Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bt mata. 25 itu. 196-202
  • “Ou te Tagi Atu iā Kaisara!”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Ou te Tagi Atu iā Kaisara!”
  • ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • ʻTū i Luma o le Nofoa Faamasino’ (Galuega 25:1-12)
  • “Na Ou Usiusitaʻi” (Galuega 25:13-26:23)
  • “E Mafai Ona E Faaliliuina Aʻu e Avea ma Kerisiano” (Galuega 26:24-32)
  • Ua Molimau Atu ma le Lototele Paulo i Luma o Tagata Maualuluga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Fesoasoani i Isi Ina ia Talia le Fe‘au o le Malo
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
  • “Ou te Valaau ia Kaisara”!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Folafola ma le Faamalosi le Malo o Ieova!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
Faitau Atili
‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
bt mata. 25 itu. 196-202

MATAUPU 25

“Ou te Tagi Atu iā Kaisara!”

Na faataatia e Paulo se faaaʻoaʻoga lelei i le puipuia o le tala lelei

Faavae i le Galuega 25:1–26:32

1, 2. (a) O ā tulaga na feagai ma Paulo? (e) O le ā le fesili ua lāgā e tusa ai ma le tagi a Paulo iā Kaisara?

O LOO taofia pea Paulo i le puipuiga malu i Kaisareia. I le lua tausaga muamua atu, e na o ni nai aso talu ona taunuu o ia i Iutaia, ae e faatolu ona taumafai tagata Iutaia e fasiotia o ia. (Galu. 21:27-36; 23:10, 12-15, 27) E oo ane i le taimi lenā, e leʻi taulau lava ona fili ma e leʻi fiu foʻi i latou. Ina ua iloa e Paulo e ono tuuina atu o ia iā i latou, sa ia taʻu atu i le Kovana Roma o Feso e faapea: “Ou te tagi atu iā Kaisara!”−Galu. 25:11.

2 Pe na lagolagoina e Ieova Paulo i lana faaiʻuga e avatu sana tagi i le emeperoa o Roma? E tāua tele le tali mo i tatou, o ē o loo avatu se molimau māeʻaeʻa e faatatau i le Malo o le Atua i lenei taimi o le iʻuga. E manaʻomia ona tatou iloa pe na faataatia e Paulo se faaaʻoaʻoga lelei e mulimuli ai, “i le puipuia ma le faamautūina faaletulafono o le tala lelei.”—Fili. 1:7.

ʻTū i Luma o le Nofoa Faamasino’ (Galuega 25:1-12)

3, 4. (a) O le ā le māfuaaga o le talosaga a tagata Iutaia ia aumai Paulo i Ierusalema, ae na faapefea ona faasaoina o ia mai i le oti? (e) E faapefea ona lagolagoina e Ieova ana auauna i aso nei, e pei foʻi ona ia faia iā Paulo?

3 I le tolu o aso talu ona tofia Feso e avea ma kovana fou o Roma i Iutaia, na alu atu ai o ia i Ierusalema.a O i inā na ia faalogo ai o tuuaʻia Paulo e le ʻaufaitaulaga sili ma alii sili o Iutaia i ni solitulafono matuiā. Na iloa e i latou, e manaʻomia ona tausia e le kovana fou le filemu ma i latou, faapea ma Iutaia uma. O lea na latou talosaga faapitoa atu ai iā Feso: Ia aumai Paulo i Ierusalema e faamasinoina ai. Peitaʻi, o loo iai ni faufauga leaga i tua o lenā talosaga. O loo fuafua nei fili e fasioti Paulo i le auala mai i Kaisareia e agaʻi atu i Ierusalema. E leʻi talia e Feso lenei talosaga ma faapea atu: “Ia ō ifo ni o outou tagata aloaʻia faatasi ma aʻu [i Kaisareia], ma molia o ia pe afai e saʻo ua faia e lenei tagata se mea sesē.” (Galu. 25:5) O lea na toe faasaoina ai foʻi Paulo mai i le oti.

4 I taimi uma lava e faamasinoina ai Paulo, e lagolagoina ai e Ieova o ia e ala i le Alii o Iesu Keriso. Ia manatua le faaaliga na taʻu atu e Iesu i lana aposetolo: “Ia e lototele!” (Galu. 23:11) O loo fesagaʻi foʻi auauna a le Atua i aso nei ma tulaga faigatā ma le taufaamataʻu. E lē puipuia e Ieova i tatou mai faigatā uma, ae e na te tuuina mai iā i tatou le atamai ma le malosi e tumau ai. E tatou te faamoemoe i le “mana lea e sili atu i le malosi o tagata,” o loo aumaia e lo tatou Atua alofa.—2 Kori. 4:7.

5. Na faapefea ona feagai Feso ma Paulo?

5 I nai aso mulimuli ane, na ʻnofo ai Feso i le nofoa faamasino’ i Kaisareia.b O loo tutū i ona luma Paulo ma i latou na moliaina o ia. I le tali atu i a latou tuuaʻiga e lē faavaea, na faapea atu ai Paulo: “Ou te leʻi agasala i le Tulafono a tagata Iutaia, po o le malumalu, po o Kaisara foʻi.” E leai se mea e sala ai le aposetolo ma e tatau ona faasaʻolotoina. O le a faapefea ona faia e Feso le filifiliga? Ona o le manaʻo ia faafiafia tagata Iutaia, na ia fesili atu ai iā Paulo: “Pe e te manaʻo e te alu aʻe i Ierusalema, e faamasinoina ai oe i oʻu luma, e faatatau i nei moliaga?” (Galu. 25:6-9) Pagā se fesili valea! Afai e auina atu Paulo e faamasinoina i Ierusalema, o le a avea la i latou na moliaina o ia e fai ma faamasino iā te ia, ma e mautinoa o le a oti ai o ia. I lenā taimi, na filifilia ai e Feso faiga faapolotiki nai lo o le faamasinogatonu. Na faapena foʻi ona gaoioi le kovana na muamua atu o Ponotio Pilato, i se mataupu talitutusa na aofia ai se pagota e sili ona tāua. (Ioa. 19:12-16) E faapena foʻi faamasino i aso nei, e latou te ono faia faaiʻuga lē tonu ina ia faafiafia ai tagata. O lea la, e lē tatau ona faateʻia i tatou pe a faia ma le lē tonu faaiʻuga a faamasino, i mataupu o loo aofia ai tagata o le Atua.

6, 7. Aiseā na avatu ai e Paulo sana tagi iā Kaisara, ma o le ā se faaaʻoaʻoga lelei ua ia faataatia mo Kerisiano moni i aso nei?

6 Ona o le naunau o Feso e faafiafia tagata Iutaia, sa ono tuuina atu ai Paulo i se tulaga e lamatia ai lona ola. O lea la, na faaaogā ai e Paulo lana aiā tatau o se sitiseni Roma. Na ia taʻu atu iā Feso: “O loo ou tū nei i luma o le nofoa faamasino o Kaisara, i le mea e tatau ona faamasinoina ai aʻu. Ou te leʻi faia se mea leaga i tagata Iutaia, e pei foʻi ona e silafia lelei. . . . Ou te tagi atu iā Kaisara!” I tulaga masani, e lē mafai ona toe suia se apili pe a talia. Na faamamafa atu e Feso lenei mea e ala i le faapea atu: “Ona ua e tagi atu iā Kaisara; e te alu lava iā Kaisara.” (Galu. 25:10-12) O le avatu e Paulo o sana tagi i se pule maualuga faaletulafono, ua ia faataatia ai foʻi se faaaʻoaʻoga mo Kerisiano moni i aso nei. Pe a taumafai tagata tetee e “fafauina faalavelave e ala i le tulafono,” e faaaogā e Molimau a Ieova faatulagaga faaletulafono e puipuia ai le tala lelei.c—Sala. 94:20.

7 O lea, ina ua mavae le lua tausaga o faafalepuipuiina pea Paulo mo ni solitulafono e na te leʻi faia, na ia maua ai se avanoa e puipuia ai o ia i Roma. Peitaʻi, sa manaʻo se isi pule e feiloaʻi iā te ia a o leʻi malaga ese atu.

O foliga vaaia o tagata i se potu faamasino ina ua lau mai le iʻuga. O loo faanoanoa se uso, o lana lōia, ma nisi o Molimau o loo iai i se potu faamasino. O loo fiafia ma faamālō atu isi e lē o ni Molimau, i lōia na finauina la latou mataupu faasaga i le uso.

E tatou te apili faaiʻuga faaituʻau a faamasino i le tulafono

“Na Ou Usiusitaʻi” (Galuega 25:13-26:23)

8, 9. Aiseā na asiasi atu ai le tupu o Akeripa i Kaisareia?

8 Ina ua mavae ni aso talu ona faalogo Feso i le tagi a Paulo iā Kaisara, na alu atu ai se “asiasiga faapitoa” a le tupu o Akeripa ma lona tuafafine o Perenike i le kovana fou.d I taimi o Roma, o le masani a tagata maualuluga o le malo, o le asiasi atu lea i kovana fou faatoʻā tofia. E ala i le faamālō atu iā Feso i lona tofiga, atonu na taumafai ai Akeripa e faamausalī la laʻua sootaga faalemalo ma faaleuō, lea e mafai ona aogā i le lumanaʻi.—Galu. 25:13.

TALOSAGA ATU E FAI MA SUI O LE TAPUAʻIGA MONI I ASO NEI

E iai taimi e talosaga atu ai Molimau a Ieova i luma o faamasinoga maualuluga, ma le faamoemoe e aveesea toʻatugā o loo taofia ai le talaʻia o le tala lelei o le Malo o le Atua. O faaaʻoaʻoga nei e lua.

Iā Mati 28, 1938, na suia ai e le Faamasinoga Sili a le Iunaite Setete le faaiʻuga a le faamasinoga faaitumalo, ma toe faasaʻoloto ai Molimau sa taofia ona o le tufatufaina atu o lomiga faale-Tusi Paia i Griffin, Georgia, i Amerika. O le apili muamua lenei mai i le tele o apili na tuuina atu i le faamasinoga maualuga, e uiga i aiā tatau a Molimau e talaʻia ai le tala lelei.g

O le isi faamasinoga, na aafia ai se Molimau i Eleni e igoa iā Minos Kokkinakis. Mo le vaitaimi e 48 tausaga, e tusa e sili atu i le 60 taimi na puʻea faapagota ai o ia i le “faaliliuina” o tagata i lana tapuaʻiga. E 18 taimi na faasalaina ai o ia e le faamasinoga. Na ia faaaluina ni tausaga i le falepuipui ma faaaunuua i ni motu o le Sami o Ainea. Ina ua māeʻa lona moliaga mulimuli i le 1986, na faiaʻina le apili a le uso o Kokkinakis i le faamasinoga maualuga i Eleni. Ona ia saʻilia lea o le fesoasoani a le Faamasinoga Maualuga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata (ECHR). Iā Me 25, 1993, sa faia ai e lenā Faamasinoga se faaiʻuga e faapea, ua solia e le malo o Eleni le saʻolotoga faalelotu a le uso o Kokkinakis.

Sa apili Molimau a Ieova i le ECHR mo se fesoasoani i le tele o faamasinoga, ma manumalo ai. E leai lava se isi faalapotopotoga, se lotu po o se isi vaega, e tele ni manumalo i le puipuiga o lo latou aiā tatau i luma o le ECHR.

Pe e iai ni aogā o maua e nisi mai i manumalo faaletulafono a Molimau a Ieova? Na tusi se tagata atamai e igoa iā Charles C. Haynes e faapea: “E tatau ona tatou faafetai i Molimau a Ieova. Po o le ā lava le tele o taimi e tatou te faalumaina ai i latou ma tutuli ese mai i le taulaga, pe osofaʻia foʻi, ae e faaauau pea ona finau i latou mo lo latou saʻolotoga faalelotu. Ma afai e manumalo i latou, o lo tatou manumalo foʻi lenā.”

g Tagaʻi i le faamatalaga i le faaiʻuga a le Faamasinoga Sili e uiga i le saʻolotoga e tautala ai, lea na lomia i le Awake! Ianuari 8, 2003, i le itulau e 3-11.

9 Sa taʻu atu e Feso i le tupu e uiga iā Paulo, ma na matuā naunau Akeripa e feiloaʻi iā te ia. I le aso na sosoo ai, na nonofo ai nei taʻitaʻi e toʻalua i nofoa faamasino. Ae e leʻi fefe Paulo e tautala atu ona o le malualii ma laʻei o nei tagata.—Galu. 25:22-27.

10, 11. Na faapefea ona faaalia e Paulo le faaaloalo iā Akeripa, ma o ā faamatalaga na ia faailoa atu i le tupu e uiga i lona olaga i aso ua mavae?

10 Sa faafetai atu ma le faaaloalo Paulo i le tupu o Akeripa mo le avanoa e puipuia ai o ia, ma ia faailoa atu e faapea ua masani le tupu i aganuu uma, atoa ma vevesi e tutupu mai i tagata Iutaia. Ona faamatala atu lea e Paulo lona olaga: “Sa avea aʻu o se Faresaio, o le lotu e sili ona faigatā.” (Galu. 26:5) I le avea o se Faresaio, na faamoemoe Paulo i le afio mai o le Mesia. Peitaʻi, i le avea nei o se Kerisiano, ua ia faamaonia atoatoa ai, o Iesu Keriso o ia lea ua leva ona faatalitali i ai. O se talitonuga e masani ai o ia atoa ma ē na molia o ia—o lona uiga, o le faamoemoe i le faataunuuina o folafolaga a le Atua i o latou augātamā—o le māfuaaga lea o le faamasinoina o Paulo i lenei aso. O nei faamatalaga, ua atili ai ona naunau Akeripa e fia faalogo atu i mea o loo fai mai ai Paulo.e

11 I le toe taʻua o le sauāina ma le faileagaina o Kerisiano, na faapea mai Paulo: “Na ou talitonu foʻi e tatau ona ou faia le tele o mea e tetee atu ai i le igoa o Iesu le Nasareta. . . . O loʻu ita tele foʻi iā i latou [soo o Keriso], na ou alu atu ai ma faasauā iā i latou e oo lava i isi aai.” (Galu. 26:9-11) E leʻi faia e Paulo ni faamatalaga pepelo. E toʻatele tagata na iloa le sauā o Paulo i Kerisiano. (Kala. 1:13, 23) Atonu na taumānatu Akeripa ʻO le ā le mea na suia ai lenei tamāloa?’

12, 13. (a) Na faapefea ona faamatala e Paulo le faaliliuina o ia? (e) Na faapefea ona ʻaa i tui’ Paulo?

12 Na maua le tali i le faamatalaga a Paulo e sosoo ai: “I le taimi na ou malaga atu ai i Tamaseko ma le pule ma le faatonuga mai i le ʻaufaitaulaga sili, le tupu e, na ou vaaia ai i le auala, i le tutonu o le lā, le susulu mai o le malamalama mai i le lagi, ua sili atu i le pupula o le lā, ma faataaliʻoliʻo iā te aʻu ma i latou na matou malaga faatasi. Ina ua matou paʻuʻū i le eleele, ona ou faalogoina lea o se leo ua faapea mai iā te aʻu i le gagana Eperu: ʻSaulo, Saulo e, aiseā ua e faasauā mai ai iā te aʻu? O lou aa pea i tui, e te tigāina ai.’ Ona ou fai atu lea: ʻO ai ea oe le Alii e?’ Ae ua fetalai mai le Alii: ʻO aʻu o Iesu, o lē ua e faasauā i ai i.’”f—Galu. 26:12-15.

13 A o leʻi tupu lenei vaaiga faavavega, sa ʻaa i tui’ Paulo i se uiga faafaatusa. E pei lava ona faamanuʻalia se manu pe a ia aaina se uʻamea maʻai, sa faapea foʻi ona faamanuʻalia faaleagaga Paulo e ala i lona teena o le finagalo o le Atua. I le faaali atu iā Paulo i le auala i Tamaseko, na taʻu atu ai e Iesu o lē ua toe faatūina, i lenei tamāloa ia suia lona mafaufau.—Ioa. 16:1, 2.

14, 15. O le ā le faamatalaga a Paulo na fai e tusa ai o suiga na ia faia i lona olaga?

14 Ioe, na faia e Paulo le tele o suiga i lona olaga. Na ia faamatala atu iā Akeripa e faapea: “Na ou usiusitaʻi i le faaaliga mai i le lagi, ma na ou muaʻi talaʻi i tagata i Tamaseko, ona sosoo ai lea o Ierusalema, o le atunuu atoa o Iutaia, ma tagata foʻi o nuu ese, ma taʻu atu le feʻau e faapea, e tatau ona latou salamō ma liliu atu i le Atua, i le faia lea o galuega ua tatau mo le salamō.” (Galu. 26:19, 20) I le tele o tausaga, na faataunuu ai e Paulo le poloaʻiga a Iesu Keriso na avatu iā te ia i le faaaliga i le aoauli o lenā aso. O le ā le iʻuga? O ē na faalogo i le tala lelei na talaʻi atu e Paulo, na faaalia le salamō i a latou amioga lē mamā ma le lē faamaoni, ma liliu atu i le Atua. Na avea na ituaiga o tagata o ni tagatānuu lelei, i le tausia ma le faaaloalo i tulafono.

15 Ae peitaʻi, o na aogā na leai se uiga i tagata Iutaia na tetee iā Paulo. Na faapea mai Paulo: “O le mea lenei na māfua ai ona puʻe aʻu e tagata Iutaia i le malumalu, ma taumafai e fasioti aʻu. Peitaʻi, ona ua ou maua le fesoasoani mai i le Atua, ua faaauau ai ona ou molimau atu e oo mai i lenei aso, i tagata lautele ma tagata aloaʻia.”—Galu. 26:21, 22.

16. E faapefea ona tatou faataʻitaʻi iā Paulo pe a talanoa atu i faamasino ma pule e uiga i o tatou talitonuga?

16 I le avea ai ma Kerisiano moni, e tatau ona tatou “nofosauni pea e tali atu” e tusa ma lo tatou faatuatua. (1 Pete. 3:15) Pe a talanoa atu i faamasino ma pule e uiga i o tatou talitonuga, e fesoasoani iā i tatou le faataʻitaʻi i le auala na faaaogā e Paulo, ina ua tautala atu iā Akeripa ma Feso. E ala i le faailoa atu ma le faaaloalo iā i latou le auala na faaleleia ai e le upu moni o le Tusi Paia o tatou olaga, atoa ma i latou e tali lelei mai i la tatou feʻau—atonu o le a suia ai loto o faamasino ma ē pule.

“E Mafai Ona E Faaliliuina Aʻu e Avea ma Kerisiano” (Galuega 26:24-32)

17. O ā uiga na faaalia e Feso i le tali a Paulo, ma o le ā le uiga e tutusa ai ma aso nei?

17 I le faalogo atu i le faamatalaga faatauanau a Paulo, na matuā aafia ai nei pule e toʻalua. Mātau le mea na tupu: “A o fai atu Paulo i nei mea e tali atu ai, ona faapea mai lea o Feso ma le leotele: ʻPaulo, ua e valea! O le tele o lou suʻesuʻe ua e valea ai!’” (Galu. 26:24) O le māteletele o Feso, na faaalia ai ona uiga moni. E manatu le toʻatele o tagata, o i latou e aʻoaʻoina le mea moni ua fai mai ai le Tusi Paia, e maelega valea. O tagata atamamai o le lalolagi, e faigatā ona latou taliaina le aʻoaʻoga moni o le Tusi Paia e uiga i le toetutū mai o ē ua maliliu.

18. Na faapefea ona tali atu Paulo iā Feso, ma o le ā le tali mai a Akeripa?

18 Peitaʻi, na tali atu Paulo i le kovana: “Lau afioga e, Feso, ou te lē valea, ae ua ou tautala i le upu moni ma le mafaufau lelei. O le mea moni, o loo silafia lelei nei mea e le tupu, o lē o loo oʻu saʻoloto e tautala atu i ai . . . Akeripa e le tupu, pe e te talitonu i le ʻau Perofeta? Ou te iloa e te talitonu i ai.” Na tali mai Akeripa e faapea: “Ua e manatu e mafai ona e faaliliuina aʻu e avea ma Kerisiano i se taimi puupuu.” (Galu. 26:25-28) O nei upu e tusa pe moni pe leai, ae ua faaalia ai, o le molimau atu a Paulo na iai ni aafiaga i le tupu.

19. O le ā le faaiʻuga na faia e Feso ma Akeripa iā Paulo?

19 Ona tulaʻi lea o Akeripa ma Feso, ma faailoa atu i le aofia le iʻuga. “A o latou savavali ese, ua faapea ane le tasi i le isi: ʻE leʻi faia e lenei tagata se mea e tatau i ai le oti po o le saisaitia i le falepuipui.’ Ona fai atu lea o Akeripa iā Feso: ʻPe ana lē tagi atu lenei tagata iā Kaisara, semanū ua faasaʻoloto o ia.’” (Galu. 26:31, 32) Na la iloa lelei, o le tagata sa tulaʻi i o la luma e mamā o ia, ma atonu o le a avea lenā ma mea e toe suia ai o la manatu e uiga i Kerisiano.

20. O le ā le iʻuga o le molimau atu o Paulo i nei tagata maualuluga?

20 E foliga mai e leʻi taliaina e se tasi o nei pule malolosi le tala lelei o le Malo o le Atua. Po o se mea atamai le tulaʻi atu o le aposetolo o Paulo i luma o nei tamāloloa? Ioe. O le ʻmolia o Paulo i luma o tupu ma kovana’ i Iutaia, na oo atu ai se molimau i le malo o Roma, lea atonu na manatu e faigatā ona oo atu i ai. (Luka 21:12, 13) Aemaise foʻi, o mea na oo iā te ia ona o lona faatuatua lē maluelue a o faamasinoina, e faamalosia ai foʻi ona uso ma tuafāfine i le faatuatua.—Fili. 1:12-14.

21. O ā iʻuga lelei e tatou te maua pe a faaauau pea le galuega talaʻi?

21 E faapena foʻi i aso nei. O le faaauau pea o le galuega talaʻi o le Malo e ui i tofotofoga ma teteega, e tatou te ono maua ai le anoanoaʻi o ni iʻuga lelei. E tatou te avatu ai se molimau i pule o ē atonu e faigatā ona oo atu i ai. O lo tatou onosaʻi ma le faatuatua, e avea ma puna o faalaeiauga i o tatou uso ma tuafāfine Kerisiano, ma uunaʻia i latou ia matuā lototetele i le faia o le galuega o le molimau atu ma le māeʻaeʻa e faatatau i le Malo o le Atua.

LE SUI KONESULA O ROMA O POKIO FESO

E pau faamatalaga ua tatou maua e faatatau iā Pokio Feso, o loo maua i le tusi o Galuega a le ʻAuaposetolo ma tusitusiga a Flavius Josephus. Pe tusa ma le 58 T.A., na avea ai Feso ma kovana o Iutaia e suitulaga iā Filiki. Na maliu Feso a o avea pea ma kovana mo na o le lua i le tolu tausaga.

Pokio Feso.

Na avea Feso ma sui konesula faautauta ma agavaa, e ese mai iā Filiki o lē na muamua atu iā te ia, ma Alipinuso o lē na suitulaga ia Feso. I le amataga o le nofoaiga a Feso e avea ma sui konesula, sa tumu le aai o Iutaia i tagata gāoi. E tusa ai ma faamatalaga a Josephus, “Na avea ma sini o Feso le faaleleia o le tulaga vevesi o le atunuu. O lea na ia puʻea ai le toʻatele o tagata gāoi, ma fasiotia i latou.” I le taimi o le pulega a le tupu o Akeripa, na fausia ai e tagata Iutaia se pa ina ia lē iloa atu ai e le tupu mea o loo faia i le lotoā o le malumalu. Na faatonuina i latou e Feso ina ia talepe i lalo le pa. Ae ona o le talosaga a tagata Iutaia, o lea na ia faataga ai i latou e avatu le mataupu i le Emeperoa Roma o Nero.

E foliga mai na tūmausalī Feso e faasagatau atu i tagata solitulafono ma tagata tetee. Ae o lona faanaunauga ia faamausalī se faiā lelei ma tagata Iutaia, na ia lē faia ai se faamasinogatonu i le auala na la feutagaʻi ai ma le aposetolo o Paulo.

LE TUPU O HEROTA AKERIPA II

O Akeripa lea e taʻua i le Galuega e 25, o loo faasino atu i le tupu o Herota Akeripa II, le atalii o le atalii o Herota le Sili, ma o le atalii o Herota lea na osofaʻia le faapotopotoga i Ierusalema, i le 14 tausaga muamua atu. (Galu. 12:1) O Akeripa o le suli mulimuli o perenise o le ʻauaiga o Herota.

Tupu o Herota Akeripa II.

Na maliu lona tamā i le 44 T.A., ae faatoʻā 17 tausaga o Akeripa i le taimi na iai o ia i Roma, lea sa aʻoaʻoina faapitoa ai o ia i le lotoā o le Emeperoa Roma, o Kalaotio. Na manatu faufautua a le emeperoa, e lē lava le matua o Akeripa e na te tauaveina ai le tulaga sa iai lona tamā; o lea, na tofia ai se kovana Roma e suitulaga iā te ia. Peitaʻi, e tusa ai ma le faamatalaga a Flavius Josephus, a o iai Akeripa i Roma, sa tautala pea o ia e fai ma sui o tagata Iutaia.

Pe tusa o le 50 T.A., na tofia ai e Kalaotio Akeripa e fai ma tupu i Chalcis, ma i le 53 T.A., na pulea ai foʻi e ia Ituraia, Terokoniti ma Apilene. Sa tuuina atu foʻi iā Akeripa le vaavaaiga o le malumalu i Ierusalema, faatasi ai ma le pule e tofia ai ositaulaga sili i Iutaia. Na faalautele atu e Nero lea na suitulaga iā Kalaotio, le pulega a Akeripa ia aofia ai vaega o Kalilaia ma Perea. I le taimi na la feiloaʻi ai ma Paulo, sa iai Akeripa i Kaisareia faatasi ma lona tuafafine o Perenike, o lē ua teteʻa ma lana tane, le tupu o Kilikia.—Galu. 25:13.

I le 66 T.A., ina ua lē taulau taumafaiga a Akeripa e faafilemu teteega a tagata Iutaia faasaga iā Roma, na avea ai o ia ma taulaʻiga o osofaʻiga, ma na leai se isi ana filifiliga e fai ae aufaatasi atu iā Roma. Ina ua lē taulau le teteega a tagata Iutaia, na avatu ai e le emeperoa fou o Vasepasana nisi o nuu e fai ma taui.

a Tagaʻi i le pusa “Le Sui Konesula o Roma o Pokio Feso.”

b O le “nofoa faamasino,” o se nofoa e tū i se tulaga maualuga. O lenei tulaga maualuga e manatu i ai, o faaiʻuga uma a le faamasino e maualuga ma e tatau ona faaaloalogia. Sa nofo Pilato i le nofoa faamasino a o ia avatu faasalaga mamafa faasaga iā Iesu.

c Tagaʻi i le pusa “Talosaga Atu e Fai ma Sui o le Tapuaʻiga Moni i Aso Nei.”

d Tagaʻi i le pusa “Le Tupu o Herota Akeripa II.”

e Ona o se Kerisiano, sa talia e Paulo Iesu o le Mesia. O tagata Iutaia na teena Iesu, na vāai iā Paulo o sē e tetee i la latou tapuaʻiga.—Galu. 21:21, 27, 28.

f E tusa ai ma faamatalaga a Paulo e faapea na malaga o ia i le “tutonu o le lā,” na taʻua e se tagata atamai o le Tusi Paia: “E masani ona mālōlō tagata malaga i le vevela o le lā i le aoauli, seʻi vaganā ai o loo matuā naunau e faanatinati. O lea, ua faamaonia ai i inei le naunau o Paulo e faataunuu sauāga.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga