Le Mafuaaga o Hele
“O HELE,” ua faamatala mai ai e le New Catholic Encyclopedia, o le upu lea “sa faaaogā e faailoa ai le nofoaga o ē faasalaina.” Ua faamatalaina hele e se lomifefiloi Porotesano e faapea “o le nofoaga o le faasalaga i le lumanai mo ē amio leaga.”a Ae o le talitonu i se nofoaga faapena o le faasalaga pe a mavae le oti ua lē gata mai i na o lotu autū o Kerisinetoma. Na mapuna mai i le tele o senituri a o leʻi aliaʻi mai le faa-Kerisinetoma.
Le Hele faa-Mesopotamia
Pe tusa o le 2,000 tausaga ao leʻi fanau mai Iesu, sa talitonu ai tagata Sumeria ma tagata Papelonia i se lalolagi i lalo, lea na latou taʻua o le Nuu e Lē Toe Foi Mai Ai. O lenei talitonuga faaanamua ua atagia mai i solo a Sumeria ma Akaia ua lauiloa “O le Solo Faatalafaasolopito o Kilikamesa” ma le “Alu Ifo o Eseta i le Lalolagi i Lalo.” Ua latou faamatalaina lenei nofoaga o tagata oti e faapea o se fale o le pogisa, “o le fale e lē mafai e lē ua ulufale i ai ona toe alu ese mai ai.”
E tusa ai ma tulaga taatele i inā, ua taʻua ai e se tala faa-Asuria anamua e faapea “sa faatumuina le lalolagi i lalo i le mataʻu.” O le perenise Asuria o lē atonu na tuuina atu i ai se vaaiga o lenei nofoaga i lalo i le eleele o ē ua oti na faamaonia faapea na matuā “tetete ona vae” i le mea na ia vaai i ai. I le faamatalaina o Nergal, le tupu o le lalolagi i lalo, na ia faamaumauina ai e faapea: “Sa ia matuā ee mai ma le ita ia te aʻu e pei o se afā mataʻutia.”
Lotu Aikupito ma Sasaʻe
Na talitonu Aikupito anamua i le solu e lē mafai ona oti, ma sa iai lo latou lava talitonuga e uiga i le lalolagi i lalo. Ua taʻua e le The New Encyclopædia Britannica e faapea: “O tusitusiga o falelauasiga faa-Aikupito ua faamatalaina ai le auala i le isi lalolagi e pei ua osofaia e ni mea mataʻutia leaga: ni manu tetele mataʻutia, lepa afi, faitotoa e lē mafai ona uia seʻi vaganā ua faaaogā ai ni fua faataulaitu, ma se tagata taufaafefe e feaveaiina tagata i le vaa o lē e mafai ona taofia ona faanaunauga leaga i na o se faiga faataulaitu.”
Na atiina aʻe e lotu Indo-Iranian talitonuga eseese e uiga i le faasalaga pe a mavae le oti. E tusa ai ma le faa-Hinitu, ua taʻua e le Encyclopædia Universalis (Universal Encyclopedia) a Falani e faapea: “E matuā lē mafaitaulia faamatalaga o hele e 21 o loo i manatu o tagata Hinitu. O tagata agasala e ʻaina e manu feai ma gata, e tunupaʻu, ‘iliina i vaega, faapuapuagatiaina e le fiainu ma le fiaʻai, faapupuna i le suauu, po o le nutililiia e avea ma efuefu i totonu o ipu uamea po o ipu maa.”
E iai foi faamatalaga faa-Jainia ma le faa-Buddha e uiga ia hele, o i inā e faapuapuagatia ai tagata agasala lē salamō. O le faa-Zoroaster, na faavae i Iran, po o Peresia, e iai foi sa latou hele—o se nofoaga malulu, e manogi leaga o i inā e faapuapuagatia ai solu o tagata agasala.
E mālie lava, ona e foliga mai o tiga e mafua mai i faamatalaga a Aikupito, Hinitu, Jain, Puta, ma le Zoroaster e uiga ia hele e lē faavavau. E tusa ai ma faamatalaga a nei lotu, pe a mavae se vaitaimi o puapuaga, o le a agaʻi atu solu o tagata agasala i se isi nofoaga po o se isi tulaga, e faalagolago lava i le aʻoaʻoga patino a le lotu e uiga i le taunuuga o le tagata. O o latou manatu e uiga ia hele ua faaatagia ai le pulekatolio faa-Katoliko.
O Hele a Eleni, Etrusca, ma Roma
Na talitonu tagata Eleni anamua i le faasaoina o le solu (psy·kheʹ, le upu lea na latou faaaogāina foi mo le pepe lele). Na latou taʻua Heitisi o le nofoaga o ē ua oti ma talitonu i ai faapea sa pulea e se atua o lona igoa foi lena. I lana tusi Orpheus—A General History of Religions, na tusia ai e le tagata aʻoga Falani o Salomon Reinach e uiga i tagata Eleni: “O se talitonuga e matuā tele lona salalau atu e faapea [o le solu] sa ulu atu i vaega e sili ona leaga pe a mavae ona asā le vaitafe o Styx i le vaa o le toeaina e felauaia tagata mai le isi itu i le isi itu o le vai e igoa ia Charon, o lē na ia tapā faamalosi se [tupe] Eleni anamua e totogi ai le pasese, o lea tupe na tuu i le gutu o le tagata maliu. I ia nofoaga e sili ona leaga, e tulaʻi atu ai le solu i luma o ni faamasino se toatolu o le nofoaga . . .; afai e faasalaina ona o ana agasala, e tatau la ona faapuapuagatiaina i Tartarus. . . . Sa oo lava foi ina faamaʻite e tagata Eleni le nofoaga o Limbo, o le nofoaga mo tamaiti o ē ua feoti a o tamameamea, ma se Pulekatolio, o i inā e iai le faasalaga māmā e faamamāina ai solu.” E tusa ai ma le tusi The World Book Encyclopedia, o solu e ō atu i Tartarus “e faatigaina ai i se faasalaga e faavavau.”
I Italia, o tagata e taʻua o Etruscans, o ē na muamua ona tupulaga i lo tagata Roma, sa talitonu foi i latou i se faasalaga pe a mavae le oti. Ua taʻua e le Dictionnaire des Religions (Lomifefiloi a Lotu) e faapea: “O le tausiga sili na tuuina atu e tagata Etruria i o latou tagata oti ua faamatalaina e ala i lo latou talitonuga e uiga i nofoaga i lalo. I le pei o tagata Papelonia, sa latou manatu i nei mea o ni nofoaga e faapuapuagatia ma faaumatia ai agaga [agaga o tagata oti]. Na pau lava le mea e mafai ona maua mai ai le mapusaga mo i latou o taulaga faamalieloto ia e fai atu e a latou fanau.” Ua faailoa mai foi e le isi tusi faasino e faapea: “O tuugamau o tagata Etruria ua faaalia ai ni vaaiga mataʻutia na sa matuā faagaeeina tusigaata faa-Kerisiano o hele.”
Na talia e tagata Roma le hele a le faa-Etruria, i le taʻua o Orcus po o Infernus. Na latou nonō mai foi talafaafagogo faa-Eleni e uiga ia Heitisi, le tupu o le lalolagi i lalo, i le taʻua o ia o Orcus, po o Pluto.
Tusitusiga Iutaia ma Tusitusiga Eperu
Ae faapefea i tagata Iutaia a o leʻi afio mai Iesu? Ua tatou faitau ai i le Encyclopædia Britannica (1970) e uiga ia i latou: “Mai le 5 o senituri T.L.M. ma agaʻi mai ai, na matuā vavalalata ai sootaga a tagata Iutaia ma tagata Peresia ma Eleni, o i latou nei o ē na mausalī manatu e uiga i le olaga pe a mavae le oti. . . . E oo mai i le taimi o Keriso, na maua ai e tagata Iutaia se talitonuga faapea o solu amio leaga o le a faasalaina pe a mavae le oti i Kēna.” Ae peitai, ua taʻua e le Encyclopædia Judaica: “E leai ni manatu e uiga i lenei mea i aʻoaʻoga mulimuli ane e uiga i Kena o maua i le Tusi Paia.”
O lenei faamatalaga mulimuli e saʻo. E leai ni manatu i Tusitusiga Eperu e uiga i se faasalaga pe a mavae le oti mo le solu i se afi i hele. O lenei aʻoaʻoga taufaamataʻu e sau mai tuā lava i lotu Papelonia ina ua mavae le Lolo, ae lē mai le Tusi Paia. O le aʻoaʻoga faa-Kerisinetoma o le faasalaina i hele na uluai mapuna mai i tagata Papelonia anamua. O le manatu faa-Katoliko e uiga i le faapuapuagatia e toe faaleleia ai i pulekatolio e sau mai i tuā lava i uluai lotu a Aikupito ma uluai lotu i Sasaʻe. O Limbo na maua mai i tala faafagogo a Eleni. O tatalo ma taulaga e ofoina atu mo tagata oti na faia e tagata Etruria.
Ae i luga o le ā le manatu faavae atonu ua faavae ai nei aʻoaʻoga o le faasalaina o le tagata ola pe a mavae le oti?
[Faaopoopoga i lalo]
a O le Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, Tusi 4, itulau e 165, a M’Clintock ma Strong.
[Ata i le itulau 5]
Le asāina o le vaitafe o Styx e pei ona faamatalaina i le Dante’s “Inferno”
[Ē Ana le Ata]
Dover Publications, Inc.