Po o le Meaalofa o le Tautala i Gagana Eseese o se Vaega o le Faa-Kerisiano Moni?
“AO OʻU faalogo i lana tatalo, sa oo ia te aʻu se lagona e pei ua uilā le ea,” na fai mai ai Pili ina ua uma ona latou faapotopoto faatasi ma le isi toaono i luma o se failauga i tafatafa o le pulelaa i le falesa. Po ua toe faia ea e na mea na tutupu le gaoioiga a le agaga paia i le uluai senituri? Po o latou faailoaina mai ai ea le lotu a le Tusi Paia? E mafai ona tatou maua tali faamalie loto e ala i lo tatou suesueina ma le faaeteete o le Tusi Paia.
Ua faaalia i faamaumauga a le Tusi Paia faapea pe afai sa faia so o se gaoioiga faavavega o se tasi o meaalofa a le agaga, sa iai lava a lē itiiti mai o se toatasi o le au aposetolo e toʻa 12 po o le aposetolo o Paulo. O le uluai faataʻitaʻiga o mea e tolu na faamauina o le tautala i gagana eseese, na tupu i Ierusalema i le 120 o soʻo o Iesu i le aso Penetekoso i le 33 T.A. (Galuega 2:1-4) I le tolu ma le afa tausaga mulimuli ane, a o faalogologo se vaega o tagata Italia e leʻi peritomeina i le talaʻiga a Peteru, na latou maua ai le agaga ma amata ona “tautala mai i gagana eseese, ma vivii atu i le Atua.” (Galuega 10:44-48) Ma i le 19 tausaga ina ua mavae le Penetekoso, pe tusa o le 52 T.A., na lauga atu ai Paulo i se vaega o tagata i Efeso ma faaee atu ona lima i luga o soʻo e toʻa 12. Ona amata foi lea ona latou ‘tautala i gagana eseese, ma perofeta i latou.’—Galuega 19:6.
Aiseā na Fai ai le Meaalofa o le Tautala i Gagana Eseese?
I le taimi a o leʻi afio aʻe Iesu i le lagi, na ia taʻu atu ai i ona soʻo: “A e maua e outou le mana, pe a afio ifo le Agaga Paia i luga ia te outou; e fai foi outou ma molimau ia te au i Ierusalema . . . e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi.” (Galuega 1:8) Ia matau faapea na ia tuuina mai se faailoaga i le auala tonu e faataunuuina ai lenei galuega tele o le molimau atu—ona o le fesoasoani a le agaga paia.
O fesootaiga faaonaponei ua mafaia ona o le poto lautele, ua mafai ai ona tatou aauina atu feau i le lalolagi lautele i le tele o gagana, o mea na sa leʻi maua i lena vaitaimi i aso ua mavae. O le tala lelei sa muai faasalalauina atu e ala i upu tuugutu, ma i lea itu, sa faamaonia ai le fesoasoani tele o le meaalofa faavavega o le tautala i gagana eseese. O le mea lena na tupu a o talaʻi atu Kerisiano o le uluai senituri i tagata Iutaia ma tagata faatoʻā liliu i Ierusalema i le Penetekoso i le 33 T.A. O Patia, ma Metai, ma Elama, o Kurene, o Arapi, ma i latou e nonofo i Mesopotamia, o Iutaia, Kapatokia, Pono, ma le itumalo o Asia, faapea ma i latou na ō atu mai Roma, na faalogo o tautala mai i a latou lava gagana “i vavega o le Atua” ma sa malamalama lelei i latou i mea na fai mai ai. E toluafe na vave lava ona avea ma tagata talitonu.—Galuega 2:5-11, 41.
O le mea moni e masani ona lē manatuaina faapea, o le tautala i gagana eseese sa na o se tasi lena o galuega e iva a le agaga paia sa taʻua e le aposetolo o Paulo i lana tusi i Kerisiano i Korinito. E ui lava sa manatu Paulo i le tautala i gagana eseese o se meaalofa itiiti, ae sa tāua tele i le uluai faapotopotoga i le faasalalauina atu o le tala lelei e uiga i le Malo faalelagi o le Atua. O se tasi lena o “meaalofa” na saosaolaumea i le faatuputeleina o le faitau aofai ma le atiina aʻe o le faapotopotoga Kerisiano e pei o se tamameamea.—1 Korinito 12:7-11; 14:24-26.
O gaoioiga eseese a le agaga paia i le uluai senituri, e aofia ai ma le tautala i gagana eseese, sa avea foi o se faamaoniga vaaia faapea ua lē o toe faaaogāina e le Atua le faapotopotoga ua 1,500 tausaga le matua o Isaraelu e avea ma nuu faapitoa mo ia. E aunoa ma se fesili, ua iai nei lana faamaoniga i luga o le faapotopotoga fou Kerisiano, na faavaeina e ala i lona Alo pele e toatasi.—Faatusatusa i le Eperu 2:2-4.
O nei faaaliga mai o le agaga sa avea o ni mea faufale autū i le faavaeina o le faapotopotoga Kerisiano o loo tamameamea ma fesoasoani ai ina ia tupu e avea ma tagata matua. Sa faamatala e Paulo faapea, pe a uma ona faataunuuina le mea na fuafuaina i ai, o le a taofia loa nei meaalofa faavavega: “Pe ni [meaalofa o] perofetaga, e faaleaogaina ia; pe ni gagana, e mavae ia.”—1 Korinito 13:8.
Ioe, o loo manino le Tusi Paia faapea o le meaalofa o le tautala i gagana eseese o le a mavae. Ae o afea? Ua faaalia i le Galuega 8:18 faapea o meaalofa a le agaga sa maua e ala i “le faaee o lima o aposetolo.” O lea, e manino lava la, pe a maliu le aposetolo mulimuli, o le a taofia loa le toe aumaia o meaalofa a le agaga—e aofia ai le tautala i gagana eseese. I lea, pe a mavae atu foi mai le lalolagi i latou na maua nei meaalofa mai le au aposetolo, o le a taofia foi na meaalofa faavavega. Mai i lena taimi, o le a maua ai e le faapotopotoga Kerisiano se avanoa e faavaeina lelei ai ma faasalalauina atu ai i le tele o atunuu.
“Gagana e Lē Iloa” ma O Latou Faaliliuga
O le mapuna aʻe i aso nei o le tautala i gagana eseese, ua “manatu i ai nisi faapea o ni faalogona e lē masani ai o le lē mautonu ona o le fia faalialia, ae ua manatu nisi faapea o se toe faailoaga lea o mea mataʻina na tutupu ina ua tautala i gagana eseese i taimi o Aposetolo.” I faatasitasiga faalotu i aso nei, o i inā o loo tautala ai i ni “gagana e lē iloa,” e masani lava ona aafia ai le pasae aʻe o ni leo valea e lē malamalama ai o ni tagata ua faavale malosi. Ua matuā talafeagai lava, ona na taʻutino mai e se tasi tagata: “E tele lava ina ou faaaogā laʻu meaalofa o le tautala i gagana eseese i se tulaga patino ia te aʻu lava ou te mafaufau loloto ai. . . . E fai lava si oʻu matamuli i luma o isi tagata.” Na taʻua foi e se tasi faapea: “Ou te faalogo i aʻu lava upu, ou te lē malamalama i ai, ae ou te faalogoina le uunaia pea o loʻu laulaufaiva e tautala.”
O le ā se faamatalaga e tāua moni o loo faailoa mai e na gagana eseese, ae faapefea sē na te faaliliuina na gagana? O i latou na faapea mai na latou faaliliuina nei tautalaga sa tuuina mai ni faamatalaga eseese o nei tautalaga valea. Aiseā e eseese ai? Ua latou faamatala mai i se auala uigaese faapea “e tuuina atu e le Atua i le tasi tagata faaliliu le tasi faamatalaga ese o le tautalaga, ae e ese foi le faamatalaga e tuuina atu i le isi tagata faaliliu.” Sa iloa lelei lava e se tasi tagata faapea: “Sa ou matauina i nisi taimi le lē saʻo o lea ituaiga o faaliliuga.” Sa faasino atu e D. A. Hayes, i lana tusi The Gift of Tongues, i se faataʻitaʻiga na musu ai se tamaloa e faaliliu le lauga a se tasi fafine o lē na tautala i se gagana e lē iloa ona o le “gagana na faaaogā, sa sili atu ona leaga tele.” Maeu se eseesega ma le tautala i gagana sa iai i le uluai senituri, ma o na gagana eseese sa mo le atiina aʻe moni o le faapotopotoga!—1 Korinito 14:4-6, 12, 18.
O nisi i aso nei ua latou fai mai sa faalogo i ni faamatalaga ofoofogia, ma atonu ua latou talitonu ma le faamaoni faapea e faaaogā e le Atua lenei meaalofa pe a ia “finagalo e tuuina atu se feau tuusaʻo i tagata.” Ae o le ā se feau mai le Atua o tatou manaomia i aso nei e leʻi aumaia e Iesu Keriso ma aposetolo mo i tatou? O Paulo lava ia, o lē na maua le meaalofa o le agaga paia, na faapea mai: “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.”—2 Timoteo 3:16, 17.
O le mea moni, ua lē o toe pepe le faapotopotoga Kerisiano, o lea foi la ua lē toe manaomia ai ni faaaliga mai le Atua po o ni meaalofa faavavega e faailoa ai lana vaega. Ua lapatai mai le Tusi Paia: “E ui lava ina talaʻiina e i matou, po o se agelu mai le lagi, ia te outou se tala lelei e ese i lea [“e lē talafeagai ma lea,” The New English Bible] na talaʻiina atu ai e i matou ia te outou, ia anatema ia.”—Kalatia 1:8.
Ua lē o toe manaomia le tautala faavavega i gagana eseese, ma e leai se faavae faale-Tusi Paia e talitonu ai faapea o se vaega lea o le Faa-Kerisiano moni i aso nei. Ona o lea ua atoa le Tusi Paia ma ua maua i so o se atunuu, ua tatou maua ai mea o loo tatou manaomia i le Afioga a le Atua. Ua na faatagaina i tatou ina ia maua le poto saʻo e uiga ia Ieova ma lona Alo e taʻitaʻiina atu ai i le ola e faavavau.—Ioane 17:3; Faaaliga 22:18, 19.
E oo lava i le uluai senituri, sa faagaeeina le aposetolo o Paulo e tusi atu i le faapotopotoga i Korinito ina ia faasaʻoina o latou manatu i le pogai na tuuina atu ai le meaalofa o le tautala i gagana eseese i uluai Kerisiano. E foliga mai, sa matuā maofa nisi i le meaalofa o le tautala i gagana eseese, ma sa latou gaoioi ai e pei o ni tamaiti, sa lē taʻumatuaina faaleagaga. Sa faapipii atu foi i ai ma le tele nauā o le fia taualoa i le “tautala i gagana eseese.” (1 Korinito 14:1-39) Sa faamamafa e Paulo faapea e lē o Kerisiano uma i le uluai senituri na tautatala i gagana faavavega. Sa lē tau manaomia lena mea mo lo latou faaolataga. E oo lava foi i tuā i inā a o maua pea lea mea, o le meaalofa o le tautala i gagana eseese sa tulaga lua i perofetaga faavavega. O le tautala i gagana eseese, sa lē manaomia, ma o le a lē manaomia foi mo Kerisiano ina ia maua ai lo latou ola e faavavau.—1 Korinito 12:29, 30; 14:4, 5.
Le Mana i Tua o Gagana e Lē Iloa i Aso Nei
Ua talitonu nisi faapea o le mana malosi lea e i tua o le tautala i gagana, o le malosi lea e i taʻitaʻi lotu e uunaia ai sui o a latou lafu e mauaina lea tomai. I nisi o tulaga, o lenei mea e aumaia e faalogona ootia ma le lē mautonu. Ua faapea mai Cyril G. Williams, i le tusi Tongues of the Spirit, ua avea lea ma “pine faamau o lē ua filifilia e fai ma sui faapitoa o le vaega” ma tuuina atu ai i se tagata se “tulaga ma le pule i manatu ma i le vaaiga a le vaega lava latou.” O le mea lea, o le uunaiga, atonu o se faanaunauga ina ia avea o se sui o le vaega sili o ē tautatala i gagana e lē iloa.
Sa matauina e le peresitene o le Iunivesite o Loyola, o Donald P. Merrifield faapea “o gagana eseese e ono avea o se mea e mafua mai i faiga faaootia, po o se mea faatiapolo e tusa ai ma ni faamatalaga a nisi tagata.” Na faapea mai le faifeau o Todd H. Fast: “O le tautala i gagana eseese o se fefinauaiga ua leva ona faia. E tele auala a le Tiapolo e galue ai ia i tatou.” Ua lapatai mai le Tusi Paia lava ia faapea o Satani ma ana temoni e mafai ona latou faatosina tagata ma pulea a latou tautalaga. (Galuega 16:17, 18) Sa tetee Iesu i se agaga faatemoni lea sa uunaiaina se tagata e alaga atu ma faapaʻū i lalo. (Luka 4:33-35) Sa lapatai mai foi Paulo faapea ‘o Satani e mafai ona liua o ia ma agelu o le malamalama.’ (2 Korinito 11:14) O i latou i aso nei o saili i le meaalofa o le tautala i gagana eseese na ua lē o toe tuuina mai e le Atua i ona tagata, ua matuā faaavanoaina e i latou i latou lava e faaseseina e Satani, o lē ua uma ona lapataia ai i tatou, o le a na faaaogāina “le mana uma, ma faailoga, ma vavega pepelo.”—2 Tesalonia 2:9, 10.
Gagana Eseese—Ma le Faa-Kerisiano Moni
O Kerisiano o le uluai senituri o ē na maua le meaalofa o le tautala i gagana eseese, sa latou faaaogāina lea meaalofa e faamatala ai mea ofoofogia a le Atua. Sa faamamafa le manaomia ona faamatala manino le feau na aumaia i le tautala i gagana eseese ina ia mafai ai ona malamalama tagata uma ma iʻu i le faatonuina ai o le toatele. (1 Korinito 14:26-33) Na apoapoai mai Paulo: “Afai tou te le sauniuni atu i o outou laulaufaiva ni upu matala, e iloa ea faapefea le upu ua tautala aʻi? auā e tautala atu outou i le gaogao.”—1 Korinito 14:9.
A o faigofie i le agaga o le Atua ona tuuina atu i uluai Kerisiano le meaalofa o le tautala i gagana eseese, sa leʻi faapogaia ai i latou e tautala i ni upu valea po o ni upu faatopetope e lē mafai ona faamatala. I le ōgatasi ma le fautuaga a Paulo, na saunia e le agaga paia se gagana e iʻu ai i le sili atu ona vave ‘talaʻiina le tala lelei i tagata uma lava i le lalolagi.”—Kolose 1:23.
E tusa ai ma nei aso o le iʻuga o lenei faiga o mea, na poloai Iesu Keriso e faapea: “E muai talaʻiina foi lenei tala lelei [o le Malo ua faavaeina] i nuu uma.” (Mareko 13:10) E pei ona iai i le uluai senituri, e tatau i mea uma na foafoaina ona faalogo i le feau o le Malo. Ua mafaia lenei mea ona ua faaliliuina nei le Tusi Paia, atoa po o se vaega foi, i le toetoe lava 2,000 gagana. O le agaga lava lea na uunaia ai uluai Kerisiano e tautala ma le faamalosi ma le loto tetele lea ua lagolagoina nei le galuega talaʻi e sili ma le ofoofogia a le faapotopotoga i aso nei o Molimau a Ieova. E ala i tala ua taʻu atu ma i le faaaogāina o le poto faaonaponei i le lomiaina o tusi, ua mafai ai ona maua le upu moni o le Tusi Paia e ala i lomiga, ua tautala atu i le “gagana mamā.” Ua oo atu le feau i atunuu e sili atu i le 200 ma motu o le vasa. E matuā ese Molimau a Ieova i le avea o se nuu e uunaia e le agaga o le Atua e faalauiloa atu i tagata uma vavega ofoofogia a le Atua.—Sefanaia 3:9, NW; 2 Timoteo 1:13.
[Ata i le itulau 7]
Talaʻiga i lea fale ma lea fale i Iapani
Talaʻiga mai lea vaa i lea vaa i Colombia
I lalo ifo: Suesuega faale-Tusi Paia i Guatemala
Pito i lalo: Talaʻiga i nuu maotua o Holani