Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 4/15 itu. 15-20
  • Le Auala e Mafai Ona Soloia ai le Faitala e Faaleaga Ai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Auala e Mafai Ona Soloia ai le Faitala e Faaleaga Ai
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Talisapaia Lou Mafaufau na Tuuina Mai e le Atua
  • Faaaloalo mo le Atua ma Lana Afioga
  • Le Auala e Mafai ai ona Fesoasoani le Tatalo
  • Ua Tuuesea le Faitala e le Alofa
  • Ua Taofia le Faitala e le Faaaloalo
  • Ua Taofia le Faitala e Faaleaga ai e Galuega Lelei
  • Leoleo Faasaga i le Faitala e Faaleaga Ai!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • E Faapefea Ona Ou ‘Alofia le Faia o O‘u Tala?
    Ala Mai!—2008
  • O le ā e Leaga ai le Faitala?
    Ala Mai!—1999
  • O le ā Ou te Faia pe a Faia e Isi Tala e Faatatau iā te Aʻu?
    Ua Fesili Mai Talavou
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 4/15 itu. 15-20

Le Auala e Mafai Ona Soloia ai le Faitala e Faaleaga Ai

“Ieova e, ia e tuuina se leoleo i loʻu nei gutu; ia e leoleo i le faitotoa o oʻu laugutu.”—SALAMO 141:3.

1. O le ā le fua ua aumaia e lo tatou faiai na tuuina mai e le Atua?

NA TUUINA mai e Ieova ia i tatou le faiai, ma maeu se mea ofoofogia! Fai mai le tusi The Incredible Machine: “E oo lava i se komepiuta e aupito sili ona lavelave lona faiga lea e mafai ona tatou mafaufau i ai, o se mea noa pe a faatusatusa atu i le toetoe lava lē mataea le lavelave ma le telē o le faiai o le tagata . . . o le faitau miliona o faailoilo e ofi atu i totonu o lou faiai i so o se minute lava na te tauaveina ai se avega aupito sili ona tele o faamatalaga. Latou te aumaia faamatalaga e uiga i lou tino i totonu ma ona siomaga i fafo . . . E pei o faailoilo o isi taualumaga ma faaiʻuga o faamatalaga, latou te aumaia nisi o faalogona ootia, mafaufauga, o mea e manatua, po o fuafuaga e taʻitaʻiina atu ai i le faia o se filifiliga. Toetoe lava o faailoilo uma mai lou faiai latou te vave taʻu atu loa i isi vaega o lou tino le mea e tatau ona faia . . . Ae i le taimi lava lea o loo pulea foi e le faiai lau mānava, le fetafeai o lou toto, le vevela, ma isi lava taualumaga aogā e te lē o iloaina.”—Itulau 326.

2. O le ā le fesili ua aogā nei ona talanoaina?

2 E mautinoa lava, o se meaalofa ofoofogia mai le Atua faapena e lē tatau ona faaaogāina e avea o se mea e togi i ai lapisi. Peitai, e mafai ona tatou faaaogāseseina le faiai e ala i le faalogologo atu po o le faasalalauina foi o le faitala e faaleaga ai. E mafai faapefea ona tatou aloese mai na ituaiga o tala ma fesoasoani i isi ina ia faamamao mai le auai?

Talisapaia Lou Mafaufau na Tuuina Mai e le Atua

3. Aiseā o le a lē auai se Kerisiano moni i le faia o tala e faaleaga ai?

3 O le talisapaia o o tatou mafaufau na tuuina mai e le Atua o le a faamamao ese ai i tatou mai le faalogologo atu i le faitala e faaleaga ai ma le faasalalauina. O le a lē uunaia e le agaga o Ieova se tasi e faatumuina lona mafaufau i na manatu ma faaaogā ai lona laulaufaiva e faamanuʻaina ai se tasi. Na i lo o lea, ua faapea mai le Afioga a le Atua: “Ia lafoai e le ua amio leaga lona ala, ma le tagata agasala ia lafoai e ia ona manatu.” (Isaia 55:7) O le mafaufau o le tagata amio leaga o loo faatumuina i manatu leaga ma e vave lava ona ia fai tala e faaleaga ai tagata amiotonu. Peitai o le a lē taitai ona tatou faatalitalia ni faamatalaga faapena mai ia i latou o ē talisapaia o latou mafaufau na tuuina mai e le Atua.

4. Afai tatou te talisapaia o tatou faiai ma lo tatou tomai e tautala ai, o le a faapefea ona tatou faaaogā o tatou mafaufau ma o tatou laulaufaiva?

4 O le talisapaia tonu o le a fesoasoani ia i tatou e faamamaoe se mai le faaaogāina o o tatou mafaufau ma o tatou laulaufaiva e faafiafia ai o tatou tino agasala. Na i lo o lea, o le a tatou tausia o tatou mafaufauga ma tala e tautala ai i se tulaga pulea sili ona maualuga. E mafai ona tatou teena i tua le faitala e faaleaga ai e ala i le faalagolago atu ma le tatalo i Lē o ona manatu e sili ona maualuga i lo o o tatou manatu. Na fautua mai le aposetolo o Paulo: “O mea uma ua moni [e lē sese pe taufaaleaga], o mea uma ua taʻuleleia [e lē faatauvaa], o mea uma ua tonu [e lē amio leaga ma faaleaga ai], o mea uma ua mamā [e mamā ma e lē taufaaleaga pe o ni masalosaloga leaga], o mea uma ua matagofie [e lē inosia ma taʻu faatauvaaina], o mea uma ua logoleleia [e lē taufaaleaga], afai foi o se isi amio lelei [e lē o se amio leaga] po o se tasi mea e viia [e lē taʻusalaina], ia outou manatunatu i ia lava mea.”—Filipi 4:8.

5. O le ā na vaaia ma faalogo i ai uso talitonu e tusa ai ma Paulo?

5 Na faaopoopo mai Paulo: “O mea foi ua aʻoaʻoina ai outou, ma outou talia, ma outou faalogo i ai, ma outou vaai mai ai ia te au, ia outou faia ia lava mea; ona ia te outou lea o le Atua e ona le manuia.” (Filipi 4:9) O ā mea ua vaai ma faalogo ai isi e tusa ai ma upu a Paulo? O mea ua mamā ma atiina aʻe ai faaleagaga. Na te leʻi faatumuina o latou taliga i ni tala taufaaleaga e uiga ia Litia po o Timoteo. E mafai ona e mautinoa faapea sa leʻi faalogologo atu i ai Paulo ma faasalalau ai ni tala lē mautonu e faatatau i toeaina i Ierusalema.a Sa faapena foi ona fesoasoani ia Paulo lona mafaufau na tuuina mai e le Atua ina ia faamamao ai mai le faaaafia i le faitala e faaleaga ai. O le a tatou faataʻitaʻi i lana faaaʻoaʻoga pe afai tatou te talisapaia moni le mafaufau ma le laulaufaiva na tuuina mai e Ieova ia i tatou.

Faaaloalo mo le Atua ma Lana Afioga

6, 7. (a) Na faapefea ona faaalia e Iakopo āuga o le laulaufaiva lē pulea? (e) O le ā le mea e lē mafai ona tupu pe afai tatou te faaaloalo i le Atua ma lana Afioga?

6 O le faaaloalo mai le loto mo le Atua ma lana Afioga Paia o le a fesoasoani foi ia i tatou e soloia le faitala e faaleaga ai. O le mea moni, o lena faaaloalo o le a uunaia ai i tatou e utagia le fautuaga a le soʻo o Iakopo, o lē na faaalialia ai le laulaufaiva ma mea leaga e mafaia e ia. (Iakopo 3:2-12) Afai e mafai ona pulea e se tagata le laulaufaiva, ua mafai la ona ia taofi i lona tino atoa, e pei lava o se faagutu i le gutu o se solofanua e mafai ona taʻitaʻiina ai lena manu. E pei lava ona mafai e se aloiafi itiiti ona faamu ai se togavao tele, e faapena foi i le laulaufaiva itiiti ona avea ma afi e mafai ona faamuina ai le olaga atoa. E mafai e tagata ona faalataina manu feai, manu felelei, meaola fetolofi, ma iʻa tetele i le sami, “peitai e le mafai e se tasi tagata ona faalata i le laulaufaiva,” ua fai mai ai Iakopo. Peitai, e lē avea lena ma faamolemolega i le lē faia o ni taumafaiga ina ia soloia ai le faitala e faaleaga ai.

