Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 7/1 itu. 8-13
  • O lē Fea Laoai o loo e Talisua Ai?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O lē Fea Laoai o loo e Talisua Ai?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Aloese Mai “le Laoai a Temoni”
  • Tautuaina e le ‘Auauna Faamaoni’ le Laoai a Ieova
  • Faaeteete i Meaai Oona o loo i le Laoai a Temoni
  • E na o le Laoai a Ieova o le a Tumau
  • Lisi o Mataupu
    Ala Mai!—2024
  • E Malosi Atu Iesu na i lo Temoni
    Ia Faalogo i le Faiaʻoga Sili
  • Feteenai A‘oa‘oga mai le Atua ma A‘oa‘oga a Temoni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • E Faapefea Ona Tatou Tetee Atu i Temoni?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 7/1 itu. 8-13

O lē Fea Laoai o loo e Talisua Ai?

“Tou te le mafaia ona tofutofusia i le laoai a le Alii atoa ma le laoai a temoni.”—1 KORINITO 10:21.

1. O ā laoai ua faatulaga mai i o tatou luma, ma o le ā le lapataiga a le aposetolo o Pauro e faatatau i nei laoai?

O NEI upu faagaeeina a le aposetolo o Pauro ua faaalia ai e lua laoai faafaatusa o loo faatulaga mai i luma o tagata. Ua matauliaina laoai taitasi i ituaiga o meaai faafaatusa o loo laulauina ai, ma o loo tatou talisua uma mai se tasi o na laoai. Peitai, afai tatou te mananao e faafiafia le Atua, e lē mafai la ona tatou talisua i lana laoai, ma i le taimi lava e tasi tatou te segisegi mai ai ni meaai i le laoai a temoni. Na lapatai mai le aposetolo o Pauro: “O mea ua fāsia e nuu ese, ua fāsia e i latou mo temoni, a e le o le Atua; ou te le loto foi ina ia outou mafuta faatasi ma temoni. Tou te le mafaia ona inu i le ipu a le Alii [“Ieova,” NW] atoa ma le ipu a temoni; tou te le mafaia ona tofutofusia i le laoai a le Alii [“Ieova”] atoa ma le laoai a temoni.”—1 Korinito 10:20, 21.

2. (a) O le ā le laoai a Ieova lea sa iai i aso o Isaraelu anamua, ma o ai na auai i taulaga o faafetai? (e) O le ā le uiga i aso nei o le talisua i le laoai a Ieova?

2 Tatou te manatua mai i upu a Pauro, taulaga o faafetai ia sa ofoina atu e le fanauga a Isaraelu anamua e tusa ai o le Tulafono a Ieova. Sa taʻua le fata faitaulaga a le Atua o le laoai, ma o lē sa ia aumaia le manu e fai ai le taulaga, sa taʻua lena ua ia faia se faafetai ma Ieova ma le au faitaulaga. E faapefea? Muamua lava, sa auai Ieova i le taulaga ona o le toto lea na sausauina i luga o lana fata faitaulaga ma le gaʻo lea na susunuina i le afi. Lona lua, sa auai le ositaulaga ona o ia (ma lona aiga) sa latou ʻaina le fatafata ma le ālagālima taumatau o le manu na tunu mo le taulaga. Ma lona tolu, sa auai lē na ofoina le taulaga ona o ia na ʻaina isi vaega uma o loo totoe o le manu. (Levitiko 7:11-36) I aso nei, o le talisua i le laoai a Ieova o lona uiga, ua tatou tuuina atu ia te ia le ituaiga o tapuaiga o loo ia faafinagaloina, e pei ona sa faataitaia mai e Iesu ma ona aposetolo. O le faia o lea mea, e ao ai ona tatou talisua faaleagaga i mea ua sauniunia e Ieova e ala mai i lana Afioga ma le faalapotopotoga. O tagata Isaraelu, o ē na olioli i se taulaga faafetai faapitoa ma Ieova i lana laoai, sa faasa ona latou ofoina atu ni taulaga i temoni i la latou laoai. O loo iai foi Isaraelu faaleagaga ma a latou aumea o “isi mamoe,” i lena lava faasāaga mai le Atua.—Ioane 10:16.

3. E mafai faapefea ona nofosala se tasi ona o le talisua i le laoai a temoni i o tatou aso?

3 E mafai faapefea e se tasi ona nofosala i le talisua i le laoai a temoni i o tatou aso? E ala lea i lona faia o so o se vaega e atiina aʻe ai mea e teena e Ieova. O le laoai a temoni e aofia ai faufauga uma faatemoni, lea ua fuafuaina ina ia taitaiseseina ma faaliliueseina ai i tatou mai ia Ieova. O ai e fia manao e fafaga lona loto ma lona mafaufau i na mea oona? E teena e Kerisiano moni le auai i taulaga o loo ofoina atu e le toatele o tagata i aso nei i atua o taua ma le oa.—Mataio 6:24.

Aloese Mai “le Laoai a Temoni”

4. O le ā le fesili ua fesagai ma i tatou uma, ma aisea tatou te lē mananao ai e talisua ma le loto i ai i le laoai a temoni?

4 O le fesili lea o loo fesagai ma i tatou uma lava, O le laoai a ai o loo oʻu talisua ai? E lē mafai ona tatou faafitia le mea moni e faapea, o sa tatou tiute tauave le talisua ai i se tasi o na laoai. (Faatusatusa i le Mataio 12:30.) Tatou te lē mananao e talisua ma le loto i ai i le laoai a temoni. O le faia faapea o le a tatou lē mauaina ai le finagalo malie o le Atua moni e toatasi o loo soifua, o Ieova lea. I le isi itu, o le talisuaina o meaai mai i le na o le laoai a Ieova, e taitaiina atu ai i lo tatou ola e faavavau i le fiafia! (Ioane 17:3) E iai se muagagana e faapea, e iloa le tagata i ana mea e ʻai. So o se tasi la e manao e tausia lona maloloina lelei i le tino ma le mafaufau, e ao ona ia mataala i le vaaia o ana meaai. E pei lava ona leai se maloloina faaletino e maua mai i meaai lē aogā ma gaʻoa, e ui ina susua mea o loo sauniunia ai, ua faapena foi i faufauga a lenei lalolagi ma ana faiga faatemoni, ona leaga e pei o meaai lē aogā faafaatusa, ia o le a faaleagaina ai o tatou mafaufau.

5. E mafai faapefea ona tatou alofia le talisua i aʻoaʻoga a temoni i aso nei?

5 Na valoia mai e le aposetolo o Pauro e faapea a o faagasolo aso e gata ai, o le a taitaiseseina ai tagata e “mataupu [“aʻoaʻoga,” NW] a temoni.” (1 Timoteo 4:1) E lē gata ina iai i talitonuga sese faalotu na aʻoaʻoga faatemoni, ae ua faalauiloa faalauaitele atu foi i isi auala. Mo se faaaoaoga, e manaomia ona tatou tilofaia ma iloilo totoʻa po o ā tusi ma mekasini o loo tatou faitauina ma a tatou fanau, po o ā polokalama o televise, o tala faatino ma tifaga o loo tatou matamataina. (Faataoto 14:15) Pe afai tatou te faitauina ni tala fatu ina ia mapu i ai, ae pe o faamatilatila mai ai ea faiga sauā lē mafaufau, o feusuaiga lē mamā, po o isi faiga faaagaga? Pe a tatou faitauina ni tala moni ina ia aʻoaʻoina ai, ae pe o faaalialia mai ai ea se filosofia po o se ituaiga o olaga e “le tusa ma mataupu a Keriso”? (Kolose 2:8) Po o aumaia ai ea ni faatalitaliga e lē aogā, po o lagolagoina ai le faia o se vaega i gaoioiga faalelalolagi? Po o faaautu atu ea i le naunautaiga ina ia matuā mauoa? (1 Timoteo 6:9) Po o se lomiga ea ua aumaia faatogafiti ai aʻoaʻoga feteenai e lē mai ia Keriso? Afai o le tali e ioe ae o loo faaauau pea ona tatou faitau pe matamata i na mea, ua tatou tuuina la i tatou i se tulaga lamatia, i le talisua i le laoai a temoni. I aso nei, ua faitau selauafe lomiga o loo uunaia ai filosofia faalelalolagi na e foliga mai e aogā ma taliaina e le lautele. (Failauga 12:12) Ae aunoa ma se tasi o nei faufauga e fou; e lē maua ai foi se aogā po o se lelei o se tasi, ua pei lava o lea na taʻu atu faaʻoleʻole e Satani ia Eva o le a maua ai sona lelei.—2 Korinito 11:3.

6. Pe a valaaulia i tatou e Satani ina ia tofo i ana meaai lē aogā faatemoni, o le ā la tatou tali e tatau ona tali atu ai?

6 O lea la, pe a valaaulia i tatou e Satani ina ia tatou tofo i ana meaai lē aogā faatemoni, o le a ao faapefea ona tatou tali atu? Ia tali atu e pei ona sa faia e Iesu ina ua faaosoosoina o ia e Satani e faaliliuina maa e fai ma areto. Na tali atu Iesu: “Ua tusia, E le na o mea e ʻai e ola ai le tagata, a o afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.” Ma ina ua ofo atu e le Tiapolo ia Iesu “malo uma o le lalolagi ma o latou matagofie” pe afai e faapaʻū ma ifo atu o ia e faia se gaoioiga e tapuai atu ai ia Satani, na tali atu Iesu: “Ina alu ese ia oe Satani; auā ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.”—Mataio 4:3, 4, 8-10.

7. Aisea ua tatou faaseseina ai i tatou lava pe afai tatou te manatu e mafai ona tatou talisua ma le manuia i le laoai a Ieova ma le laoai foi a temoni?

7 E matuā lē mafai lava ona iai se leleiga i le laoai a Ieova ma le laoai o loo laulau mai e ona fili faatemoni! Oi ioe, sa taumafai muamua foi e faia. Seʻi manatu i le fanauga a Isaraelu anamua i aso o le perofeta o Elia. Sa faapea mai tagata o loo tapuai ia Ieova, ae na latou talitonu o loo folafola mai foi e isi atua, e pei o Paala, se olaga manuia. Na faalatalata atu Elia i tagata ma faapea atu i ai: “Pe tou te faaletonu i manatu e lua seia afea? Afai o Ieova o le Atua [“moni,” NW] ia, ia outou mulimuli atu ia te ia; a e afai o Paala, ia outou mulimuli atu ia te ia.” E matuā mautinoa sa tau setusetu tagata Isaraelu “e muamua le vae e tasi ona toe setu lea i le isi vae.” (1 Tupu 18:21; The Jerusalem Bible) Na luia e Elia ositaulaga a Paala ina ia faamaonia mai le moni o lo latou atua. O le Atua e mafai ona faaooina mai le afi mai le lagi i luga o le taulaga o le a faamaonia o le Atua moni lena. E ui lava i le tele o taumafaiga, ae na lē taulau ositaulaga a Paala. Ona tatalo loa lea o Elia: “Ieova e, ia e faafofoga mai ia te au, ina ia iloa e le nuu nei o oe o Ieova o le Atua [“moni,” NW].” O le taimi lava lea na totō ifo ai le afi mai ia Ieova i le lagi ma faamuina ai le taulaga o le manu sa matuā pala i le vai. Ona ua matuā faatalitonuina i le faaaliga o le tulaga tauatua o Ieova, ona usiusitai ai lea o tagata ia Elia ma latou fasiotia ai perofeta uma e 450 a Paala. (1 Tupu 18:24-40) I aso la nei, ua tatau ona tatou amanaia ai Ieova o le Atua moni lea, ma ia liliu atu ma le lē fefoifoiai e talisua ia tau lava o lana laoai, pe afai tatou te leʻi faia faapea.

Tautuaina e le ‘Auauna Faamaoni’ le Laoai a Ieova

8. O le ā le auauna lea na valoia e Iesu faapea o le a ia faaaogāina e fafagaina ai faaleagaga ona soʻo a o faagasolo lona faatasi mai, ma e faapefea ona mataulia lea auauna?

8 Na valoia e le Alii o Iesu Keriso e faapea, a o faagasolo lona toe faatasi mai, o le a saunia ai e se “auauna faamaoni ma le mafaufau” meaai faaleagaga mo ona soʻo: “Amuia lea auauna, pe a sau lona alii e maua o ia o loo faapea ona fai. E moni, ou te fai atu ia te outou, e tofia o ia e pule i ana mea uma.” (Mataio 24:45-47) Ua faamaonia o lenei auauna e lē o se tagata e toatasi, ae o le vasega o Kerisiano tuuina atu, ma ua faauuina. Ua laulauina e lenei vasega i le laoai a Ieova, meaai faaleagaga e sili ona lelei mo le vaega totoe faauuina ma le “motu o tagata e toatele.” I le taimi nei, e silia i le fā miliona le aofai o le motu o tagata e toatele ua latou au atu i le vaega totoe faauuina mo le lagolagoina o le pule silisiliesee aoao a Ieova le Atua, ma lagolagoina lona Malo lea o le a faapaiaina ai lona suafa mamalu.—Faaaliga 7:9-17.

9. O le ā le meafaigaluega ua faaaogā e le vasega o le auauna ina ia sauniunia ai meaai faaleagaga mo Molimau a Ieova, ma ua faapefea ona faamatalaina faavaloaga la latou talisuaga faaleagaga?

9 Ua faaaogāina e lenei vasega o le auauna faamaoni le Sosaiete o le Olo Matamata ma Sāvali, ina ia sauniunia ai le fafagaina faaleagaga o Molimau uma a Ieova. O loo talisua tagata o Ieova a o loo matelaina Kerisinetoma ma isi uma tagata o lenei faiga o mea, ona o le leai o ni meaai faaleagaga e maua ai le ola. (Amosa 8:11) Ua faataunuuina ai i inei le valoaga i le Isaia 25:6: “E faia e Ieova o ʻau i lenei mauga mo nuu uma le faigaai o mea lelei, o le tausamiga o uaina ua tuu ai ʻalu; o mea e silisili ona lelei, o uaina ua faamaninoina sa tuu ai ʻalu.” E pei ona faaalia e le fuaiupu e 7 ma le 8, o le a faaauauina e faavavau lenei tausamiga. Maeu se faamanuiaga mo tagata uma i le faalapotopotoga vaaia a Ieova i le taimi nei, ma maeu foi se faamanuiaga o le a faaauau pea ona iai i le lumanai!

Faaeteete i Meaai Oona o loo i le Laoai a Temoni

10. (a) O ā ituaiga o meaai o loo tufatufaina e le vasega o le auauna leaga, ma o le ā lo latou faanaunauga? (e) Ua faapefea ona feagai le vasega o le auauna leaga ma o latou uso sa latou muai auauna faatasi?

10 E oona meaai o loo i le laoai a temoni. Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i meaai ua tufatufa mai e le vasega a le auauna leaga ma aposetate. E lē maua pe faatupuina ai se malosi; e lē mamā foi. Ua lē mafaia lena tulaga, auā ua taofia e aposetate lo latou toe aai mai i le laoai a Ieova. O le iuga, ua toe mou ese atu ai so o se uiga fou lava sa latou atiina aʻe muamua. O le mea lea ua uunaia o latou mafaufauga, e lē o le agaga paia, ae o le matuā lotoa. E na o le tasi lava le autū o loo latou tetee ai—ina ia sauaina o latou uso sa latou muai auauna faatasi, e pei ona sa valoia e Iesu.—Mataio 24:48, 49.

11. O le ā na tusia e C. T. Russell e tusa ai o le filifiliga a se tasi i meaai faaleagaga, ma na faapefea ona ia faamatalaina i latou o ē lafoaia le laoai a Ieova?

11 Mo se faaaoaoga, i tuā i le 1909, na tusi ai le peresitene o le Sosaiete a le Olo Matamata i lena vaitaimi, o C. T. Russell, e faatatau ia i latou o ē na ō ese mai le laoai a Ieova ma amata ona agaleaga i o latou uso sa latou muai auauna faatasi. Na taʻua e le Watch Tower o Oketopa 1, 1909, e faapea: “O i latou uma ua vavae ese mai le Sosaiete ma ana galuega, na i lo o lo latou faamalosia o i latou lava po o le faalaeiau atu i isi i le faatuatua ma le meaalofa o le agaga, e foliga mai ua toe solo i tua—ua osofai atu i le Puna na latou muai auauna i ai, ma ua moumou mālie lava ona galo atu i latou, ma faaleagaina ai i latou lava ma isi o loo faaalia lea lava uiga faamaualuga. . . . Afai o iai nisi o loo manatu e mafai ona latou maua ni faalumaga e sili atu ona lelei mai nisi laulau, pe mafai foi ona latou saunia e i latou lava meaai e tutusa po o le sili atu ona lelei—ia tuu ai pea e fai lo latou faitalia. . . . Peitai, a o tatou malilie e tuu ai pea isi e saili atu i so o se mea mo a latou meaai ma le atamai mo lo latou faamalieina, ae o se mea e ofo ai, ona o i latou o ē tetee mai ia i tatou ua matuā ese lava le ala ua latou uia. Na i lo o le faapea mai i se uiga faamaualuga o le lalolagi, ‘Ua ou maua le mea e sili ona lelei mo aʻu; tofa soifua!’ ae o nei tagata ua latou faaalia mai le ita, le lotoa, le inoino, ‘o galuega a le tino ma o galuega a le tiapolo’ o ni uiga tatou te leʻi vaaia lava o matuā faaalia mai e tagata o le lalolagi. E foliga mai o loo matuā totoina i totonu o i latou le lagona o le lotoa, se uiga feai [rabies] faa-Satani. O nisi ua latou tāina malosi i tatou, ona tuuaia lea faapea o i tatou na sasauina le tā. Latou te sauni e fai mai ma tusia ni faamatalaga sese ma faia uiga faatūfanua e faaalia ai le sauā.”

12. (a) Ua faapefea ona sasaina e aposetate o latou uso a auauna? (e) Aisea e matautia ai le fafagaina i tusitusiga a aposetate ona o le fia iloa?

12 Ioe, ua lomia e aposetate ni lomiga e aumaia ai pea tusitusiga ua mimilo ese ai le mea moni, e lē saʻo atoatoa, ma e matuā sese lava. Ua oo foi ina pei o ni leoleo nanā i tauaofiaga a Molimau, i le taumafai e maileia so o se nofo faasamasamanoa. O lea, o se matuā matautia le faatagaina o lo tatou fia iloa, tatou te oo ai ina fafagaina i tatou i na tusitusiga po o le faalogologo atu i a latou lauga taufaaleaga! Atonu tatou te lē o manatu o le a lamatia totino ai i tatou, ae o loo iai pea le lamatiaga. Aisea? O se tasi o mafuaaga, o nisi o lomiga faaaposetate ua aumaia ai tala lē saʻo e ala mai i “upu molemole” ma “upu pepelo.” (Roma 16:17, 18, NW; 2 Peteru 2:3) O le ā e te faatalitalia mai le laoai a temoni? Ma e ui atonu e faaali mai e aposetate nisi o mea moni, ae ua masani ona faatatauseseina na mea moni e tusa ai ma le manatu autū, ma se faamoemoe ina ia toso ese ai isi mai le laoai a Ieova. O a latou tusitusiga uma lava ua na o ni faitioga ma le taufaaleaga! E aunoa ma ni faalaeiauga.

13, 14. O ā mea ua fuaina mai e aposetate ma a latou faufauga?

13 Na fetalai Iesu: “Tou te iloa i latou i o latou fua.” (Mataio 7:16) O ā la mea o fuaina mai e aposetate ma a latou lomiga? E fā mea ua mataulia ai la latou faufauga. (1) E faafiapoto. Ua faapea mai le Efeso 4:14, o loo latou faia ni “togafiti leaga ua saunia e faasese ai.” (2) E poto faamaualuga. (3) E leai se alofa. (4) E lē faamaoni i le tele o vala. O mea tonu lava nei o loo faia aʻe ai meaai ia e i le laoai a temoni, o na mea uma ua fafau e faavaivaia ai le faatuatua o tagata o Ieova.

14 Ma e iai foi se isi vala. O ā mea ua toe foi atu i ai aposetate? I le tele o tulaga, ua latou toe ulu atu i le pouliuli o Kerisinetoma ma ana aʻoaʻoga, e pei o le talitonuga e ō uma Kerisiano i le lagi. E lē gata i lea, o le toatele lava ua lē toe iai so latou tulaga mausali faale-Tusi Paia e faatatau i le toto, le solitu, ma le manaoga ina ia molimau atu e faatatau i le Malo o le Atua. Peitai ua tatou sosola ese mai le pouliuli o Papelonia Tele, ma tatou te lē toe fia foi atu lava i ai. (Faaaliga 18:2, 4) Ona o ni auauna faamaoni a Ieova, aisea la o le a tatou mananao ai e fia autilotilo atu fua i faufauga ua aumaia e nei tagata ua tulia ese mai le laoai a Ieova, o ē o loo fasia i upu i latou o loo fesoasoani ia i tatou ia ave i fale “upu e aogā”?—2 Timoteo 1:13, NW.

15. O le ā le mataupu silisili faale-Tusi Paia ua fesoasoani ia i tatou ina ia uia ai le ala saʻo pe a tatou faalogo i tuuaiga ua faia e aposetate?

15 O nisi atonu e mananao e fia suesue i tuuaiga ua faia e aposetate. Ae ao ona teu i o tatou loto le mataupu silisili o loo i le Teuteronome 12:30, 31. I inei, sa lapataia ai e Ieova le fanauga a Isaraelu e ala atu ia Mose e faatatau i mea e ao ona aloese ai pe a latou tuliesea tagata faapaupau sa aināina le Nuu Folafolaina. “Ia oe, neʻi maileia oe i lou mulimuli atu ia te i latou, pe a faaumatia i latou i ou luma; aua foi neʻi e saili atu i o latou atua, o loo faapea ane, Pe faapefea ona auauna nuu nei i o latou atua? ou te faia faapea lava e aʻu. Aua lava neʻi e faia faapea ia Ieova lou Atua.” Ioe, ua silafia e Ieova le Atua le mea e oo i ai le fiailoa o le tagata. Ia manatua Eva, ma le avā a Lota! (Luka 17:32; 1 Timoteo 2:14) Seʻi aua lava neʻi o tatou faalogo atu i mea o loo fai mai ai aposetate po o mea foi o latou faia. Na i lo o lea, seʻi o tatou faateleina a tatou galuega i le faalaeiauina o tagata ma ia talisua ma le faamaoni i le laoai a Ieova!

E na o le Laoai a Ieova o le a Tumau

16. (a) O le ā ua toeitiiti nei ona tupu lea ia Satani, o ana temoni, ma le laoai faafaatusa lea o loo talisua ai malo o le lalolagi? (e) O le ā o le a tupu i tagata uma o loo faaauau pea ona talisua i le laoai a temoni?

16 Ua toeitiiti lava ona pa faafuasei lea o le puapuaga tele, ma oo vave atu ai i le tumutumuga i “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 16:14, 16) O le a oo ai i lona tumutumuga sili a o faaumatia e Ieova lenei faiga o mea ma le laoai faafaatusa lea sa talisua ai malo o le lalolagi. O le a faaumatia foi e Ieova le faalapotopotoga lē vaaia atoa a Satani le Tiapolo ma ana au o temoni. O i latou ua faaauau pea ona talisua i le laoai faaleagaga a Satani, le laoai lea a temoni, o le a avatu faamalosi i latou i se talisuaga moni lava, e leai, e lē ina ia talisua ai, ae o le a avea i latou ma mea e fai ai le talisuaga autū—o lo latou faaumatiaga!—Tagai i le Esekielu 39:4; Faaaliga 19:17, 18.

17. O ā faamanuiaga e maua e i latou o ē o loo talisua i le na o le laoai lava a Ieova?

17 E na o le laoai lava a Ieova o le a tumau. O i latou o loo talisua ai ma le agaga talisapaia, o le a faasaoina ma faaeaina e talisua ai pea i inā e faavavau. O le a lē toe faamatauina i latou i so o se ituaiga o oge i meataumafa. (Salamo 67:6; 72:16) O le a latou auauna atu ia Ieova le Atua, i le Parataiso i se soifua maloloina lelei atoatoa! Ona matuā faataunuuina ai loa lea o upu mataina o loo i le Faaaliga 21:4 e faapea: “E sōloiesea foi e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua.” Ona o le a mavae atu teteega, o le a maua ai le pule silisiliesee a Ieova le Atua i so o se mea e faavavau, e pei ona faavavau le liligi ifo pea o le finagalo malie o le Atua i tagata ua togiolaina, ua aināina ai le lalolagi Parataiso. Ina ia maua lenei taui, seʻi o tatou maumauai uma ina ia matuā talisua i le laoai a Ieova, lea o loo ua faatumulia i meaai faaleagaga e silisili ona lelei!

O le a Faapefea ona E Tali?

◻ E mafai faapefea ona tatou alofia le faaseseina i aʻoaʻoga faatemoni?

◻ Aisea e lē mafai ai ona tatou talisua ma le manuia i le laoai a Ieova ma le laoai a temoni?

◻ O ā ituaiga o meaai ua tufatufaina mai e aposetate?

◻ Aisea e matautia ai le fia iloa e uiga i tuuaiga a aposetate?

◻ O ā mea ua fuaina mai e aposetate?

[Ata i le itulau 10]

Ua faatumulia le laoai a Ieova i meaai faaleagaga e silisili ona lelei

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga