Onosaia o le Maʻi Manatu a o i le Auaunaga a le Atua
NA POLOAI Iesu Keriso i ona soʻo e faapea: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo.” (Mataio 28:19) Mo le toatele o Kerisiano, o le faataunuuina o lena poloaiga o lona uiga o le taliaina lea o tulaga faigata e mamao ese mai le aiga. O ovasia femalagaai, o a latou avā, ma isi ua tuua mea e tele ona o le auaunaga i le Atua. O le maʻi manatu i le aiga e mafai ona avea o se luʻi moni mo nei Molimau uma a Ieova.
E mapuna aʻe le maʻi manatu i le aiga pe a toe manatunatu i tuā i le saogalemu ma le manaia o le fiafiaga i le taimi ua tea. E mafai e lenei mea ona toe faamapuna aʻe le faalogona moni lena ua e lagona ai le faanoanoa ma lē mafai ai ona faaauau. O le mea moni, ua lafoai e nisi a latou fuafuaga ma toe foi i le aiga, ina ua uma ona faatau atu a latou mea totino ma faia se malaga taugata i se atunuu ese. Ua manumalo le maʻi manatu i le aiga ia i latou.
O na osofaiga i faalogona e masani lava ona tupu soo i le taimi muamua lava faatoʻā ō ese ai, ae i nisi, e faaauau pea mo le olaga atoa. Ina ua mavae le sili atu i le 20 tausaga talu ona malaga ese, sa lagona e Iakopo le ‘matuā manao i le aiga o lona tamā.’ (Kenese 31:30) O ai e ono faatalitalia le faapologaina i le maʻi manatu i le aiga? O le ā e amata ai? E mafai faapefea e se tasi ona manumalo i na faalogona?
O le ā e Amataina le Faanoanoaga?
O le maʻi manatu i le aiga e mafai ona aafia ai so o se tasi. O Amytis, o le afafine o le tupu o Metai o Astyages, o le mea moni sa tatau ona iai mafuaaga uma e fiafia ai: o le tamaoaiga, le mamalu, ma se aiga matagofie. Peitai, sa matuā maʻi manatu lava o ia i le mauga o Metai, o lea na fausiaina ai e lana tane o Nepukanesa, le togalaau faatautau o Papelonia i se taumafaiga e faamafanafanaina ai o ia.
O le maʻi manatu i le aiga e mafai ona avea faapitoa lava o se tofotofoga pe afai e foliga mai e faigata le tulaga o le olaga o loo iai na i lo o le mea sa iai muamua a o leʻi siitia ese se tasi. Ina ua faaaunuuaina tagata o sa Iutā, na latou auē ma faapea ane: “Na matou nonofo i auvai o vaitafe i Papelonia, na fetagisi ai lava i matou, ina ua matou manatua Siona. Pe faapefea ona matou pepese le pese ia Ieova i le nuu ese?”—Salamo 137:1, 4.
E tele mea atonu e faatupu ai le loto faanoanoa o le maʻi manatu i le aiga. O Terri, o lē na tuua Kanata, na ia faapea mai: “I se tasi aso, na paʻū mai ai se ata o le aiga mai se tusi. Ina ua ou tago i ai, na faafuasei ona pei o se lologa ua lofia ai aʻu loʻu manatu i le aiga, ma sa ou tagi.” O Chris, o lē sa siitia mai Egelani i se atunuu e sili atu ona mativa, na ia faapea mai: “I le na o le faalogoina lava o se fati o se pese tuai po o se nanamu o se meaai ua masani ai, na mafai ona ou toe naunau ai mo mea na ou tuua.”—Faatusatusa i le Numera 11:5.
O ni noataga mafana faaleaiga o se tasi lea o vala e faaopoopo i ai i le maʻi manatu. O Roseli, o se tagata Pasili o loo nofo nei i se atunuu e tuaoi ma Pasili, na ia faaopoopo mai e faapea: “Ou te lagona le matuā faanoanoa pe a mauaina tala faanoanoa mai le aiga, ma ua lē mafai ona ou iai i inā e fesoasoani atu i ai. I nisi taimi, e ese le leaga pe a lē maua mai ni tala ma amata ai ona fafau aʻe ni oʻu lava manatu i mea o loo tutupu.” O Janice, na malaga mai Amerika i Mātū i se tamai taulaga i le teropika o le Amazone. Ua fai mai o ia: “Ou te maʻi manatu i le aiga moni pe a ou faalogo i tala fiafia mai le aiga. Ou te faalogo i le auala ua latou fiafia ma faifaimea faatasi ai, ma ua ou manatu maimau pe ana o oʻu iai faatasi ma i latou.”
E lē na o le tuua o tagata e mafua ai le maʻi manatu i le aiga. Ua faamatala mai e Linda e faapea: “Sa ou fiu ina ua ou lē iloa po o fea a faatau ai mea ou te manaomia. Sa ou lē iloaina le tau, po o le auala e fefaatauai ai. Sa taugata tele le faatauina o se taavale, ma sa masani ona feeunai solo aʻu a o oʻu taufaavāvā solo i le tumu o tagata i femalagaaiga faitele. O le mea lena sa ou naunau e toe fia foi ai lava i le aiga.” I le faaopoopo atu i le tulaga o le aganuu ma le eseesega tau tamaoaiga, na faapea mai ai Janet: “Sa ou lē fiafia i le mativa. Ou te leʻi vaai muamua lava i se tagata o aisi mo se meaai, po o aiga toatele e nonofo uma i se potu e tasi e aunoa ma ni vaipaipa o taʻi atu i ai. O mea na sa sili ai ona ou lē fiafia, ma sa ou manatu ai faapea, e lē mafai ona ou nofo umi ai i inā.”
Manumalo i Ou Faalogona
E lē tatau ona tatou lagona le masiasi e uiga i le iai o ni faalogona loloto mo tagata tatou te alolofa i ai, pe mo le siomaga ua masani ai a o tatou tuputupu aʻe. Na tuuina e Ieova le Atua ia i tatou faalogona ina ia mafai ai ona tatou fiafia i se faiā mafana totino. O ovasia Kerisiano o le faapotopotoga i Efeso o ni tane ua matutua faalefaalogona. Ae o le ā le mea na tupu ina ua tau faaiuiu le asiasiga a le aposetolo o Pauro ia i latou? Ioe, “ua fetagisi tele i latou uma lava, ma fusi ia Pauro, ma faafeasogi ia te ia”! (Galuega 20:37) O le mea moni, o lena mea na tupu sa lē aafia ai le maʻi manatu i le aiga. Peitai, e mafai ona aumaia ai ia i tatou mea tatou te manatunatu i ai. O se mea masani le iai o faalogona, ae e lē tatau ona tatou faatagaina faalogona e puleaina i tatou. E faapefea la ona mafai ona e faafetaiaia ma le manuia le maʻi manatu i le aiga?
O le aʻoaʻo ina ia tautala i le gagana a le atunuu o iai, o se ki lena i le fia avea ma sē e fiafia e nofo i lena atunuu. O faalogona o le maʻi manatu i le aiga atonu e faateteleina pe afai e faigata fesootaiga talu ai e ao ona e faamasani i se gagana ese. O le mea lea, afai e talafeagai, aʻoaʻo ina ia iloa faitau ma tautala i le gagana a le atunuu a o e leʻi alu i ai. A lē o lena, ia uai i suesuega o le gagana i uluai vaiaso pe a e faatoʻā taunuu atu. O le taimi lena o loo ia te oe ai uunaiga malolosi ma e sili ona lelei mo le aʻoaʻoina o le gagana. Afai e te faaaluina na uluai vaiaso e faapitoa lava i le aʻoaʻoina o le gagana, o le a lē pine ae e olioli i talanoaga, ma o le a mafai ai foi ona fesoasoani ia te oe e faatoafilemuina faalogona o le maʻi manatu i le aiga.
Ia vave ona fai ni uo fou pe a talafeagai, auā o le mea lenei o le a fesoasoani ia te oe e te lagona ai le mafana. O le faapotopotoga o Molimau a Ieova o le nofoaga sili lea e fai ai uo moni. Ia taimua i le faamasani ma naunau i isi. Ia faia se taumafaiga ina ia iloa o latou talaaga, o latou auaiga, o latou faafitauli, ma mea latou te naunau i ai. Ia valaaulia uso talitonu i lou fale. O le faia faapea, o le a e iloa ai foi le fia faamasani mai o isi ia te oe.
I le lotolotoi o tagata o le Atua, o faigauo e mafai ona mafana e pei o se fusi o se aiga. Na fetalai Iesu e faapea: “O lē faia le finagalo o le Atua o loʻu uso lea, ma loʻu tuafafine, ma loʻu tinā.” (Mareko 3:35) Na faamautinoa atu foi e Keriso i ona soʻo e faapea: “Ai se tasi ua ia tuua le fale, po o uso, po o tuafāfine, po o le tamā, po o le tinā, po o le avā, po o le fanau, po o fanua, ona o aʻu ma le tala lelei, e maua lava e ia taisautuaselau i lenei olaga, o fale, ma uso, ma tuafāfine, ma tinā, ma fanau, ma fanua, atoa foi ma sauaga, a o le ola atali e maua ai le ola e faavavau.” (Mareko 10:29, 30) Faatasi ma lena auuso faaleagaga matagofie, ua lē tuua ai na o i tatou, e tusa lava po o i se atunuu fou.
O le faatumauina o le faauooga ma i latou o faamuli mai i le aiga, e mafai foi ona fesoasoani ia te oe e faafetaiaia ai le maʻi manatu i le aiga. Atonu e faateia oe i le iloa e faapea, i le taimi nei ua e alu ese ai, o fesootaiga i tusi e faapitoa lava ona uigā, ona atonu o le a e manatunatu lelei ai i au upu ua e tusia ai. O le a iai mea mananaia e te manao e taʻu atu. O Janet, o lē na uluai taʻua, na ia fautua mai e faapea: “E taugata le totogi o telefoni i se mea mamao, ae o le lafo o se kaseti ua uma ona pueina i le meli e taugofie atu. O le tautala atu i se masini i le taimi muamua e faalemanuia. Peitai, afai e te lua talanoa ma se tasi a o iai se mea faaleotele leo i le lua va, e faigofie ma mālie.” Atonu foi e te fai atu e lafo mai se kaseti ua uma ona pueina.
O Shirley, o lē na faimalaga mai le Iunaite Setete agaʻi i Amerika Latina i le 25 tausaga ua mavae, na ia faapea mai: “E masani lava ona ou tusi e uiga i mea tutupu e faalaeiauina ai na i lo o faafitauli. E faamalosia e lenei mea isi ina ia faaauau pea ona tusitusi mai ia te aʻu.” Ae peitai, ia faaeteete. O le tele o tusi e tusia e mafai ona taofia ai oe mai le faia o ni uo fou. O Del, o lē na malaga mai Kanata i se isi atunuu, na faapea mai: “Ia alofia le nofo i le fale ma toe mafaufau i mea ua e misia. Na i lo o lena, alu e savalivali ma faamasani i lou nofoaga fou.”
Taumafai ia iloa le aganuu a le atunuu fou, le talafaasolopito, o mea mālie, ma nofoaga matagofie e fiafia ai. O le a fesoasoani lenei mea ia te oe e aua ai neʻi e toe uai atu lou manatu i mea e lē atiina aʻe ai. Ma afai ua e mafaufau e te nofo i le mea ua e malaga i ai, o le mea e sili ona lelei, o le aua le vave toe asiasi atu i lou atunuu moni, po o le asiasi soo foi i ai. E alu se taimi i le faia aʻe o ni uo fou ma tau faamasani i le siomaga fou. O asiasiga uumi i lou aiga e faalavelaveina ai lena faamasaniga. O le taimi lava e te mautu lelei ai i lou aiga fou, o le a mafai loa ona e fiafia e te alu i lou aiga moni mo se asiasiga—ma toe foi mai. Ae mo le taimi nei, ia tele lou taimi e faaalu i le atiina aʻe o se masaniga i lou aiga fou.
Ia Taulai Pea i Luma le Vaai
Ua tuuina mai e Ieova le lalolagi atoa e fai ma o tatou aiga. (Salamo 115:16) Faatasi ma se agaga tumu i le olioli faa-Kerisiano, e mafai ona avea le olaga o se fiafiaga i so o se atunuu. Afai ua e siitia ona o le faaauilumaina o mea tau i le Malo ma le talaʻia o le tala lelei i se isi atunuu, po o se isi mea i lou lava atunuu, ia alo e fai ma le fiafia. Vaai agaʻi i luma i le faia o ni uo fou, i le aʻoaʻo e uiga i aganuu eseese, i le faia o soʻo, po o le faia o ni galuega tauia i le auaunaga i le Atua.
O Ieova le Atua o le Uo lea o le a faatasi pea ma oe, e tusa lava po o fea o e iai. (Salamo 94:14; 145:14, 18) O lea, ia faalatalata atu pea ia te ia i le tatalo. (Roma 12:12) O le a fesoasoani lenei mea ia te oe e teu ai i le mafaufau lau fuafuaga i le olaga i le avea o se auauna a le Atua. Sa tausia pea i mafaufau o Aperaamo ma Sara la laua fuafuaga ina ua la tuua lo la aiga mautu i le aai o Uro. Ona o le usiusitai i le faatonuga a Ieova, na la tuua ai a la uo ma aiga. (Galuega 7:2-4) Ana fai sa la manatuaina pea ma faanaunau pea mo le la aiga na tuua, atonu sa ono maua se avanoa e toe foi ai. Peitai sa la aapa atu mo se nofoaga e sili ona lelei—le ola sili i le lalolagi parataiso i lalo o le Malo faalelagi o le Atua.—Eperu 11:15, 16.
O le talaʻi i laufanua ese po o so o se mea lava o loo sili atu ona tele ai le manaomia mo le faasalalauina o le Malo i lou lava atunuu, e mafai ona avea o se luʻi. Ae e avea foi o se galuega e fuatele mai ma sili ona tauia. (Ioane 15:8) Ma afai e faatumulia ou mafaufauga i manatu lē atiina aʻe mo sina vaitaimi, e mafai ona manumalo i na manatu e ala i le tausia pea o lou sini i le mafaufau ma vaai pea agaʻi i luma. Na fai mai se tuafafine misionare e leʻi faaipoipo e faapea: “Pe a oo mai ia te aʻu le lagona faanoanoa, ona ou taumafai lea e mafaufau i le lalolagi fou ma le auala o le a avea ai tagata uma o se aiga e tasi.” O mafaufauga fiafia e pei o nei e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatumauina ai lou olioli, ae lē o le faatoilaloina e le maʻi manatu i le aiga moni.
[Ata i le itulau 29]
O le maʻi manatu i le aiga moni e lē manaomia ona faalavelave i le faiva faa-Kerisiano