7 Na faapea mai foi Iakopo o le laulaufaiva e aumaia ai le faamanuiaga ma le fetuu mai le gutu lava e tasi. E lē tonu lenei, auā e lē mafai e se vai puna ona puna mai ai le vai oona ma le vai magalo. O le laau o le mati e lē mafai ona fua mai ai olive, e lē mafai foi e le sami ona aumaia ai se vai magalo. Ae o le mea moni, a o avea pea Kerisiano ma ē e lē lelei atoatoa, o le a avea ai la le laulaufaiva o se mea e lē mafai ona faalataina atoatoa ona lelei. Ua mafai e lenei mea ona aumaia ai ia i tatou se faalogona tiga alofa agaʻi i ē tetee mai ua salamō, peitai e lē avea ma faamolemolega i le faia ai o le faitala e faaleaga ai. O lea i le mamao e faalagolago lava ia i tatou, o le a lē faifai pea lena faaaogāseseina oona o le laulaufaiva pe afai tatou te faaaloalo moni i le Atua ma lana Afioga.

Le Auala e Mafai ai ona Fesoasoani le Tatalo

8. E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou le tatalo e soloia ai le faia o tala faatiga?

8 O le tofotofoga e faalogologo atu i le faitala e tiga ai ma i le faasalalauina atu, e mafai ona oo ina malosi. O lea afai na e lolo atu i na tofotofoga i aso ua mavae, pe e lē tatau ea ona e fesili atu i le Atua mo le faamagaloga ma le fesoasoani? Na aʻoaʻo i tatou e Iesu ia tatalo: “Aua foi e te taʻitaʻiina i matou i tofotofoga, a ia e laveai ia i matou ai le leaga.” (Mataio 6:13) O Kerisiano o ē tatalo ma le faatauanau ina ia lē tuuina atu i latou e le Atua i tofotofoga faapena ae o talanoaga leaga, o le a lē lolo atu i lenei mailei a Satani; o le a laveaiina i latou mai le taufaaleaga sili.

9. Afai e tofotofoina e faia ni tala e faaleagaina ai se tasi, e mafai faapefea ona tatou tatalo?

9 Afai e tofotofoina i tatou e faia ni tala e faaleagaina ai se tasi, e mafai ona tatou tatalo: “Ieova e, ia tuuina se leoleo i loʻu nei gutu; ia e leoleo i le faitotoa o oʻu laugutu.” (Salamo 141:3) E mafai ona tatou faaleagaina lo tatou faamoemoega mo le ola e faavavau e ala i le lolo atu i tofotofoga ma faataʻitaʻi i le Tiapolo i le avea o se e inoino, pepelo, faia o faamatalaga leaga e fasioti tagata. (Ioane 8:44) Na tusi le aposetolo o Ioane: “O i latou uma o ē ita i o latou uso, o fasioti tagata i latou; ua outou iloa foi e leai sē fasioti tagata e tumau ia te ia le ola e faavavau.”—1 Ioane 3:15.

Ua Tuuesea le Faitala e le Alofa

10. Na i lo o le faitala e uiga i isi, o le ā ua tatou nofo aitalafu ai ia i latou?

10 O i tatou uma lava o loo tatou nonofo aitalafu i isi i se mea, peitai tatou te lē nofo aitalafu i le inoino po o le ita, o le mea e uunaia ai le faia o tala e tiga ai. “Aua neʻi ia te outou se mea e tasi a se tasi tagata; a e tau lava o le fealofani,” na tusi ai Paulo. (Roma 13:8) E ao ona tatou totogi atu i lena aitalafu e lē aunoa na i lo o le tautala faasagatau i isi ma taufaaleagaina o latou talaaga. Afai tatou te fai atu e alolofa ia Ieova, e lē mafai ona tatou faaleagaina o tatou uso talitonu, “auā o lē le alofa i lona uso ua ia vaai atu i ai, pe mafai faapefea ona alofa o ia i le Atua ua ia le vaai atu i ai.”—1 Ioane 4:20.

11. E mafai faapefea i le faataoto a Iesu i mamoe ma ʻoti ona aumaia ia i tatou meaʻai mo o tatou mafaufau e faatatau i le faia o tala faatiga?

11 Seʻi manatu i le faataoto a Iesu e uiga i mamoe ma ʻoti. Na taʻu atu i tagata pei ni ʻoti faapea o mea na latou faia i uso o Iesu e tusa lava lea ua latou faia ia te ia. Pe o le a e faitala e uiga ia Keriso? Afai e te lē tautala faasaga i lou Alii ma lou Matai, aua la e te faia i ona uso faauuina i le auala lena. Aua e te faia se agasala e pei ona sa faia e ʻoti, o ē ‘o le a ō atu i le faaumatiaga e faavavau.’ Afai e te alofa i uso o Iesu, ia faaalia e ala i mea o e fai atu ai e uiga ia i latou.—Mataio 25:31-46.

12. O le ā le uiga o le Faataoto 16:2, ma e ao faapefea ona aafia ai o tatou mafaufau, gaoioiga, ma le tautala?

12 Talu ai ona o i tatou uma lava o tagata agasala ma o loo manaomia le taulaga togiola a Iesu, afai e manao se tasi e faia ni faamatalaga lē lelei e uiga ia i tatou, e tele mea na te maua e fai ai faapea. (1 Ioane 2:1, 2) O le mea moni, e mafai ona tatou mafaufau faapea o loo lelei pea mea o loo tatou faia. “O ala uma o le tagata, e lelei ia i lona lava manatu; a o Ieova, na te fuatia loto.” E lē faasipaina fua a le Atua e ala i le alofa faaʻauʻau po o le faailoga tagata. (Faataoto 16:2; Galuega 10:34, 35) Na te fuatia o tatou loto, i lona silafia o mea tatou te vaivai ai ma uunaiga e uunaia ai i tatou e mafaufau, gaoioi, ma tautala. O lea, o le mea moni, tatou te lē mananao ia maua i tatou e le Atua faapea ua tatou manatu sese ia i tatou lava faapea e mamā a o isi e eleelea ma ua tatau ai ona fai i ai ni faamatalaga faatiga. I le pei o Ieova, e lē tatau ona tatou faaituau, a ia ia i tatou le alofa mutimutivale, ma le agalelei.

13. (a) E mafai faapefea e le mea moni faapea “e onosai le alofa, ma e agalelei” ona fesoasoani i le soloiaina o le faitala e faaleaga ai? (e) O le ā o le a taofia i tatou mai le tautala faasaga i se tasi o lē ua na mauaina se faaeaga o le auaunaga lea tatou te lē o maua?

13 O le faatatauina o le mea na fai mai ai Paulo i le 1 Korinito 13:4-8, NW e mafai ai ona fesoasoani ia i tatou e soloia le faitala e faaleaga ai. Na ia tusi: “E onosai le alofa, ma e agalelei.” O se tuafafine o lē o loo puapuagatia i sauaga i se aiga fevaevaeai atonu na te lē faafeiloaia i tatou i se tulaga fiafia. Pe o nisi foi atonu e faifailemu i le itu faaletino ona o le lē lelei o le soifua maloloina. Pe e ao ona lē uunaia ea i tatou e le alofa e onosai ma agalelei agaʻi i tagata faapena na i lo o le faia o ni tala ma ni faitioga e faaleagaina ai? ‘O le alofa e lē fuā, e lē mitamitavale, e lē faafefeteina.’ I lea, afai e maua e se isi Kerisiano se faaeaga o le auaunaga lea tatou te lē o maua, o le alofa o le a puipuia ai i tatou mai le tautala faasagatau ia te ia ma fai ai ni tala faapea e lē agavaa o ia mo le galuega. O le alofa foi o le a na taofia i tatou mai le gugutu e uiga i mea ua tatou maua, o le tautala lea e mafai ona faavaivaia ai i latou e itiiti ni faaeaga.

14. O le ā se isi mea o iai e uiga i le alofa lena o le a aafia ai mea o tatou fai atu ai e uiga i isi?

14 Na faapea mai foi Paulo ‘o le alofa e lē amio matagā, e lē sailia e ia ana lava mea, e lē itaita gofie, e lē tuuina atu i isi le leaga.’ Na i lo o le faia o faamatalaga matagā lē faa-Kerisiano, e tatau ona tuu atu lo tatou alofa e uunaia i tatou e tautala lelei e uiga i isi ma manatunatu i o latou manaoga. Na te taofia foi i tatou mai le itaita gofie ma le tautala faasagatau i tagata i mea moni po o mea foi e faatupu ai le tiga i mafaufau. Talu ai ona ‘o le alofa e olioli e lē i ni amioletonu ae i le upu moni,’ ua na taofia ai i tatou mai le auai i le faitala e faaleaga ai e oo lava i le tautala e uiga i ē tetee po o ē na tofo i le faamasinoga lē tonu.

15. (a) O le a faapefea ona aafia i tatou i le mea moni faapea ‘o le alofa e talitonu ma faamoemoe i mea uma’? (e) O ā vala o le alofa e mafai ona fesoasoani ia i tatou e pipii atu i le faalapotopotoga a Ieova e tusa lava pe tautala faasagatau i ai isi?

15 O le alofa ‘e talitonu ma faamoemoe i mea uma’ o loo maua i le Afioga a le Atua ma uunaia ai i tatou e talisapaia meaʻai faaleagaga ua saunia e ala i le vasega o le ‘auauna faamaoni,’ na i lo o le faalogologo atu i tala taufaaleaga a aposetate pepelo. (Mataio 24:45-47; 1 Ioane 2:18-21) Talu ai ‘e onosai i mea uma ma e lē uma le alofa,’ ua fesoasoani foi ia i tatou e tumau i le faamaoni i le faalapotopotoga a le Atua e tusa lava pe tautala faasagatau i ai “uso pepelo” po o isi i ona sui.—Kalatia 2:4.

Ua Taofia le Faitala e le Faaaloalo

16. Na faapefea ona faia Paulo e uso pepelo i Korinito?

16 O le faaaloalo mo uso talitonu e mafai foi ona fesoasoani e soloia le faia o tala e faatiga ai. Talu ai ona e talia i latou e le Atua, e mautinoa lava la e lē tatau ona tatou tautala faaleaga e uiga ia i latou. Seʻi aua lava neʻi o tatou pei o “uso pepelo” na sa faafesagaʻi ma Paulo. E aunoa ma se masalosalo, na latou faia ni tala leaga e uiga ia te ia. (2 Korinito 11:26) E lē taumatea foi sa taufaaleagaina o ia e aposetate. (Faatusatusa le Iuta 3, 4.) Na faapea mai nisi tagata i Korinito: “O ana tusi e mamafa ma malolosi, ae o ona foliga mai e vaivai ma i lana tautala e manatu e faatauvaa.” (2 Korinito 10:10, NW) E lē faia e tagata ni faamatalaga faapena e uiga ia i latou o ē latou te alolofa i ai.

17. Faatasi ai ma le ā le ituaiga o upu na tautala ai Tioterifi e uiga i le aposetolo o Ioane?

17 Seʻi manatu i le aposetolo o Ioane, o lē na tautala faasagatau i ai Tioterifi. “Na ou tusi atu i le ekalesia,” na fai mai ai Ioane, “a o Tioterifi, o lē fiasili ia te i latou, na te lē talia se mea e tasi mai ia te i matou ma le faaaloalo. O le mea lea, afai ou te alu atu, ou te faamanatu atu ai i ana galuega o loo ia faia, o le tautalatala e uiga ia i matou i upu leaga.” (3 Ioane 9, 10, NW) O le tautalatala faapena sa o se mataupu matuiā, ma afai tatou te faalogologo i ai po o le faasalalau atu foi o le tautala faapena i aso nei, ua tatau loa ona tatou taofia le faia faapea.

18. Na faapefea ona ese Temetiu mai ia Tioterifi, ma ua mafai faapefea e lenei faaeseesega ona aafia ai a tatou amio?

18 I le uunaiina o le faaaloalo mo ē amiotonu, na taʻu atu e Ioane ia Kaio: “Ia e faaaʻoaʻo, e lē i le leaga, a o le lelei. O lē na te faia le mea lelei e mai le Atua lava lea. A o lē na te faia le mea leaga e lē iloa e ia le Atua. Ua tuuina mai le molimau ia Temetiu e i latou uma ma e ala i le upu moni lava ia. O le mea moni, ua tatou molimau foi, ma ua outou iloa faapea o le molimau ua matou tuuina atu e moni.” (3 Ioane 1, 11, 12, NW) Atonu e fesili ifo i tatou taitoatasi ia i tatou lava: Pe o aʻu o se Tioterifi faitatala leaga, po o se Temetiu faamaoni? Afai tatou te faaaloalo i o tatou uso talitonu, o le a tatou lē faia la ni faamatalaga leaga e uiga ia i latou, e avatu ai i nisi le mafuaaga e manatu ai ia i tatou o ni ē faitatala.

19. Na faapefea ona sailia e uso pepelo ina ia faaleagaina C. T. Russell?

19 Sa lē na o le uluai senituri na iai uso pepelo. Talu mai tausaga o le 1890 ma agaʻi mai ai, sa iai foi tagata loto leaga sa auaufaatasi ma le faalapotopotoga a le Atua ae sa taumafai e pulea le Sosaiete o le Olo Matamata. Sa latou tautala faasagatau ia Charles Taze Russell, ma sailia e aumaia lona iʻuga i le avea o le uluai peresitene o le Sosaiete. Ina ua mavae le lua tausaga o faalavelave, na tupu aʻe ai se faufauga leaga i le 1894. O moliaga sese sa faaautū lava i lo latou folafola atu o le lē faamaoni o Russell i le faia o le pisinisi. O nisi o moliaga taufaaleaga na faaalia ai le faanaunauga o ē tetee—o le faaleagaina o le igoa lelei o C. T. Russell. Na suesueina e ni Kerisiano lē faaituau nei mataupu ma iloa ai o ia o loo saʻo. O lea, na lē taulau ai lenei faufauga “ina ia faaleleaese Mr. Russell ma lana galuega i se mea mamao.” O lea, i le pei o Paulo, na osofaia ai le Uso o Russell e uso pepelo, peitai i lenei tofotofoga na iloa ai o se faufauga a Satani. Mulimuli ane na iloa ai o nei tagata faufau leaga ua lē tatau ona olioli faatasi ma le au uso Kerisiano.

Ua Taofia le Faitala e Faaleaga ai e Galuega Lelei

20. O le ā le mea sese na maua e Paulo i nisi o fafine talavou ua oti a latou tane?

20 Na iloa e Paulo faapea o le faitala e faaleaga ai sa masani ona fesootai atu i talanoaga faasamasamanoa, ae lē o le tele o ni galuega lelei. Sa lē fiafia o ia ina ua iloa faapea o nisi o fafine talavou ua oti a latou tane e “masani foi i latou ma le paie, e feoai i lea fale ma lea fale, e le gata foi ina ua latou paie, ae soona tautala, ma matamata fua i galuega a isi, ma tautalatala i mea lē tatau.” O le ā le vaifofo? O galuega mamā. O lea, na tusi ai Paulo: “O lenei, ou te loto ina ia nofotane o fafine muli, ia fanau ai tama, ia matai i latou i o latou aiga, ina neʻi tuuina atu i loo tetee mai se mea e tasi e taʻuleagaina ai i latou.”—1 Timoteo 5:11-14, Byington.

21. O le ā le uiga o loo i le 1 Korinito 15:58 e mafai ona fesoasoani i le aloese ai mai mailei o le faitala e faaleaga ai?

21 Afai o pulea ma teu lelei e fafine le aiga, ia aʻoaʻoina fanau i tapulaa a le Atua, ma auai i isi galuega mamā e aogā, o le a itiiti ai se taimi mo i latou e paie ma talanoa ai i mea lē aogā na e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i le faia o tala e faatiga ai. O tane foi o le a itiiti se taimi mo le tautala faapena pe afai e faatumuina i latou i galuega lelei. O le iai pea o ni mea e faia “i le galuega a le Alii” o le a fesoasoani ia i tatou uma e aloese ai mai le mailei o le faitala e faaleaga ai. (1 Korinito 15:58) Ae maise lava pe afai e faaaafia ma le loto atoa i le faiva faa-Kerisiano, sauniga a le faapotopotoga, ma isi taumafaiga faaleatua e tuuina atu ai o tatou mafaufau i mea faaleagaga ina ia lē faatumuina ai i tatou i le faitala, ma le aiā fua i galuega a isi.

22. O le ā ua fai mai ai le Faataoto 6:16-19 e uiga i le silafaga a le Atua i tagata taufaaleaga?

22 Afai tatou te pisi i galuega faaleatua ma saili ia faamanuiaina faaleagaga isi, o le a avea i tatou o uo faamaoni, ae lē o ni tagata faitatala lē faamaoni. (Faataoto 17:17) Ma afai tatou te aloese mai le faitala e faaleaga ai, o le a tatou maua la tatou Uo sili i lo o uo uma lava—o Ieova le Atua. Seʻi tatou manatua faapea e fitu mea ua inosia e ia “o mata faasiasia, o le laulaufaiva pepelo, ma lima e sasaa le toto o le ua le sala, o le loto e manatunatu i togafiti leaga, o vae e tele vavave ona taufetuli i le leaga, o le molimau pepelo, na te tautala i mea pepelo; ma le na te faatupu maseiga i uso.” (Faataoto 6:16-19) O tagata faitatala leaga latou te talausui ma mimilo mea, ma o tagata taufaaleaga e iai o latou laulaufaiva pepelo. O a latou upu ua faataufetuli ai vae o ē naunau e faia mea leaga. E toetoe lava ona iʻu ai i finauga ma loto tiga. Peitai afai tatou te inoino i mea e inoino i ai le Atua, o le a tatou teena la i tua le faia o tala e faaleagaina ai ē amiotonu ma faafiafia ai le taufaaleaga sili, o Satani le Tiapolo.

23. E faatatau i la tatou tautala atu, e mafai faapefea ona tatou faafiafiaina le finagalo o Ieova?

23 O le mea lea, seʻi tatou faafiafia le finagalo o Ieova. (Faataoto 27:11) Seʻi tatou aloese mai le faia o tala e inoino i ai o ia, ma ia teena le faalogologo atu i tala taufaaleaga, ma ia tatou faia le mea sili e soloia ai le faitala e faaleaga ai. O le mea moni, e mafai ona tatou faia faapea faatasi ai ma le fesoasoani a lo tatou Atua paia, o Ieova.

[Faaopoopoga i lalo]

a E oo lava i aso nei e lē o fautuaina ai le faalogologo atu ma faasalalau ni tala lē moni (e masani lava ona lē faavae i so o se mea moni lava) e uiga i sui o le Vaega Pule po o mea na fai atu ai pe faia e ona sui.

E Faapefea ona E Tali?

◻ E mafai faapefea e le tatalo ona fesoasoani ia i tatou e aloese mai le taufaaleagaina o isi?

◻ E mafai faapefea i le faatatauina o le 1 Korinito 13:4-8 ona fesoasoani ia i tatou e soloia le faitala e faaleaga ai?

◻ E mafai faapefea e le faaaloalo totino ona fesoasoani ia i tatou e taofiofia mai so o se tofotofoga e faia tala e uiga i uso talitonu?

◻ O le ā le uiga o loo iai i le 1 Korinito 15:58 e mafai ona fesoasoani i le aloese mai mailei o le faitala e faaleaga ai?

[Ē Ana le Ata i le itulau 17]

U.S. Forest Service photo

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga