Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 3/15 itu. 7
  • ‘O Faama‘i i Lea Mea ma Lea Mea’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘O Faama‘i i Lea Mea ma Lea Mea’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faamaʻi Pipisi—Mea e Mafai Ona E Faia
    Isi Mataupu
  • O Faamaʻi o le 20 Senituri
    Ala Mai!—1998
  • Valoaga 3. Faama‘i
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 3/15 itu. 7

ʻO Faamaʻi i Lea Mea ma Lea Mea’

O FAAMAʻI i ni vaega tetele ua lē mafaatutusalia sa o se vala lea na valoia “o le faailoga o le faatasi mai o [Iesu Keriso] ma le faaiʻuga o le faiga o mea.” (Mataio 24:3, NW) Ua faaopoopoina e le tusitala o le Evagelia o Luka lenei auiliiliga e lē o taʻua i faamatalaga a Mataio ma Mareko. (Mataio, mataupu 24 ma le 25; Mareko, mataupu 13) O le oo mai o le pepesi o faamaʻi ma maʻi e faatamaʻia ai o le a tutupu “i lea mea ma lea mea” i aso e gata ai. (Luka 1:3; 21:11) Mai fea atonu e ō mai ai na faamaʻi?

“Ua iloa e saienitisi nisi o siama ninii e tele o loo feaveaia solo i le teropika—e na o sina fesoasoani itiiti lava i ai a le natura—ona ono mafai lea ona faapogaia ai le leiloa o le sili mamao atu o ola na i lo le mea e foliga mai o le iʻuga o le faamaʻi pipisi o le AIDS,” e pei ona faamatala mai e le mekasini o le Science News. “E tusa lava pe lē toe suesueina e le lalolagi siama ninii e faapogaia faamaʻi, ae ua faapea mai tagata suesue, ua uma ona teuina e le teropika siama ninii ua matuā lava ma totoe e pei ‘le malosi o le afi’ e soloia ai vaega tetele o le faitau aofai o le Lalolagi.”

O le mea ua faia ai o tatou aso e avea o se vaitaimi o le faateleina o le faigofie ona faaleagaina ona ua amata faatuputeleina le faitau aofai o le lalolagi ma le sili atu ona faateleina o manaoga o se lalolagi feomaʻi. “Ua faaalia i le talafaasolopito faapea, e masani lava ona mulimuli mai ni faamaʻi pe a siitia atu tagata i oganuu e leʻi nofoia po o le pe a oo foi ina sili ona leaga tele le tulaga o olaga i aai ma nuu tetele i ni auala e aumaia ai faamaʻi fou,” ua fai mai ai le Science News. A o nofoia e tagata oganuu sa lē nofoia muamua, e masani lava ona mulimuli mai ai nisi faamaʻi fou. E faapena foi le mea ua tupu a o faalauteleina atu taaga o iniseti a o fesuisuiaʻi le tau faatatauina faalekelope. “E faaopoopo atu i ai,” e pei ona fai mai le mekasini, “o ia faiga fou faafomaʻi e pei o le tuiina o le toto ma le suiga o totoga po o vaega o le tino, ua saunia ai auala fou e feaveaia ai siama ninii e mafua ai faamaʻi i le va o tagata ua maua ai. E faapea foi la i suiga eseese i le va fealoaloai ma tu ma amioga, e amata mai lava i tagata mauoa ona femalagaai solo ma feaveaia siama faatupu faamaʻi e pei foi ona tasi le nila (tui), ae aafia ai tagata ua pulea e vailaau oona.”

“I le talafaasolopito lata mai nei, ua ofoina mai ai ni faaaʻoaʻoga olaola o tauiviga faasaga i siama ninii e pogai ai faamaʻi i nofoaga tumamao ese na faapea atonu o le a faaatagia mai ai se faamaʻi e sili atu ona tele o le a tupu mai i le lumanai,” o le faaopoopoga mai lea a le mataupu. O ni faaaʻoaʻoga faapea: o le siama e leʻi iloa muamua o le Marburg, o se siama e oti ai o le teropika faapea na taia ai ni saienitisi se toasefululua i Siamani i Sisifo i le tau faaiʻuiʻuga o lona 1960; o le siama foi e mafua ai le maʻi vevela (fever) o le Rift Valley, na pesia ai le faitau miliona ma fasiotia ai le faitau afe i Aikupito i le 1977; o le siama o le Ebola o le teropika faapea na pisia ai le sili atu na i le afe tagata i Zaire ma Sudan i le 1976 ma na fasiotia ai pe tusa e 500, o le toatele o i latou o ni fomaʻi ma tausimaʻi sa togafitia ē na mamaʻi.

E seāseā lava mafai ona muai taʻuina mai ni osofaiga a siama e faaumatia ai. “Ae i le 1918, mo se faaaʻoaʻoga, na pepesi ai i le kelope atoa le faamaʻi o le fulū, na suia ai faapitoa lava uiga faaletagata na tigaina ai le fanau a tagata, ma na maliliu ai le tusa ma le 20 miliona tagata,” o se faamatalaga lea a le Science News. “Talu ai nei lava, o le tulai mai i le fanau a tagata o se siama lea atonu sa na o manuki lava o Aferika na maua ai i se tasi taimi, lea foi ua toe puʻea ai faamanu i ofaga tagata ae leai se puipuiga. O le siama o le AIDS ua aafia ai nei le 5 miliona e oo atu i le 10 miliona tagata i atunuu e 149, e tusa ai ma le fuafuaga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina i le Lalolagi. Ae ui lava ina sa tosina atu manatu e ala i lenei mala aupito sili ona latalata mai, e sili atu ona tele nisi mea e fefefe ai o loo faatalitali mo i tatou, e toatele fomaʻi popoto faapitoa i faamaʻi o siama ninii o loo matataʻu i ai.”

O puapuaga e pei o faamaʻi, o vaega na o le faailoga tuufaatasi o le faatasi mai o Iesu i le mamalu o le Malo, faatasi ai ma vala e pei o taua, oge, ma mafuie tetele. (Mareko 13:8; Luka 21:10, 11) O na foi vala o se pogai lea mo le olioli, auā ua faaopoopo mai Luka i upu a Iesu: “A afua ona faia o ia mea, ia tepa ae outou, ma ia ea i luga o outou ulu; auā e latalata ina faaolaina outou.”—Luka 21:28.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga