atu ma le faamoni atonu o le a iu ina aveesea a ile tauleleia i le vaaiga a nisi tagata. (1 Korinito 4:12, 13) Ai se a o le a faapena ai? Auā foi o lea ua e faatinoa nei le tapuaiga ua manatu i ai e le “faaaloalogia.” (Faatusatusa le Mareko 2:15, 16) Auā foi, e le o se uiga faaaloalo le ‘alu atu ma faatiga isi tagata e uiga i lau lotu mai lea fale i lea fale.’ E le o se mea faaaloalogia le falepuipuiina na i lo o le lepetia o le solitu i mataupu tau le faailoga lanu ma le lotonuu. (Ioane 18:36) E le o se mea faaaloalo le teena o le tuia o le toto ona o le loto fuatiaifo aʻoaʻoina mai le Tusi Paia—e ui ina o le mala ua i ai nei o le AIDS ua toe manatunatu ai tagata e uiga i le mataupu.—Faatusatusa le Galuega 15:28, 29; 17:6, 7; 24:5.
16. Ua faapefea ona fesoasoani i tatou ia tausia lo tatou faamaoni?
16 E ui lava ina vaapiapi ma faigata le ala o le faamoni faa-Kerisiano, a e o loo avanoa pea le fesoasoani. (Mataio 7:13, 14) O le mea lea ua mafai ai ona faapea mai Paulo: “Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso ia te au.” (Filipi 4:13) Ma e mafai ona tatou maua lena malosi e ala i tatalo e le aunoa, e ala i le suesueina o le Afioga a le Atua, ma e ala foi i le auaufaatasi ma le faapotopotoga Kerisiano. I le avea ma ē tausisia le faamaoni papatisoina, e mafai ona tatou tumau i le faatuatua ma le faamaoni, faafetai i le mana ua aumaia pea e le Atua.—Efeso 4:11-13; 6:18; Salamo 119:105.
Aoga o le Tausisia o le Ala o le Faamoni
17. O a faamanuiaga e taʻitaʻiina atu i ai e le papatisoga?
17 O le laasaga o le tuuina atu ma papatiso e taʻitaʻiina atu ai i faamanuiaga e tele. Ma o se mea e tasi, e mafai ona iu i le faalauteleina ma maua ai le loto malie i lau faiva. O loo i ai avanoa mo le auaunaga i le lumanai i le avea ma paeonia lagolago, ma i nisi o tulaga e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i le galuega paeonia sauatoa ma le faapito, auaunaga faamisionare, galuega i Peteli. (Tagai i le pusa i e itulau 26) Mo uso papatisoina, ua tatalaina ai le ala e auauna ai i isi i le faapotopotoga i le avea o se auauna o le faiva ma, i se taimi, e mafai foi ona avea ma toeaina. Peitai o nei faamanuiaga uma, ua i ai le manoga faavae e tasi—o le faamoni.—1 Timoteo 3:1-10.
18. E ao faapefea ona aafia nisi o tatou feiloai ona o ō tatou olaga tuuina atu?
18 O aoga o le olaga tuuina atu ma le faamoni e mafai ona faalauteleina atu ina ia aafia ai isi. I le mulimuli atu i faaaʻoaʻoga a Keriso, e mafai ona avea ai se tasi o se tane, po o se avā, tamā, po o se tinā e sili ona lelei. (1 Peteru 2:21; Efeso 5:21-33; 6:4) E mafai e le au talavou ona faatupu se faiā e atiina ae ai ma o latou matua, faiaʻoga, ma toeaina o le faapotopotoga. (Tito 2:6, 7) O Kerisiano papatisoina uma lava, e avea ma tuaoi, tagata faigaluega, ma se pule ua sili ona lelei. (Mataio 22:39; Efeso 6:5-9; Tito 2:9, 10) Ma i le pei o Keriso, o Kerisano uma e ao ona avea o ni aumea e malolo ai isi, e pei lava ona fetalai Iesu: “Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o aʻu le agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.”—Mataio 11:29.
19. O a isi aoga sili e iu i ai i le laa atu le i le laasaga o le tuuina atu?
19 O le aoga sili i le faia o le laasaga o le tuuina atu ma papatisoina e maua ai se faiā mafana ma Le Na Faia mea. E taʻitaʻiina atu ai i le filemu o le mafaufau. E pei ona faatonu mai Paulo: “Aua neʻi popole outou i se mea e tasi, a ia faailoa atu o outou manao i mea uma lava i le Atua, i le tatalo, ma le faatoga, atoa ma le faafetai. O le manuia foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai, e leoleoina ai o outou loto atoa ma o outou mafaufau ia Keriso Iesu.”—Filipi 4:6, 7.
20. (a) I luga o le a ua faavae ai le “manuia” [filemu] mai le Atua”? (e) O le a le avanoa ua tatalaina nei i se tagata ua papatisoina?
20 “O le manuia [filemu] foi mai le Atua” e faavae i se malamalama loloto e uiga i le faaaʻoaʻoga a Iesu ma le taulaga togiola. O lenei iloa e uiga ia Keriso ua taʻitaʻiina atu ai le toatele i le salamo faamaoni ma faia ia ni suiga faamaonia o a latou amio, po o le ‘liliu ese’ mai le agasala. (Galuega 3:19, 20) O le iuga, ua faapea mai i latou ua tuuina atu e pei o le faisalamo: “A e peitai aʻu nei, ou te savali ma laʻu amio sao . . . ou te faamanū atu ia Ieova i totonu o faapotopotoga.” (Salamo 26:11, 12) O le tagata e papatisonia i le vai e faaalia ai lona tuuina atu i le Atua ua ō faatasi o ia ma ē tausisi i le faamoni a Ieova i le lalolagi atoa. (1 Peteru 2:17) Ua ia “tago atu i le ola moni” le ola e faavavau, na folafolaina mai e Ieova e ala ia Keriso Iesu.—1 Timoteo 6:19 N.W. Tito 1:2.
[Faaopoopoga i lalo]
a O loo faaauivi mai le The Watchtower o Iuni 1, 1985, itulau 29-31 taualumaga saʻo faatatau i le papatisoga ma faataatia ai ni fesili se lua e tuuina atu i sui papatiso i le faaiuga o le lauga o le papatisoga.
O le A Lau Tali?
◻ Na faapefea ona tosina uluai Kerisiano i le upu moni na aʻoaʻoina e Keriso ma ona aposetolo?
◻ E faapefea ona fesootai i le paia i Kerisiano taitoatasi atoa ma le faapotopotoga?
◻ I luga o le a e tatau ona faavae ai le faamoni?
◻ O a aoga o le tausisia o le faamaoni?
[Pusa i le itulau 20]
Faaeaga i le Faiva Sauatoa
Paeonia Lagolago: O se faifeau papatisoina o le na te faaaluina itula e le itiiti ifo i le 60 i le galuega talai i le masina.
Paeonia Sauatoa: O se faifeau papatisoina o le na te faaalu le aofaiga e 90 itula i le masina i le galuega talai.
Paeonia Faapito: O se faifeau papatisoina o le na te faaalu e le itiiti ifo i le 140 itula i le faiva mo le masina ma e maua se alauni faatauvaa i le masina mo mea e manaomia. O nei paeonia e masani lava ona tofia e galulue i vaega e mamao ese, ma faapotopotoga laiti.
Misionare i Kiliata: O se faifeau papatisoina ua aʻoaʻoina i le Watchtower Bible School of Gilead mo le auaunaga i atu nuu ese ma na te faaaluina foi e le itiiti foi i le 140 itula i le masina i le faiva.
Ovasia Matagaluega ma Itumalo: O toeaina femalagaai o e asiasi atu i faapotopotoga ma matagaluega mo le atiina ae o uso i la latou faiva ma sauniga. Latou te faaaluina le tele o o latou taimi i le auaunaga i le fanua.
Auaunaga i Peteli: E faia e faifeau galulue sauatoa i so o se ofisa o lala o le Watch Tower Society ma fale lomitusi i le lalolagi atoa.
[Ata i le itulau 18]
Papatisoga e tatalaina ai le ala . . .
[Ata i le itulau 19]
. . . ma le faiva o le tausisia o le faamaoni