Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 9/1 itu. 3-5
  • 1914—Le Tausaga na Faate‘ia ai le Lalolagi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • 1914—Le Tausaga na Faate‘ia ai le Lalolagi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faafuaseʻi ia Aokuso
  • Faaiʻuina i le Kirisimasi?
  • Se Suiga Vave
  • Ua Afio le Malo o le Atua i le Mana i Totonu o Ona Fili
    O le Upu Moni e Taʻitaʻi ai i le Ola Faavavau
  • Le Tupulaga o le 1914—Aiseā e Tāua Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Ia Loto Faafetai—Ua Pule le Malo Faa-Mesia o Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 9/1 itu. 3-5

1914—Le Tausaga na Faateʻia ai le Lalolagi

“O le Taua Tele o le 1914-1918 o loo taatia mai pea e pei o se vaega o le eleele ua mū o loo vaeluaina ai lena taimi mai o tatou taimi. I le tafieseina ai o le anoanoai o ola . . . , le faaumatia ai o talitonuga, suia ai o manatu, ma tuua ai ni manuʻa ua lē mafai ona togafitia o le lē mautonu, ua na fofoaina ai se va tele i le itu faaletino faapea foi ma tulaga o mafaufauga i le va o ia vaitaimi e lua.”—E mai le The Proud Tower—A Portrait of the World Before the War 1890–1914, a Barbara Tuchman.

“E ui ina e leʻi oo moni i ai—ae toetoe lava avea o se vaega o talafaasolopito, ona o le toatele o le faitau afe o tagata o ē na talavou i le amataga o lenei luasefulu senituri o mea iloga na tutupu, o loo soifua pea.”—Mai le tusi 1914, a Lyn MacDonald, na lomia ma faasalalauina i le 1987.

AISEĀ e naunau tele ai i le tausaga e 1914? Atonu o le a e faapea mai, ‘O le lumanai o loo oʻu popole i ai, ae lē o aso ua mavae.’ Faatasi ma faafitauli e pei o le faaoonaina o le lalolagi atoa, le malepe o olaga faaleaiga, le faateleina o solitulafono, maʻi o le mafaufau, ma le leai o ni galuega, ua mafai ai ona foliga mai ua faanenefu le lumanai o le tagata. Ae peitai, o le toatele o ē na latou suesueina le uiga tāua o le 1914, ua latou maua se faavae mo le faamoemoe i se lumanai sili ona lelei.

Mo le taʻi faitau sefulu o tausaga, na faamatala mai ai e le Olomatamata faapea, i le 1914 na tofo ai le fanau a tagata i le mea ua taʻua ‘o le amataga o puapuaga.’ O lena faaupuga na faia aʻe ai se vaega o le valoaga sili a Iesu Keriso e uiga i mea o le a tutupu a o leʻi oo mai le iʻuga o le faiga o mea leaga a tagata.—Mataio 24:7, 8.

I aso nei, na o se vaega toaitiiti lava o le fanau a tagata o loo mafai pea ona manatua mea iloga na tutupu i le 1914. Po o le a mavae atu ea lena tupulaga matutua a o leʻi laveaiina e le Atua le laueleele mai le faaleagaina? E leai, e tusa ai ma le valoaga i le Tusi Paia. Na folafola mai faapea e Iesu, “Pe a outou iloa ia mea uma, tou te iloa ai, ua latalata ia, ua i faitotoa lava. E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma.”—Mataio 24:33, 34.

Ina ia talisapaia pe aiseā ua matuā uigā ai le tausaga e 1914 i le talafaasolopito, manatu i le tulaga o le lalolagi seia oo mai i le taulotoaiga o le 1914. A o leʻi oo i lena vaitaimi, sa umia ai e tupu e pei o Czar Nicholas o Rusia, le Kaisa o Wilhelm o Siamani, ma Emeperoa Franz Josef o Oseteria ma Hagakeri le pule malosi. Sa mafai e nei tagata taitoatasi ona faamaopoopoina tagata e sili atu i le fa miliona mo le taua ma aauina atu i tafā o taua. A o o latou augātamā na sainia le mea na taʻua o le Maliega Paia (Holy Alliance), i le folafola mai faapea na tofia i latou e le Atua e pulea vaega eseese o se “nuu Kerisiano” tele e tasi.

E tusa ma le faamatalaga i le The Encyclopædia Britannica, o lenei maliega sa “matuā aafia malosi ai le ala o fesootaiga i le va o malo o Europa i lona 19 o senituri.” Sa faaaogāina lea maliega e tetee atu ai i gaoioiga saoloto ma faatāuaina ai le mea na taʻua o le aiā mai le Atua a tupu. Na tusi atu le Kaisa o Wilhelm ia Czar Nicholas faapea, “O i matou o Tupu Kerisiano, e iai le tiute paia e tasi, na tuuina mai ia i matou mai le Lagi, ina ia faamaualugaina le mataupu silisili i [le aiā mai le Atua a tupu].” Pe sa uiga ea lenei mea faapea, i se isi itu, sa fesootai atu tupu o Europa ma le Malo o le Atua? (Faatusatusa i le 1 Korinito 4:8.) Ma e faapefea na lotu sa lagolagoina na tupu? Pe sa faamaoni i lo latou taʻutino mai o le Faa-Kerisiano? O le tali i nei fesili sa oo ina manino mai i tausaga mulimuli ane ina ua faatoʻā mavae atu lava le 1914.

Faafuaseʻi ia Aokuso

Na tusia e le tagata Peretania faaaloalogia o Winston Churchill, “Na faailogaina le tau mafanafana ma le tau e totogo ai mea i Europa i le 1914 e ala i se toafilemu uigaese.” Sa masani lava ona faanaunau fiafia tagata e uiga i le lumanai. “Sa faatumuina le lalolagi o le 1914 i le faamoemoe ma le folafolaga,” na fai mai ai Louis Snyder i lana tusi World War I.

E moni, sa iai feteenaiga malolosi mo le tele o tausaga i le va o Siamani ma Peretania. Ae peitai, e pei ona faamatala mai e se tusitala o talafaasolopito o G. P. Gooch i lana tusi Under Six Reigns: “Sa foliga mai ua tauau ina faaitiitia le feteenaiga i Europa i le 1914 na i lo o le 1911, 1912 po o le 1913 . . . Sa sili atu ai ona lelei faiā i va o nei malo e lua na i lo o le mea sa iai i laua mo le tele o tausaga.” E tusa ai ma le tala a Winston Churchill, o se sui o le kapeneta o Peretania i le 1914 e faapea: “Sa foliga mai na aufaatasi Siamani ma i matou i le faavaeina o le filemu.”

Ae peitai, ina ua tagatavaleina i Sarajevo le perenise faapaleina o le Emepaea o Oseteria ma Hagakeri ia Iuni 28, 1914, na aliali mai ai se ao pogisa i tafatafailagi. I se masina mulimuli ane, na faalauiloa mai ai e Emeperoa Franz Josef se taua ia Serbia ma na faatonuina ai lana vaegaau ina ia osofaia lena malo. I le taimi lea, i le po o Aokuso 3, 1914, i le faatonuga a Kaisa Wilhelm, na faafuaseʻi ai lava ona osofaia e le vaegaau a Siamani le malo o Peleseuma ma tau ai i lona ala agaʻi atu i Falani. O le aso na sosoo ai, na folafola mai ai e Peretania le taua ia Siamani. Ae o Czar Nicholas, sa ia faatonuina le sauniunia o le vaegaau tele a Rusia mo le taua ma Siamani faapea ma Oseteria ma Hagakeri. Sa lē taulau ona taofia e le Maliega Paia (Holy Alliance) tupu o Europa mai le faaliliuina o le konetineta i se ala tafetoto i le fefasiai o itu taua e lua. Ae e leʻi oo mai lava mea tetele e matuā faateʻia ai.

Faaiʻuina i le Kirisimasi?

O le pa o le taua, sa leʻi faaitiitia ai le faamoemoe o tagata mo le lumanai. E toatele sa talitonu faapea o le a aumaia e le taua se lalolagi sili ona lelei, ma sa faapotopoto faatasi le anoanoai o le motu o tagata i Europa atoa e faaalia lo latou lagolagoina o le taua. Na tusi A. J. P. Taylor i lana tusi The Struggle for Mastery in Europe—1848–1918 e faapea, “E leai lava se tasi sa manatu mamafa i le mataʻutia o le taua i le 1914 seʻi vagana ai itu taua. . . . E leai se tasi na faatalitalia se mala i le tulaga lautele.” Na i lo o lea, sa valoia e le toatele faapea e lē o toe umi ni nai masina ae iʻu le taua.

Ae peitai, i se taimi umi lava, a o leʻi faamanatuina e tagata Europa la latou Kirisimasi o le 1914, na tupu ai se fetauaʻiga tafetoto sa lē mafai e se tasi ona sola ese ai i se laina o ʻautu uumi na elia e sili i le 450 maila [700 km] mai Suiselani i le itu i saute e oo atu i le talafatai o Peleseuma i le itu i matu. Sa taʻua lenei mea o le Muaau i Sisifo (Western Front), ma na taʻua ai e le tusitala Siamani o Herbert Sulzbach lea mea ina ua ia tusia i lana api sa faamaumau ai tala o mea tutupu i lona olaga lea na faia i le aso mulimuli lava o le 1914. Ua faitauina faapenei lea faamaumauga: “Sa faaauau pea lava lenei taua mataʻutia, ma atonu o le mea na e manatu i ai i le amataga faapea o le a iʻu i ni nai vaiaso, e leai se iʻuga o vaai atu i ai.” I lena taimi, i isi vaega o Europa, sa tutupu ai taua o le totomasaa i le va o vaegaau a Rusia, Siamani, Oseteria ma Hagakeri, ma Serbia. Sa leʻi pine ae salalau atu lea feteenaiga i tala atu o Europa, ma sa tauina ai foi taua i vasa, ma i Aferika, Sasae Tutotonu, ma motu o le Pasefika.

I le fa tausaga mulimuli ane, na faatafunaina ai Europa. O Siamani, Rusia, ma Oseteria ma Hagakeri na taitoatasi ma fasiotia i le taua e tusa o le tasi i le lua miliona fitafita. Sa oo foi ina fasiotia le faasologa o tupu o Rusia i le fouvalega a le au Bolshevik i le 1917. Pagā se faateʻia ai o tupu o Europa ma o latou lagolago taʻitaʻi lotu! O loo faaalia pea le maofa o tusitala o talafaasolopito. I lana tusi Royal Sunset, o loo fesili ai Gordon Brook-Shepherd e faapea: “Ua faapefea i tupu, ae maise lava i latou e fesootai pe aiga i le toto po o faaipoipoga ona matuā tuuina atu uma i latou i le faasaoina o le tulaga tautupu, ua faatagaina ai i latou lava e see atu i le auala faamasaatoto o le fasiotia o o latou lava uso ma tuafāfine lea ua maliliu ai nisi o i latou, ma tuua ai i latou uma na sao ua vaivai?”

Sa maliliu foi fitafita a le malo o Falani e sili atu i le miliona, ua leva foi ona faavaivaia le tulaga tautupu o le Emepaea o Peretania a o leʻi faia le taua, ma maliliu ai le sili atu i le 900,000 fitafita. I nei mea uma lava, e sili atu i le 9 miliona fitafita na maliliu, ma le isi 21 miliona na manunuʻa. E faatatau i tagata ua maliliu o ē e leʻi faia ai sa latou vaega i na feteenaiga, ua taʻua mai e le The World Book Encyclopedia e faapea: “E leai se tasi ua na iloa pe toafia na maliliu i faamaʻi, oge, ma isi lava pogai e pei ona taʻua mai i taua. E talitonu nisi tusitala faapea e tutusa lava le toatele o tagata sivili na maliliu e pei o le toatele o fitafita.” O le mala o le fulū Sepania i le 1918 na maliliu ai foi le isi 21,000,000 i le lalolagi atoa.

Se Suiga Vave

Sa leʻi aveaveaʻi le tulaga sa iai le lalolagi ina ua mavae le Taua Tele, e pei ona taʻua ai. Talu ai ona o le toatele o lotu a Kerisinetoma na faia ma le tiotio sa latou vaega i le taua, ua fulitua ai i le lotu le toatele o tagata lē mautonu o ē na sao mai ai, ma ua fiafia e talitonu faapea e leai se Atua. O isi ua liliu atu e tuliloa oa faitino ma mea faafiafia. E tusa ma le faamatalaga a Polofesa Modris Eksteins i lana tusi Rites of Spring, na molimauina ai i le sefulu tausaga talu mai le 1920 le talitonuga faapea, “o le fiafiaga po o mea faafiafia, e tatau ona avea ma sini autū i le olaga, ma le alofa ifo ia te oe lava o ni vaega mataʻina ia.”

Ua faamatala e Polofesa Eksteins faapea, “Ua osofaia e le taua tapulaa tau amio.” O tane i itu uma e lua sa aʻoaʻoina e taʻitaʻi lotu, vaegaau, ma taʻitaʻi faapolotiki ina ia vaai i le fasiotia o le anoanoai o tagata i faiga sauā o se amio lelei. O lenei mea ua manatu ai Eksteins, “O se osofaiga ua faia ma le matuā leai o se alofa mo tulaga tau amio ua faapea mai e faavae i faiga o tulafono tau amio faa-Kerisiano ma Iutaia.” Ua ia faaopoopo mai, “I Muaau o Sisifo, sa leʻi pine ae avea ma mea masani fale o tauatane ma vaega o togalauapi o le taua . . . O luma lava o aiga, ua lē mataofiofia ai amioga lē mamā a tane ma fafine. Sa matuā faateleina le talitane.”

E moni, na matuā telē se suiga i le 1914. Sa leʻi aumaia ai e lea mea se lalolagi sili ona lelei, ma sa leʻi iʻu ai ina avea le taua ma “taua e iʻu ai taua uma lava,” e pei ona sa faamoemoeina e le toatele o tagata. Na i lo o lea, e pei ona matauina ai e le tusitala o Barbara Tuchman faapea: “O foliga taufaasese ma le maelega sa iai e oo atu i le 1914, sa oo ina gotogoto mālie ifo i le sami o le matuā leai o se faamoemoe.”

Ae peitai, o nisi o ē na molimauina le mala i le 1914, sa leʻi ofo i latou i mea na tutupu i lena tausaga. O le mea moni, a o leʻi pa le taua, sa latou faatalitalia “se taimi sili ona leaga o faalavelave.” O ai i latou na? Ma o ā mea na latou iloa sa leʻi iloa e isi?

[Pusa i le itulau 5]

Faamoemoega Fiafia o Peretania i le 1914

“Mo le toeitiiti lava atoa le senituri, e leai lava se fili na aliaʻi mai i ogasami o loo siomia ai lo matou motu. . . . Sa faigata foi e oo lava i le mafaufauina o le ono mafai ona faamataʻuina nei motu filemu. . . . E leʻi iai lava se taimi na foliga mai ai sa sili atu ona fiafia ma olaola Lonetona e pei o lena taimi. Sa leai foi se taimi sa sili ai ona tele mea aogā e faia, vaai, ma faalogo i ai. Sa leai lava se masalosalo i tagata matutua e oo lava i le au talavou faapea o le mea sa latou molimauina i lena vaitaimi lē mafaatusalia o le 1914, sa o le mea moni, o le iʻuga o se vaitaimi.”—Before the Lamps Went Out, a Geoffrey Marcus.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga