Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 10/15 itu. 21-25
  • Folafola ma le Faamalosi le Malo o Ieova!

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Folafola ma le Faamalosi le Malo o Ieova!
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Atiina aʻe Uso Talitonu
  • Ina Faia ia le Finagalo o Ieova
  • Ua Tulitulisolo e Tagata ae Leʻi Fefe Ai
  • Le Faamalosi i Luma o Tupu
  • Lamatiaga i le Vasa
  • Folafola atu Pea le Malo o Ieova!
  • “Ou te Valaau ia Kaisara”!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Ia Lototele—O Ieova o Lou Fesoasoani
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2020
  • “Ou te Tagi Atu iā Kaisara!”
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • “Ia E Lototele!”
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 10/15 itu. 21-25

Folafola ma le Faamalosi le Malo o Ieova!

“Ua na talia uma lava ma le agalelei ē na ulufale ia te ia, i le talaʻi atu o le malo o le Atua ia te i latou.”—GALUEGA 28:30, 31, “NW.”

1, 2. O le ā le faamaoniga o le lagolago tauatua na iai i le aposetolo o Paulo, ma o le ā le faaaʻoaʻoga na ia faataatia?

E SAPASAPAIA pea e Ieova ē folafola o le Malo. Maeu le moni o lena mea e tusa ai o le aposetolo o Paulo! Faatasi ma le lagolagosua tauatua, sa tulai atu ai o ia i luma o pule, onosaia gaoioiga a tagata faatupu vevesi, ma folafola atu ma le faamalosi le Malo o Ieova.

2 E oo lava i lona avea o se pagota i Roma, o Paulo sa “na talia uma lava ma le agalelei ē na ulufale ia te ia, i le talaʻi atu o le malo o le Atua ia i latou.” (Galuega 28:30, 31, NW) Maeu se faaaʻoaʻoga lelei mo Molimau a Ieova i aso nei! E mafai ona tatou aʻoaʻoina le tele o mea mai le faiva a Paulo e pei ona lipotia e Luka i mataupu faaiʻu o le tusi o le Tusi Paia o Galuega.—20:1–28:31.

Ua Atiina aʻe Uso Talitonu

3. O le ā na tupu i Teroa, ma o le ā le tulaga tutusa e mafai ona iai i o tatou aso?

3 Ina ua uma le vevesi vale i Efeso, ona faaauau ai lea e Paulo lana malaga faamisionare lona tolu. (20:1-12) Ae peitai, a o latalata ina folau atu mo Suria, sa ia iloa faapea o loo taupulepule tagata Iutaia e faasagatau ia te ia. Talu ai atonu sa latou fuafua ina ia ō atu i le vaa lava lea ma fasiotia Paulo, o lea na ui atu ai o ia i Maketonia. I Teroa, sa ia faaaluina se vaiaso e atiina aʻe ai uso talitonu e pei ona faia e ovasia faimalaga a Molimau a Ieova i aso nei. I le po a o leʻi tuuvaa ese atu, sa faaumiumi e Paulo lana lauga seia oo i le tulua o po ma ao. O Eutiko, sa nofo i le faamalama, atonu sa vaivai o ia mai galuega o le aso. Sa moe o ia ma paʻū ai mai le fogafaletolu ma oti ai, ae sa toe faafoisia o ia e Paulo i le ola. Maeu se olioli atonu ua faapogaia e lenei mea! O lea, seʻi manatu i le olioli o le a iʻu i ai pe a toe faatutūina mai le faitau miliona i le lalolagi fou o loo sau.—Ioane 5:28, 29.

4. E tusa ai ma le faiva, o le ā na aʻoaʻo atu e Paulo i toeaina o Efeso?

4 I lona aga atu i Ierusalema, i Meleto, na feiloai ai Paulo ma toeaina o Efeso. (20:13-21) Sa ia faamanatu atu ia i latou faapea sa ia aʻoaʻo ia i latou i “lea fale ma lea fale” ma faapea o ia sa “molitino ia Iutaia atoa ma Eleni le salamo i le Atua, ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.” O i latou o ē na mulimuli ane avea ma toeaina na salamō, ma na latou maua le faatuatua. Sa aʻoaʻoina foi i latou e le aposetolo ina ia folafola atu ma le faamalosi le Malo i ē lē talitonu i se faiva i le fale i le fale e pei ona faia e Molimau a Ieova i aso nei.

5. (a) Na avea faapefea Paulo ma faaaʻoaʻo e tusa ai o le taʻitaʻiga a le agaga paia? (e) Aiseā na manaomia ai e le au toeaina le fautuaga ina ia ‘uaʻi atu i le lafu mamoe uma’?

5 Sa fai Paulo ma faaaʻoaʻo i le taliaina o le taʻitaʻiga a le agaga paia o le Atua. (20:22-30) I le ‘fusia e le agaga,’ po o le lagona faapea o se avega tauave le mulimuli atu i lana taʻitaʻiga, na alu atu ai le aposetolo i Ierusalema, e ui lava o loo faatalitali mai noanoataga ma puapuaga mo ia i inā. Sa tāua ia te ia le ola, ae o le tausisia o le faamaoni i le Atua sa o se mea aupito sili ona tāua ia te ia, e pei foi ona tatau ai ia i tatou. Na uunaia e Paulo toeaina ina ia ‘uaʻi totoʻa atu i le lafu mamoe uma ua tofia ai i latou e le agaga paia e fai ma ovasia.’ Pe a mavae lona “alu” ese atu (atonu e uiga i lona oti), o le a “le faasaoina le lafu mamoe” e “luko saua.” O tane faapena o le a tutū mai mai totonu lava o le au toeaina, ma o soʻo e itiiti se tofā mamao o le a latou talia aʻoaʻoga faapiopio.—2 Tesalonia 2:6.

6. (a) Aiseā na mafai ai e Paulo ona taʻu atu ma le mautinoa le au toeaina i le Atua? (e) Na faapefea ona mulimuli atu Paulo i le mataupu silisili i le Galuega 20:35?

6 Sa manaomia e toeaina ona tumau i le mataala faaleagaga ina ia leoleomalu faasaga i le aposetasi. (20:31-38) Sa aʻoaʻo i latou e le aposetolo i le Tusi Paia Eperu ma aʻoaʻoga a Iesu, na sa iai le mana paia sa mafai ai ona fesoasoani ia i latou e maua le Malo faalelagi, “le tofi faatasi ma i latou uma lava e ua faapaiaina.” E ala i le galue ina ia saunia mea mo ia lava ma ana aumea, sa faalaeiau ai foi e Paulo toeaina ina ia avea o ni tagata galulue mamafa. (Galuega 18:1-3; 1 Tesalonia 2:9) Afai tatou te tuliloaina se auala faapena ma fesoasoani i isi ina ia maua le ola e faavavau, o le a tatou talisapaia la upu a Iesu: “E sili le manuia o le na te foai atu, i le manuia o le na te talia mai.” O le uiga o lenei faaupuga o loo maua i Evagelia ae ua na o Paulo lava ua ia sii maia, o lē atonu na ia mauaina e ala i tala mai isi pe i le faagaeega. E tele se fiafiaga e mafai ona tatou olioli ai pe afai tatou te faataulagaina i tatou lava e pei ona sa faia e Paulo. Ioe, sa ia matuā tuuina atu ia lava o lea na matuā faanoanoa tele ai toeaina Efeso ina ua alu ese atu o ia!

Ina Faia ia le Finagalo o Ieova

7. Na faapefea ona faataatia e Paulo le faaaʻoaʻo i le gauai atu i le finagalo o le Atua?

7 A o latalata le malaga faamisionare lona tolu a Paulo i lona iʻuga (e tusa ma le 56 T.A.), sa ia faataatia se faaaʻoaʻoga lelei o le gauai atu i le finagalo o le Atua. (21:1-14) I Kaisareia sa nonofo ai o ia ma ana aumea faatasi ma Filipo, o lē o ona afafine e toafa sa “perofeta,” ane i le valoiaina o mea tutupu e ala i le agaga paia. I inā na fusifusia ai e le perofeta Kerisiano o Akapo ona lava lima ma ona vae i le fusi o Paulo ma na uunaia o ia e le agaga paia e fai atu faapea o le a fusifusia e tagata Iutaia lē e ona lenei fusi i Ierusalema ma tuuina atu o ia i lima o tagata o Nuu Ese. “Ua ou sauni lava aʻu e le gata ina fusifusia, a ia ou oti lava i Ierusalema, ona o le suafa o le Alii o Iesu,” na fai atu ai Paulo. Sa na ona ioe gūgū le au soʻo, ma faapea atu: “Ina faia ia le finagalo o [Ieova].”

8. Afai i nisi taimi tatou te iloa ai e faigata ona tatou talia ni fautuaga lelei, o le ā e mafai ona tatou manatua?

8 Na taʻu atu e Paulo i toeaina i Ierusalema le mea na faia e le Atua i tagata o Nuu Ese e ala i lana faiva. (21:15-26) Afai tatou te iloa e faigata ona talia se fautuaga lelei, e mafai ona tatou manatu pe na faapefea ona talia e Paulo lea. Ina ia faamaonia faapea sa na leʻi aʻoaʻoina tagata Iutaia i laueleele o Nuu Ese ia “lafoai ia Mose,” na ia utagia le fautuaga a le au toeaina ma uia laasaga o le faamamāina ma totogi tupe mo ia lava ma isi tane e toafa. E ui lava na aveesea e le maliu o Iesu le Tulafono mai le ala, ae sa leʻi faia e Paulo se mea sese i le faatinoina o ona taualumaga faatatau i tautoga.—Roma 7:12-14.

Ua Tulitulisolo e Tagata ae Leʻi Fefe Ai

9. E tusa ai ma tagata sauā faatupu vevesi, o le ā le tulaga tutusa ua iai i inā i le va o mea na tutupu ia Paulo ma mea tutupu i Molimau a Ieova i aso nei?

9 Sa masani pea lava ona tausisia e Molimau a Ieova le faamaoni i le Atua i le fesagaʻi ai ma tagata sauā faatupu vevesi. (Mo se faaaʻoaʻoga, tagai i le 1975 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau 180-190.) Sa faapena foi ona faapogaia e tagata Iutaia mai Asia Itiiti gaoioiga a tagata faatupu vevesi e faasagatau ai ia Paulo. (21:27-40) I lo latou vaai o faatasi o ia ma Tofimo le Efeso, na latou tuuaʻia sese ai le aposetolo faapea ua faaleagaina le malumalu i le ave i ai i totonu o tagata Eleni. Na toetoe lava a fasiotia Paulo ae faafilemuina loa e le taʻitaʻi ʻau Roma o Kalaotia Lusia ma lana ʻau tau le vevesi vale! E pei ona valoia (ae na faapogaia e tagata Iutaia), na tuuina atu e Lusia Paulo ia fusifusia i filifili. (Galuega 21:11) Na toetoe lava o le a ave atu le aposetolo i nofoaga o le ʻau fitafita e sosoo ma le lotoā o le malumalu, ae iloa loa e Lusia faapea o Paulo e lē o se tagata fouvale ae o se tagata Iutaia, ma na faatagaina ai o ia e ulu atu i le lotoā o le malumalu. Ina ua maua le faatagaga e tautala ai, ona faafeiloai atu lea o Paulo i tagata i le gagana Eperu.

10. Na faapefea ona talia e tagata Iutaia le lauga a Paulo i Ierusalema, ma aiseā na lē sasaina ai o ia?

10 Sa avatu e Paulo se molimau malosi. (22:1-30) Sa ia faailoa atu o ia o se tagata Iutaia na aʻoaʻoina e se tagata e sili ona faaaloalogia o Kamalielu. Na faamatala atu e le aposetolo faapea o lona alu atu i Tamaseko e sauaina soʻo o Le Ala (lenei lotu), na faatauasoina ai o ia i lona vaai atu i le Iesu Keriso faamamaluina, ae na toe faafoisia e Anania lana vaai. Mulimuli ane na taʻu atu e le Alii ia Paulo: “Alu atu ia; auā o aʻu, ou te auina atu oe i nuu ese e mamao.” O na upu na paʻūū atu e pei o ni aloiafi i le togāvao. I le alalaga atu faapea e lē tatau ona ola o Paulo, na tauʻai atu ai e le motu o tagata o latou ofu talaloa, ma laga aʻe ai i luga le pefu ona o lo latou feita. O lea na avatu ai e Lusia Paulo i nofoaga o le ʻau fitafita e suesueina ai o ia e ala i le sasaina ina ia iloa ai pe aiseā ua faasagatau ai tagata Iutaia ia te ia. O le sasaina (i se sasa sa faia i ni paʻu faatasi ai ma ni pona po o ni fasi uamea po o se ponaivi i le siusiu) na taofia ina ua fesili atu Paulo: ‘Pe o se mea faaletulafono le sasaina o se tagata Roma e leai sana sala?’ Ina ua iloaina faapea o Paulo sa avea o se tagatanuu Roma, na matuā fefe ai Lusia ma tuuina atu o ia i luma o le au Saneterini ina ia iloa ai le pogai ua tuuaʻi sese ai o ia e tagata Iutaia.

11. I le ā le tulaga na avea ai Paulo ma Faresaio?

11 Ina ua amata atu e Paulo lana lauga e puipuia ai o ia i luma o le au Saneterini e ala i le faapea atu na ia “amio i luma o le Atua ma le loto fuatia ifo e lelei,” ae na faatonu atu le Ositaulaga Sili o Anania ina ia po ia te ia. (23:1-10) Na faapea atu Paulo, “O oe na le pa faasinasinaina; o le a po atu le Atua ia te oe.” Na fesili atu nisi: “Ua e faifai ea i le faitaulaga sili?” Ona o le lē lelei o le vaai, atonu sa leʻi iloa ai e Paulo Anania. Ae i le matauina faapea o le fono o loo faia aʻe i le au Faresaio ma le au Satukaio, na faapea atu ai Paulo: ‘O aʻu nei o le Faresaio na faamasinoina aʻu i le faamoemoe o le toetu.’ Na vaeluaina ai le au Saneterini ona o lenei mea, auā sa talitonu le au Faresaio i le toetu a o le au Satukaio e leʻi talitonu i ai. Sa tele le fefinauai na tupu mai o lea sa tatau ai ia Lusia ona faasaoina le aposetolo.

12. Na faapefea ona sola ese Paulo mai se taupulepulega faasaga i lona ola i Ierusalema?

12 Na sosoo ai ma le sola ese o Paulo mai i se taupulepulega faasaga i lona ola. (23:11-35) E fasefulu tagata Iutaia na tauto o le a lē aai pe feinu seia oo ina latou fasiotia Paulo. O le tama a le tuafafine o Paulo na ia lipotia atu lenei mea ia te ia ma ia Lusia. I lalo o le leoleoga a le vaegaʻau, na aveina atu ai le aposetolo i le Kovana o Atonio Filiki i Kaisareia, o le laumua o le pulega a Roma i Iutaia. Ina ua uma ona folafola atu ia Paulo lona faamasinoga, ona taofia lea o ia e Filiki i lalo o le leoleoga a Leoleo o le maota o Herota le Sili, le fale o le kovana.

Le Faamalosi i Luma o Tupu

13. E uiga i le ā na molimau atu ai Paulo ia Filiki, ma faatasi ai ma ā iʻuga?

13 Sa leʻi pine ae puipuia e le aposetolo ia lava faasaga i moliaga sese ma molimau atu ma le faamalosi ia Filiki. (24:1-27) I luma o tagata Iutaia tautuuaʻi sese, na faaalia ai e Paulo faapea na te leʻi faatupuina se vevesi i tagata. Na ia faapea atu e talitonu o ia i mea na tuuina mai i le Tulafono ma le au Perofeta ma sa faamoemoe i le “toe tutū mai [o] e ua oti, o e ua amiotonu atoa ma e ua amioletonu.” Sa alu atu Paulo i Ierusalema ma ni “mea alofa” (meaalofa mo soʻo o Iesu o ē atonu atonu ua ala ona matitiva ona o sauaga) ma sa faamamāina e tusa ma le sauniga. E ui lava na tolopo e Filiki le faamasinoga, ae na mulimuli ane talaʻi atu Paulo ia te ia ma lona faletua o Tusila (le afafine o Herota Akeripa I) e uiga ia Keriso, le amiotonu, le pulea o le tagata lava ia, ma le faamasinoga o loo sau. I le mataʻu ona o lea lauga, na faasolofua ai e Filiki Paulo. Peitai, mulimuli ane, na ia auina atu mo le aposetolo, ona o le faamoemoe leaga mo se faiga faatogafalea. Sa iloa e Filiki e leai se mea e sala ai Paulo ae na taofia lava o ia e noanoatia, i le faamoemoe ina ia maua le fiafia o tagata Iutaia. I le lua tausaga mulimuli ane, na suia ai Filiki e Pokio Feso.

14. O le ā le sauniuniga faaletulafono na faaavanoa ai e Paulo ia lava ina ua ia tulaʻi atu i luma o Feso, ma o le ā le tulaga tutusa ua e maua ai i lenei mea?

14 Sa faia foi e Paulo se molimau malosi i luma o Feso. (25:1-12) Afai sa tatau ona oti le aposetolo, semanū e lē talosaga atu o ia ina ia tatalaina, ae leai se tagata na mafai ona tuuina atu o ia ina ia faafiafiaina ai tagata Iutaia. “Ou te valaau ia Kaisara,” na fai atu ai Paulo, na maua ai e ia le aiā a le tagatanuu Roma e faamasinoina ai i Roma (i le taimi lea i luma o Nero). Na talia le talosaga, o Paulo o le a “molimau i Roma,” e pei ona valoia. (Galuega 23:11) E mafai foi e Molimau a Ieova ona latou maua sauniuniga ina ia ‘puipuia ma faavaeina ai faaletulafono le tala lelei.’—Filipi 1:7.

15. (a) O le ā le valoaga na faataunuuina ina ua tulaʻi atu Paulo i luma o le Tupu o Akeripa ma Kaisara? (e) Na faapefea ona ‘aa i tui’ Saulo?

15 Na faalogo le Tupu o Herota Akeripa II o le itu i matu o Iutaia ma lona tuafafine o Perenike (o lē na ia faia i ai se feusuaiga faamataifale) ia Paulo ina o la asiasi atu ia Feso i Kaisareia. (25:13–26:23) E ala i lona molimau atu ia Akeripa ma Kaisara, na faataunuuina ai e Paulo le valoaga faapea o le a ia molimau atu i le suafa o le Alii i luma o tupu. (Galuega 9:15) I le taʻuina atu ia Akeripa o le mea na tupu i le auala i Tamaseko, na faamatala atu ai e Paulo le fetalaiga a Iesu: “O le mea faigata ia te oe ona e aa i tui.” E pei ona lagona e se povi ua maaa tigā o le tuitui atu pea o le tui, sa lagona ai e Saulo le tigā ia te ia lava i lona tau faasaga i soʻo o Iesu, o ē sa lagolagoina e le Atua.

16. O ā uiga faaalia o Feso ma Akeripa i le molimau a Paulo?

16 O ā uiga faaalia o Feso ma Akeripa? (26:24-32) Ona o le lē malamalama i le toetu ma le maofa i le talitonuga mautinoa a Paulo, na faapea atu ai Feso: “O le tele o lou sue i tusi ua avea ai oe ma vale.” E faapena foi, ua faitioina e nisi i aso nei Molimau a Ieova faapea ua valea, e ui lava o le mea moni ua pei i latou o Paulo i le “tautala atu i upu moni ma le faautauta.” “O se mea itiiti ona e faaliliuina lea o aʻu e fai ma Kerisiano,” na fai atu ai Akeripa, o lē na faaiʻuina le faamasinoga ae na faailoa atu faapea ana lē valaau Paulo ia Kaisara semanū ua tatalaina o ia.

Lamatiaga i le Vasa

17. O le a faapefea ona e faamatala tulaga mataʻutia na fetaiai i le vasa a o malaga atu Paulo i Roma?

17 O le malaga i Roma na tuuina atu ai Paulo i tulaga “leaga i le vasa.” (2 Korinito 11:24-27) O se taʻitaʻi ʻau e igoa ia Iulio sa pule i pagota na folau atu mai Kaisareia i Roma. (27:1-26) Ina ua tuta lo latou vaa i Saitonu, sa faatagaina ai Paulo e asiasi i tagata talitonu, o ē na faafouina ai faaleagaga o ia. (Faatusatusa 3 Ioane 14.) I Mura i Asia Itiiti, na tuu atu ai e Iulio pagota i luga o se vaa laʻu oloa o le a alu atu i Italia. E ui i le malolosi o matagi i luma, ae sa mafai ona latou taunuu i le taulaga o Ava Matagofie, e latalata i le aai Kereta o Lasea. Ina ua tuua inā ae malaga atu i Foinie, na fetaiaʻi ai le vaa ma se matagi vale mai matu i sasae. I le fefefe ina neʻi tutaʻia i le oneone lafoaia i le itu i matu o Aferika, ona “tuu ifo lea o mea i luga o le fanā,” e le auvaa, atonu po o lā ma fanā o le vaa. Sa saisai faataamilo le tino o le vaa i maea ina ia lē malepe ai. A o felafoaiina pea e le matagi le vaa i le aso na sosoo ai, sa faamāmāina e ala i le lafoaia o le uta. I le aso lona tolu, na latou lafoaia ai mea e faamalosi ai le vaa (o lā po o vaega faaleoleo). A o foliga mai ua mou atu se faamoemoe, ae faaali mai loa se agelu ia Paulo ma taʻu atu ia te ia ina ia aua le fefe, auā o le a tu lava o ia i luma o Kaisara. Maeu se mapusaga na iai ina ua faapea atu le aposetolo o le a lafoai le aumalaga uma lava i luga o se tasi motu!

18. O le ā na mulimuli ane tupu ia Paulo ma ona uso faimalaga?

18 Sa faasaoina uma le au malaga. (27:27-44) I le tulua o po ma ao o le aso 14, na iloa ai e le auvaa ua latalata ane se laueleele. Sa faamautinoaina lenei mea ina ua fuaina ifo, ma tuu loa i lalo taula ina ia alofia ai le tuʻia i papa. I le uunaiga a Paulo, na ʻaai ai tagata uma e 276. Ona māmā ai lea o le vaa e ala i le lafoaia o le saito i se sami. I le tafa o ata, ona motusi ai lea e le auvaa o taula, tatala fusi o foeuli, ma sisi le lā taumua faasaga i le matagi. Na lafoia le vaa i le faga oneone, ma na amata ona malepe le taumuli. Ae sa mafai e tagata uma ona oo atu i le laueleele.

19. O le ā na tupu ia Paulo i Melita, ma o le ā na ia faia mo isi i inā?

19 I le susū ma le maalilili, na iloa ai e tagata na afatia i latou lava ua iai i Melita, o i inā na faaali ane ai e tagata o le motu ia i latou “le agalelei faaletagata e le masani ai.” (NW) (28:1-16) Ae peitai, a o tuutuu atu e Paulo fafie i le afi, o le vevela na pogai ai ona pipii mau atu i lona lima se gata uogo. (Ua lē toe iai nei ni gata uogo i Melita, ae o lenei gata sa o se “mea feai.”) Sa manatu tagata Melita o Paulo o se fasioti tagata o lea o le a lē mafai ona ola o ia i le “toasa,” ae ina ua lē paʻū o ia i lalo ma oti pe fulafula i le vevela, ona latou faapea lea o ia o se atua. Na mulimuli ane faamalōlō e Paulo le toatele, e aofia ai ma le tamā o Popilio, o le alii sili o Melita. I le tolu masina mulimuli ane, na tuuvaa ese atu ai Paulo, Luka, ma Aritako i se vaa faatasi ma le faailoga i le taumua o le faatagata o le ulu o “Seukuroi” (Castor ma Pollux, o atua masaga atonu sa fiafia tele i ai tagata o le auvaa). Ina ua tulaueleele i Puteoli, ona ō atu lea o Iulio ma lana aumalaga. Na faafetai atu Paulo i le Atua ma maua le lototele ina ua latou fetaiai ma Kerisiano mai le laumua o Roma i le Maketi o Apio Foro ma Fale Faatau e Tolu i le auala o le Appian Way. I le iʻuga, i Roma, na faatagaina ai Paulo e nofo na o ia, e ui lava sa leoleoina e se fitafita.

Folafola atu Pea le Malo o Ieova!

20. O le ā le galuega na pisi ai Paulo i lona fale i Roma?

20 I lona nofoaga i Roma, sa folafola atu ai ma le lototele e Paulo le Malo o Ieova. (28:17-31) Sa ia taʻu atu i alii sili o tagata Iutaia: “Auā ona o le faamoemoe o Isaraelu ua fusifusia ai aʻu i lenei maea uamea.” O lena faamoemoe sa aafia ai le taliaina o le Mesia, o se mea e tatau foi ona tatou fiafia e tiga ai. (Filipi 1:29) E ui lava o le toatele o na tagata Iutaia sa leʻi talitonu, ae toatele tagata o Nuu Ese ma se vaega totoe o tagata Iutaia sa saʻo o latou loto. (Isaia 6:9, 10) Mo le lua tausaga (e tusa ma le 59-61 T.A.) na talia ai e Paulo i latou uma na ō mai ia te ia, “ua talaʻi le malo o le Atua, ma aʻoaʻo atu i mea a le Alii o Iesu Keriso ma le faamalosi lava, e lei vaoia.”

21. Seia oo i le iʻuga o lona soifuaga faalelalolagi, o le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Paulo?

21 E foliga mai faapea sa faailoa atu e Neru le leai o se agasala a Paulo ma sa faasaolotoina ai o ia. Ona toe faafou lea e le aposetolo lana galuega ina ua aufaatasi atu i ai ma Timoteo ma Tito. Ae peitai, sa toe faafalepuipuiina o ia i Roma (e tusa ma le 65 T.A.) ma atonu sa iʻu ina tiga ai faamaturo i lima o Neru. (2 Timoteo 4:6-8) Ae oo lava i le iʻuga, na faataatia ai e Paulo se faaaʻoaʻoga lelei i le avea o sē lototele e folafola le Malo. Ma le agaga lava lea e tasi i nei aso e gata ai, seʻi tau ina folafola atu ma le lototetele e i latou uma lava ua tuuina atu i le Atua, le Malo o Ieova!

O le a Faapefea ona E Tali?

◻ O le ā le toleniga faafaifeau na avatu e Paulo i toeaina o Efeso?

◻ Na faapefea ona faataatia e Paulo se faaaʻoaʻo o le gauai atu i le finagalo o le Atua?

◻ E tusa ai o tagata sauā faatupu vevesi, o le ā le tulaga tutusa ua iai i le va o mea na oo ia Paulo ma mea ua oo i Molimau a Ieova i aso nei?

◻ O le ā le sauniga faaletulafono na faaavanoa ai e Paulo ia lava a o iai i luma o le Kovana o Feso, ma o le ā ua tulaga tutusa ma lena i aso nei?

◻ O le ā le galuega na pisi ai Paulo i lona fale i Roma, na faataatia ai le ā le faaaʻoaʻo?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga