Pe sa Aʻoaʻo e le Uluai Lotu Faapea o le Atua o se Tolutasi?
Vaega 2—Pe sa Aʻoaʻoina ea e Tamā Faaaposetolo le Aʻoaʻoga o le Tolutasi?
I Le Olomatamata o Mati 1, 1992, sa talanoaina ai e le Vaega 1 o lenei faasologa, pe sa aʻoaʻoina e Iesu ma ona soʻo le aʻoaʻoga o le Tolutasi—le manatu faapea o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia o ni peresona e toatolu e tutusa ae toatasi le Atua. Ua faamaonia manino mai e le Tusi Paia, ma tusitala faasolopito, e oo foi i ē sa aʻoaʻoina i aʻoga faafaifeau faapea e leai. Ae faapefea taʻitaʻi lotu sa sosoo mulimuli ane ai—pe sa latou aʻoaʻoina ea le Tolutasi?
“O TAMĀ FAAAPOSETOLO” o le faaupuga lea sa faaaogā mo tagata lotu o ē sa tusiaina tala e uiga i le Lotu Kerisiano i le faaiʻuga o le uluai senituri ma le amataga o le senituri lona lua T.A. O nisi o i latou o Clement o Roma, Ignatius, Polycarp, Hermas ma Papias.
Sa faapea o i latou ia na soifua i le vaitaimi o nisi o le au aposetolo. O lea, e ao ai ona latou masani ma aʻoaʻoga faaaposetolo. E tusa ai ma mea na tusia e na tagata, ua faapea mai le The New Encyclopædia Britannica:
“A tuufaatasia uma, e sili atu ona tāua i talafaasolopito tusitusiga a Tamā Faaaposetolo na i lo nisi lava lomiga faa-Kerisiano e ese mai i le Feagaiga Fou.”1
Afai sa aʻoaʻoina e le au aposetolo le aʻoaʻoga o le Tolutasi, e ao foi la i na Tamā Faaaposetolo ona latou aʻoaʻoina. E ao ona faamuamua i a latou aʻoaʻoga, ona e leai se isi mea sa sili atu ona tāua na i lo o le taʻuina atu i tagata po o ai le Atua. O lea, pe sa latou aʻoaʻoina ea le aʻoaʻoga o le Tolutasi?
Se Uluai Faamatalaga o le Faatuatua
O se tasi o uluai faamatalaga e lē mai le Tusi Paia e uiga i le faatuatuaga faa-Kerisiano, o loo maua i se tusi e 16 ona mataupu pupuu ua taʻua o le The Didache, po o Teaching of the Twelve Apostles (Aʻoaʻoga a Aposetolo e Toʻasefululua). E manatu nisi o tusitala faasolopito, sa tusia lea i luma atu pe tusa o le tausaga e 100 T.A. E lē o iloa po o ai lona tusitala.2
O loo talanoaina e le The Didache mea e manaomia ona iloa e tagata ina ia avea ai ma Kerisiano. I lona mataupu lona 7, o loo taʻua ai le papatisoga “i le suafa o le Tamā ma le Atalii ma le Agaga Paia,” e tutusa ma upu sa faaaogā e Iesu i le Mataio 28:19.3 Peitai, e leai se mea o ia taʻua ai e uiga i le toatolu faapea e tutusa i le faavavau, malosi, tulaga, ma le atamai. I lona mataupu e 10, ua aofia ai i le The Didache le taʻutinoga o le faatuatua e pei o se tatalo:
“Matou te faafetai atu, le Tamā Paia e, mo lou Suafa paia ua e faia ina ia mau i o matou loto; ma mo le poto ma le faatuatua ma le lē mafai ona oti ua e faailoa mai ia i matou e ala ia Iesu lau Auauna. Ia ia te oe le viiga e faavavau! O oe, le Matai e Ona le Malosi Uma lava, na foafoaina mea uma mo lou lava Suafa . . . Ma ua e foai mai ma le agalelei ia i matou o meaʻai ma vai faaleagaga, atoa ma le ola e faavavau e ala ia Iesu lau Auauna.”4
E leai se Tolutasi o iai i nei upu. I le tusi The Influence of Greek Ideas on Christianity, o loo otooto mai ai e Edwin Hatch le faamatalaga ua muamua atu ona faapea mai lea:
“I uluai aafiaga o le Faa-Kerisiano, e leai se mea o aliali mai ai faapea sa sili ona agaʻigaʻi i luma nei manatu faigofie. O le aʻoaʻoga sa tuu i ai le faamamafaga e faapea, e iai le Atua, o Ia e toatasi, o Ia e ona le malosi uma lava ma e faavavau, o Ia na faia le lalolagi, o Lona alofa mutimutivale o loo i luga o Ana galuega uma. Sa latou lē mafuli atu i ni talanoaga faafilosofia e lē aogā.”5
Clement o Roma
Sa iai le manatu faapea o Clement o Roma, o ia o se “epikopo” i lena aai, o se isi lea o uluai puna o tusitusiga e uiga i le Faa-Kerisiano. E talitonuina faapea na maliu o ia e tusa o le 100 T.A. I le mataupu sa faapea na ia tusia, na te leʻi taʻuaina ai se Tolutasi, pe i se auala tuusaʻo pe lē tuusaʻo. I le First Epistle of Clement to the Corinthians, o loo ia taʻua ai:
“Ia faateleina ia te oe le mamalu, ma le filemu, mai le Atua e Ona le Malosi Uma lava e ala ia Iesu Keriso.”
“Na talaʻiina mai e le au aposetolo ia i tatou le Tala Lelei mai le Alii o Iesu Keriso; ua faia faapea e Iesu Keriso mai le Atua. O le mea lea, na auina mai ai Keriso e le Atua, ma na aauina atu le au aposetolo e Keriso.”
“Talosia ia foaiina mai e le Atua, o lē e silafia mea uma, ma o lē ua avea ma Taʻitaʻi o agaga uma lava ma o le Alii o tagata uma lava—o lē na filifilia lo tatou Alii o Iesu Keriso ma i tatou e ala ia te Ia e avea ma nuu faapitoa—i tagata uma e valaau atu i Lona Suafa mamalu ma le paia, faatuatua, mataʻu, filemu, onosai ma le faapalepale.”6
E leʻi fai mai Clement faapea o Iesu po o le agaga paia e tutusa ma le Atua. Ua ia folasia faapea o le Atua e Ona le Malosi Uma lava (ua lē tau o le “Tamā”) e tuese mai le Atalii. Ua taʻua le Atua faapea e maualuga atu, talu ai ona ua “auina mai” Keriso e le Atua, ma na “filifilia” e le Atua Keriso. I le faailoaina mai faapea o le Atua ma Keriso o ni peresona e eseese ma e lē tutusa, na faapea mai Clement:
“Matou te ole atu ma le tatalo naunautai ma le faatoga ina ia tausia malu e Lē na Foafoaina Mea o le vateatea le aofaiga saʻo o ona tagata filifilia i le lalolagi atoa, e ala i lona Atalii pele o Iesu Keriso. . . . Matou te aloaia oe [le Atua] e toatasi e ‘silisili ona maualuga i ē maualuluga’ . . . Ua na o oe e toatasi o le leoleo o agaga ma o le Atua o tagata uma lava.”
“Tau ina ia iloa e nuu uma lava, o oe o le Atua e toatasi, ma o Iesu Keriso o lou Atalii.”7
Ua taʻua e Clement le Atua (ua lē tau o le “Tamā”) “o lē silisili ona maualuga,” ma ua faasino atu ia Iesu o le “Atalii” o le Atua. Ua ia matauina foi e uiga ia Iesu faapea: “Talu ai o loo ia faaatagia mai le mamalu o le Atua, ua maualuga aʻe ai o ia i agelu, e pei ona sili atu ona ese o lona tofiga na i lo o latou tofiga.”8 Ua faaatagia mai e Iesu le mamalu o le Atua, peitai, la te lē tutusa, e pei lava ona faaatagia mai e le masina le susulu o le la, ae e lē tutusa ma le puna o lena malamalama, o le la.
Ana fai sa tutusa le Alo o le Atua ma le Atua, o lē ua avea ma Tamā faalelagi, semanū la e lē manaomia ona faapea mai Clement sa maualuga aʻe Iesu i lo agelu, ona ua manino mai lea tulaga. Ma ua faaalia i ana upu lona aloaia faapea a o maualuga aʻe le Alo i agelu, ae e maualalo ifo o ia i le Atua e Ona le Malosi Uma lava.
O loo matuā manino lava le manatu o Clement: E maualalo ifo le Atalii i lo le Tamā ma e tulaga lua ia te ia. Sa lē taitai ona manatu Clement ia Iesu e faapea o loo auai i se aoātua ma le Tamā. Ua ia faaalia faapea e faalagolago le Atalii i le Tamā, o lona uiga, o le Atua, ma ua faapea mai ma le maumauai o le Tamā o le ʻAtua e toatasi,’ e leai se tasi e faaluaina Lona tulaga. Ma e leai lava se isi mea o avatu ai e Clement se faatutusaga o le agaga paia ma le Atua. O lea, e aunoa ma se Tolutasi o iai i tusitusiga uma a Clement.
Ignatius
Na ola Ignatius o se epikopo o Anetioka mai le tusa o le ogatotonu o le uluai senituri T.A. seia oo i le amataga o le senituri lona lua. I le faamautinoaina faapea e moni aʻiaʻi ana tusitusiga uma, e aunoa ma se tusitusiga a Ignatius o iai se faatutusaga o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia.
E tusa lava foi pe na faapea mai Ignatius sa tutusa le Alo ma le Tamā i le faavavau, malosi, tulaga, ma le atamai, e lē mafai lava ona avea o se Tolutasi, auā e leai se mea o ia faapea mai ai sa tutusa le agaga paia ma le Atua i na auala. Peitai, sa leʻi faapea mai Ignatius ua tutusa le Alo ma le Atua i na auala po o se isi auala. Na i lo lea, sa ia faaalia faapea, na gauai atu le Alo i Lē e maualuga aʻe, o le Atua e Ona le Malosi Uma lava.
Ua taʻua e Ignatius le Atua e Ona le Malosi Uma lava “o le Atua moni e toatasi, e leʻi fanauina ma e lē mavaaia, o le Alii o tagata uma, o le Tamā ma o Lē na Foafoaina le Alo pele e toatasi,” e faaalia ai le eseesega i le va o le Atua ma Lona Alo.9 Ua tautala o ia e uiga i le “Atua le Tamā, ma le Alii o Iesu Keriso.”10 Ma ua ia folafola mai: “E na o le toatasi lava le Atua, o Lē Ona le Malosi Uma lava, o lē ua faaalia mai Ia lava e Iesu Keriso Lona Alo.”11
Ua faaalia e Ignatius faapea o le Alo sa lē o se peresona e faavavau, ae sa foafoaina, auā o le tala a Ignatius, na fetalai mai le Alo: “Sa foafoaina Aʻu e le Alii [le Atua e Ona le Malosi Uma lava], o le amataga o Ona ala.”12 I se auala tutusa, na faapea mai Ignatius: “E toatasi lava le Atua o le vateatea, o le Tamā o Keriso, ‘o lē ana mea uma;’ ma le Alii e toatasi o Iesu Keriso, lo tatou Alii, ‘ua ala mai ai mea uma.’ ”13 Ua ia tusia foi:
“E lē tautala le Agaga Paia i Ana lava mea, ae i mea a Keriso, . . . e pei foi ona faailoa mai e le Alii ia i tatou mea na Ia maua mai le Tamā. Auā, ua Ia [le Alo] faapea mai, ‘o upu ua outou faalogo mai ai, e lē o Saʻu, ae o la le Tamā, o lē na auina mai Aʻu.’ ”14
“E toatasi lava le Atua o lē na faaalia mai ia lava e ala ia Iesu Keriso lona Alo, o lē ua avea lana Upu e alu atu ma le toʻafilemu ma i vaega uma lava e faafiafiaina ai o ia [le Atua] o lē na auina mai o ia. . . . Sa gauai atu Iesu Keriso i le Tamā.”15
E moni, ua taʻua e Ignatius le Alo “o le Atua le Upu.” Ae i le faaaogāina o le upu “Atua” mo le Alo e lē tatau ai ona uiga faapea e tutusa le Alo ma le Atua e Ona le Malosi Uma lava. O loo taʻua foi e le Tusi Paia le Alo o le “Atua” i le Isaia 9:6. Ua taʻua e le Ioane 1:18 [NW] le Alo “o le atua pele e toatasi.” Ona ua faaofuina i le malosi ma le pule mai ia Ieova le Atua, le Tamā, ua talafeagai ai ona taʻua le Alo “o lē malosi,” ona o le uiga faavae lena o le upu “atua.”—Mataio 28:18; 1 Korinito 8:6; Eperu 1:2.
Peitai, pe sa taliaina ea tusi e 15 a Ignatius o ni tusi e moni aʻiaʻi? I le tusi The AnteNicene Fathers, Tusi I, o loo taʻua ai e faatonu o Alexander Roberts ma James Donaldson:
“Ua avea nei ma manatu o le au suesue uma, faapea o uluai tusi e valu o ia tusi ua taʻutino mai a Ignatius e lē moni. Ua tauaveina i ia tusi ni faamaoniga e lē masalomia o le avea ma galuega ua au tausagā . . . ma ua faaleaogāina nei e manatu o le lautele faapea o ni tusi e lē moni.”
“Mai Tusi e fitu ua aloaia e Eusebius . . . , ua matou maua ai ni lomiga faa-Eleni se lua, o se lomiga puupuu ma se lomiga umi. . . . E ui ina sa taliaina i le lautele le lomiga puupuu . . . na i lo le lomiga umi, ae sa iai pea se manatu lautele o tagata aʻoga, faapea e ui i lea, e lē mafai ona manatu i ai faapea ua saoloto atoatoa mai le faaleagaina, pe faapea e lē masalomia le moni aʻiaʻi.”16
Afai tatou te taliaina le lomiga puupuu o ana tusitusiga faapea e moni, o le a aveesea ai la nisi o faaupuga (i le lomiga umi) o loo faaalia ai faapea e maualalo ifo Keriso i le Atua, peitai o le vaega o loo totoe ai pea i le lomiga puupuu e lē o faaalia ai lava se Tolutasi. Ma e tusa lava po o lē fea o ana tusitusiga e moni, ae ua la faaalia i se auala e sili ona lelei faapea sa talitonu Ignatius i le toalua o le Atua ma lona Alo. Sa mautinoa e lē o se toalua e tutusa, auā ua lē aunoa ona faaalia mai le Alo faapea e itiiti na i lo o le Atua ma e maualalo ifo ia te ia. O lea, e tusa lava po o le ā le manatu o se tasi i tusitusiga a Ignatius, ae e lē o maua ai se aʻoaʻoga o le Tolutasi i na tusitusiga.
Polycarp
Na fanau mai Polycarp o Semurana i le vaega mulimuli lona tolu o le uluai senituri ma na maliu i le ogatotonu o le senituri lona lua. E faapea le tala sa la fesootai ma le aposetolo o Ioane, ma e faapea na ia tusia le Epistle of Polycarp to the Philippians.
Pe na iai ea se mea i tusitusiga a Polycarp o faaalia ai se Tolutasi? Leai, e aunoa ma se mea o taʻua ai. O le mea moni, o mea na ia fai mai ai e ōgatasi ma mea na aʻoaʻoina e Iesu ma ona soʻo atoa ma ona aposetolo. Mo se faataʻitaʻiga, i lana Epistle (Tusi), sa taʻua ai e Polycarp:
“Talosia ia atiina aʻe outou i le faatuatua ma le upu moni, . . . e le Atua ma le Tamā o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ma Iesu Keriso lava Ia, o lē ua avea ma Alo o le Atua.”17
Ia matau faapea, e pei o Clement, e leʻi taʻua e Polycarp se faiā faa-Tolutasi a le “Tamā” ma le “Alo” e tutusa i se aoātua. Na i lo lea, o loo ia tautala e uiga i “le Atua ma le Tamā” o Iesu, ae lē na o le ‘Tamā o Iesu.’ O lea, ua ia faaesea ai le Atua mai ia Iesu, e pei lava ona taʻua soo ai e tusitala o le Tusi Paia. Ua faapea mai Paulo i le 2 Korinito 1:3, NW: “Ia viia le Atua ma le Tamā o lo tatou Alii o Iesu Keriso.” E lē o tau ina faapea mai o ia, ‘Ia viia le Tamā o Iesu’ peitai, “Ia viia le Atua ma le Tamā” o Iesu.
Ua faapea mai foi Polycarp: “O le filemu mai le Atua e Ona le Malosi Uma lava, ma e mai le Alii o Iesu Keriso, lo tatou Faaola.”18 Ua toe faaesea ai foi i inei, Iesu mai le Atua e Ona le Malosi Uma lava, ae lē o se tagata e toatasi i se Aoātua tasitolu e tutusa uma.
Hermas ma Papias
O se isi Tamā Faaaposetolo o Hermas, o lē na faia ana tusitusiga i le uluai vaega o le senituri lona lua. I lana tusi o le Shepherd, po o le Pastor, pe o ia taʻua ai ea se mea o le a taʻitaʻia ai se tasi e talitonu faapea sa ia malamalama i le Atua o se Tolutasi? Ia matau nisi o faaaʻoaʻoga o mea na ia fai mai ai:
“E lē faapea a manao le tagata e faatautala le agaga ona tautala ai lea o le Agaga Paia, peitai faatoʻā tautala lava pe a finagalo i ai le Atua. . . . Sa totōina e le Atua le tovine, o lona uiga, sa Ia foafoaina tagata, ma avatu i latou i Lona Alo; ma na tofia e le Alo Ana agelu ina ia leoleoina i latou.”19
“E matua le Alo o le Atua i isi uma lava ana foafoaga.”20
O i inei ua faapea mai ai Hermas, afai e finagalo le Atua (e lē tau o le Tamā) e tautala le agaga, ona tautala lea, e faaalia ai le maualuga aʻe o le Atua i le agaga. Ma ua ia faapea mai, na tuuina atu e le Atua le tovine i lona Alo, e faaalia ai le maualuga aʻe o le Atua i le Alo. Ua ia taʻua foi faapea e matua le Alo o le Atua na i lo ana fanau, po o foafoaga a le Alo, o lona uiga, sa foafoaina i latou e le Alo o le Atua i le avea ma Matai Tufuga a le Atua, “auā na faia e ia o mea uma lava, o mea i le lagi ma mea i le lalolagi.” (Kolose 1:15, 16) O le mea moni e lē faavavau le Alo. Sa foafoaina o ia o se foafoaga agaga i se tulaga maualuga, e muamua atu i lo isi foafoaga faaleagaga, e pei o agelu, o ē na foafoaina e ala ia te ia.
O loo tusia e J. N. D. Kelly, i lana tusi Early Christian Doctrines, e uiga i le manatu o Hermas e faatatau i le Alo o le Atua:
“E tele tala ua tatou faitau ai e uiga i se agelu o lē e maualuga aʻe i isi agelu e toʻaono o loo faia aʻe ai le fono tutotonu a le Atua, ma o lē ua faamatalaina e lē aunoa o lē e ‘sili ona faaneeneeina,’ ‘e paia,’ ma ‘e mamalu’. Ua avatu i lenei agelu le suafa o Mekaeli, ma o le faaiʻuga e faigata ona faafitia e faapea na matauina e Hermas ia te ia le Alo o le Atua ma faatutusaina ai o ia ma le agelu sili o Mekaeli.”
“O loo iai foi faamaoniga . . . o taumafaiga ina ia faamatalaina Keriso e avea ma ituaiga o agelu e silisili . . . O le mea moni, e leai se faailoga o se aʻoaʻoga o le Tolutasi o iai i se tulaga uigā.”21
Na iai foi le manatu faapea sa iloa e Papias le aposetolo o Ioane. E foliga mai na faia ana tusitusiga i le amataga o le senituri lona lua, peitai e na o ni vaega o ana tusitusiga o loo iai i aso nei. I na vaega, na te lē o taʻua ai lava se mea e uiga i le aʻoaʻoga o le Tolutasi.
Aʻoaʻoga e Tutusa Pea
I le mataupu e uiga i le tulaga silisili o le Atua ma lana faiā ma Iesu, e tutusa pau lava aʻoaʻoga a Tamā Faaaposetolo ma aʻoaʻoga a Iesu, le au soʻo, ma le au aposetolo, e pei ona faamauina i le Tusi Paia. O ia aʻoaʻoga uma o loo taʻua ai le Atua, e lē o se Tolutasi, ae o Sē ua lauiloa, e tutasi, e faavavau, ma e ona le malosi uma lava. Ma o loo taʻua foi i ia tusi le Alo o le Atua o se foafoaga agaga e maualalo, e tutasi, ma e itiiti, o lē na foafoaina e le Atua ina ia auauna ia te Ia i le faataunuuina o Lona finagalo. Ma e leai se mea o aofia ai le agaga paia faapea e tutusa ma le Atua.
O lea, i na tusitusiga a Tamā Faaaposetolo i le faaiʻuga o le uluai senituri ma le amataga o le senituri lona lua, e lē o lagolagoina ai le Tolutasi a Kerisinetoma. Sa latou taʻua le Atua, Iesu, ma le agaga paia e pei lava ona taʻua ai e le Tusi Paia. Tagai, mo se faaaʻoaʻoga, i le Galuega 7:55, 56:
“Na faatumuina Setefano i le Agaga Paia, na pulatoʻa aʻe i le lagi ma ia iloa atu ai le mamalu o le Atua, ma Iesu o loo i le itu taumatau o le Atua. Na ia faapea mai, ‘ua ou iloa atu le lagi ua avanoa, ma o loo tu le Atalii o le Tagata i le itu taumatau o le Atua.’”—Jerusalem Bible faa-Katoliko.
Na vaaia e Setefano se faaaliga o le Atua i le lagi faatasi ma Iesu o loo tu e latalata ia te Ia. Sa tu le Alo e latalata i Lē ua taʻua, e lē tau o le “Tamā,” ae o le “Atua,” e tuese atoatoa mai ia Iesu. Ma e leai se peresona lona tolu sa aofia ai i le mea na vaaia e Setefano. Sa leʻi vaaia le agaga paia i le lagi faatasi ma Iesu ma lona Tamā.
E tutusa lena ma le Faaaliga 1:1, o loo taʻua ai: “O le faaaliga lenei na avatu e le Atua ia Iesu Keriso.” (The Jerusalem Bible) Ua toe faaalia ai foi, le tuese atoatoa o Keriso sa toe faatūina i le lagi mai le Atua, ma e lē o taʻua ai le agaga paia. Afai sa avea Iesu ma peresona lona lua o se Tolutasi, e silafiaina mea uma, e mafai la faapefea ona “avatu” ia te ia se faaaliga?
Ua faaalia manino i mau e pei o lena, faapea e leai se Tolutasi. Ma e leai se mau i le Tusi Paia atoa o tautala faapea o le Atua o se Tolutasi. Ua faaatagia mai lenei mea i tusitusiga a Tamā Faaaposetolo. E mautinoa latou te leʻi aʻoaʻoina le Tolutasi a Kerisinetoma.
O le isi vaega tāua e sosoo ai o tusitusiga e uiga i le Faa-Kerisiano na aumaia mulimuli i le senituri lona lua. O tusi ia a tagata lotu o ē na lagolagoina le faatuatua. Pe sa latou aʻoaʻoina ea se Tolutasi? I le lomiga o loo lumanai, o le a faamatalaina ai e le Vaega 3 o lenei faasologa a latou aʻoaʻoga.
Faasinoga:
1. The New Encyclopædia Britannica, Lomiga lona 15, 1985, Micropædia, Tusi 1, itulau 488.
2. A Dictionary of Christian Theology, tusia e Alan Richardson, 1969, itulau 95; The New Encyclopædia Britannica, Lomiga lona 15, 1985, Micropædia, Tusi 4, itulau 79.
3. The Apostolic Fathers, Tusi 3, a Robert A. Kraft, 1965, itulau 163.
4. The Apostolic Fathers, Tusi 3, a Robert A. Kraft, 1965, itulau 166-167.
5. The Influence of Greek Ideas on Christianity, a Edwin Hatch, 1957, itulau 252.
6. The Ante-Nicene Fathers, Alexander Roberts ma James Donaldson, o ē na lomia, le Lomiga faa-Amerika o le Lomiga Edinburgh, 1885, Tusi I, itulau 5, 16, 21.
7. The Library of Christian Classics, Tusi 1, Uluai Tamā faa-Kerisiano, na faaliliuina ma lomia e Cyril C. Richardson, 1953, itulau 70-71.
8. The Library of Christian Classics, Tusi 1, itulau 60.
9. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 52.
10. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 58.
11. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 62.
12. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 108.
13. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 116.
14. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 53.
15. The Apostolic Fathers, Tusi 4, a Robert M. Grant, 1966, itulau 63.
16. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 46-47; Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, a John McClintock ma James Strong, Toe lomia e Baker Book House Co., 1981, Tusi IV, itulau 490-493; The Catholic Encyclopedia, 1910, Tusi VII, itulau 644-647.
17. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 35.
18. The Ante-Nicene Fathers, Tusi I, itulau 33.
19. The Ante-Nicene Fathers, Tusi II, itulau 27, 35.
20. The Apostolic Fathers (Loeb’s Classical Library) O Tamā Faaaposetolo, ma se Faaliliuga Faa-Peretania a Kirsopp Lake, 1976, itulau 249.
21. Early Christian Doctrines, a J. N. D. Kelly, Lomiga lona lua, 1960, itulau 94-95.