O le ā le Saʻo o Iai i le Kalena Faa-Iutaia?
E TUSA ai ma le kalena faa-Iutaia, o le Aso Tofi, Setema 16, 1993, sa o le aso o le tausamiga mo le tausaga fou (Rosh Hashanah). E tusa ma le aganuu, sa iliina le foafoa (shofar), e faia i le nifo o le mamoe poʻa e faaleo atu ai le oo mai o le tausaga fou. O lena tausaga, o le 5754 (i le kalena faa-Iutaia), e amata mai ia Setema 16, 1993, e oo ia Setema 5, 1994.
Ua vave lava ona tatou matauina, e iai se eseesega o le 3,760 i le va o le faitauga faa-Iutaia o taimi, ma le kalena a Sisifo po o le kalena Gregorian, lea ua faaaogāina taatele i aso nei. Aisea ua iai lea eseesega? Ma ua saʻo faapefea le kalena faa-Iutaia?
Faavaeina o le Taimi e Amata Ai
So o se faiga lava o le faitauina o taimi, e tatau ona iai sona amataga patino po o se faasino taimi. Mo se faaaoaoga, ua faitauina e Kerisinetoma taimi e amata mai i le tausaga ua manatu i ai e faapea na fanau ai Iesu Keriso. O aso la talu mai lena taimi, ua faapea mai o le vaitaimi o le Faa-Kerisiano. E masani lava ona faailogaina i mataitusi o le A.D., e mai le Faa-Latina anno Domini, o lona uiga “i tausaga o le Alii.” O aso a o leʻi oo i lena vaitaimi, ua faailogaina i le B.C., “A o leʻi afio mai Keriso.”a Ua faapena foi ona faitauina e Saina taimi mai le 2698 T.L.M., i le amataga o le pulega a le emeperoa taʻutaʻua o Huang-Ti, le Emeperoa Samasama. O lea, ia Fepuari 10, 1994, na faailogaina ai le amataga o le tausaga faalemasina lona 4692 a Saina. Ae faapefea la le kalena faa-Iutaia?
Ua taʻua i le Jewish Encyclopedia e faapea: “O le auala masani faaonaponei a tagata Iutaia e faamauina ai le aso na tupu ai se mea, o le taʻua lea o le aofai o tausaga na mavae talu mai le foafoaina o le lalolagi.” O lenei faiga, sa lauiloa e tagata Iutaia e faapea o le Vaitaimi o le Foafoaga, lea sa oo ina faaaogāina e le lautele e tusa o lona iva o senituri C.E. O lea, o aso i le kalena faa-Iutaia e masani ona muamua mai ai le faailoga A.M. Ua suitulaga i le anno mundi, o le faapuupuuga lea o le ab creatione mundi, o lona uiga “mai le foafoaga o le lalolagi.” Ona o le tausaga lenei o le A.M. 5754, e tusa ai ma lenei faiga o le faitauina o taimi, ua manatu ai la “i le foafoaina o le lalolagi” e faapea na faia i le 5,753 tausaga ua mavae. Seʻi o tatou vaai pe ua faapefea ona maua o lena taimi.
“Vaitaimi o le Foafoaga”
Ua saunia e le Encyclopaedia Judaica (1971) lenei faamalamalamaga: “I faitauga eseese faarapi o aso, ua iloa ai, na amataina le ‘Vaitaimi o le Foafoaga’ i le tau e afu ai mea i se tasi o tausaga i le va o le 3762 ma le 3758 T.L.M. Ae peitai, na amata mai i lona 12 o senituri T.A. na ioeina ai e faapea, o le “Vaitaimi o le Foafoaga’ na amata i le 3761 T.L.M. (ina ia faamaʻoti le taimi, ia Oke. 7, o le tausaga lava lena). O lenei faitauga o aso, o loo faavae i faamaumauga o mea moni na tutupu i le faagasologa o taimi, ia o loo faamauina i le Tusi Paia ma faamatalaga mai tusitusiga faa-Iutaia ina ua faatoʻā maeʻa ona tusia le Tusi Paia.”
O le faiga o le faitauina o aso mai “le foafoaga o le lalolagi” ua tele lava ina faavae i faauigaga a rapi o faamaumauga a le Tusi Paia. Ona o lo latou talitonuga e faapea, o le lalolagi ma mea uma o iai, na foafoaina i aso moni e ono e taʻi 24 itula, ua manatu ai tagata aʻoga faalelotu Iutaia, ma i latou o Kerisinetoma e faapea, o le foafoaina o le uluai tagata o Atamu, na faia i le tausaga lava lena na foafoaina ai ma le lalolagi. Ae peitai, e matuā sese lava lena manatu.
Ua amata le uluai mataupu o le Kenese i le faapea mai: “Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.” Ona faaauau lea ona ia faamatalaina le mea na faia e le Atua i le faagasologa o “aso” e ono, i le faaliliuina o le lalolagi mai le tulaga “soona nunumi ma gaogao” sa iai, i se tulaga ua mafai ona aināina e tagata. (Kenese 1:1, 2) E faitau miliona ni tausaga sa mafai ona faaaluina i le va o nei tulaga e lua. E lē gata i lea, o aso faalefoafoaga, sa lē o se vaitaimi o ni aso e taʻi 24 itula, e peiseai sa taofiofia galuega a Lē na Foafoaina Mea ona o na tapulaa. Ona e faapea o se “aso” i lenei faamatalaga e mafai ona umi atu na i lo o le 24 itula, ua faaalia mai lea i le Kenese 2:4, lea o loo tautala i vaitaimi uma lava faalefoafoaga e pei o se “aso” e tasi. E faitau afe tausaga na mavae i le va o le aso faalefoafoaga muamua ma le aso lona ono, ina ua foafoaina Atamu. O le faitauina faatasi o le aso na foafoaina ai Atamu e faapea, na faia ai foi le lagi ma le lalolagi faitino, e lē faamaonia faale-Tusi Paia pe faasaienitisi foi. Ae, ua faapefea ona faatatauina e faapea, o le “Vaitaimi o le Foafoaga” na amata i le 3761 T.L.M.?
Faavae mo le Faitauina o Taimi
O le mea e lē manuia ai, ona o le tele o tusi faa-Iutaia lea na faavaeina ai le faitauga o taimi e pei ona talanoaina, ua lē o toe iai. E na o le pau lava le mea o loo iai, o se tusi faamaumau o mea tutupu na muai taʻua o le Seder ʽOlam (Faasologa o le Lalolagi). E faapea na tusia i lona lua o senituri T.A. e se tagata aʻoga i le Talmudic o Yose ben Halafta. O lenei tusi (na taʻua mulimuli ane o le Seder ʽOlam Rabbah ina ia faaesea ai mai le tusi i nofoaiga a tupu o le Taurotoaiga o Tausaga, na faaulutalaina o le Seder ʽOlam Zuṭa), o loo aumaia ai se faasologa o mea na tutupu i talafaasolopito mai ia Atamu e oo atu i lona lua o senituri T.A. i le fouvalega a tagata Iutaia faasaga i tagata Roma i lalo o le taʻitaʻiga a le Mesia pepelo o Simeon Bar Kokhba. Sa faapefea ona maua e le tusitala lena faamatalaga?
A o taumafai Yose ben Halafta e mulimuli i le faamatalaga a le Tusi Paia, sa ia faaopoopo i ai ma ana lava faaliliuga i le mea sa lē manino ai le mau e tusa ma aso o loo aafia ai. Fai mai le Jewish Encyclopedia: “I le tele o tulaga, . . . sa ia faatulaga aso e tusa ai ma uputuu, ma e lē gata i lea, sa ia faaofi i ai faaupuga ma uputuu a aʻoaʻo lotu o ē na muamua, faapea ma ana lava tupulaga.” O isi ua tuusaʻo a latou faamatalaga. Ua taʻutino mai e le Book of Jewish Knowledge e faapea: “O lana faitauga o aso, na amata mai i le Vaitaimi o le Foafoaga, ma o le mea moni, na ia tusia ai ni aso eseese o mea na tutupu i tagata Iutaia e aunoa ma ni faamaoniga, ma o lena sa manatu i ai e faapea, o mea na tutupu e amata mai ia Atamu, le uluai tagata, seia oo atu ia Alesana le Sili.” Ae ua faapefea i na faaliliuga ma manatu na faaofi i ai ona aafia ai le saʻo aʻiaʻi ma le moni o le faitauga o taimi o le talafaasolopito o mea na tutupu i tagata Iutaia? Seʻi o tatou vaai.
Uputuu ma Faaliliuga
E tusa ai ma uputuu a aʻoaʻo rapi, na faatatauina ai e Yose ben Halafta e faapea, o le malumalu lona lua o Ierusalema, sa iai mo le 420 tausaga. Sa faavae lenei manatu i faaliliuga faarapi o le valoaga a Tanielu i le “fitusefulu vaiasosa,” po o le 490 tausaga. (Tanielu 9:24) O le vaitaimi lenei, na faasino i le va o le faaumatiaga o le malumalu muamua, ma le faaumatiaina o lona lua. I le aveesea mai ai o le 70 tausaga o le tafeaga i Papelonia, na faia ai e Yose ben Halafta se faaiuga e faapea, o le malumalu lona lua, sa tumau mo le 420 tausaga.
Ae peitai, o lenei faamatalaga, ua fetaiai ma se faafitauli matuiā. Ona o le tausaga na faatoilaloina ai Papelonia (539 T.L.M.) ma le faaumatiaga o le malumalu lona lua i le (70 T.A.) o ni tausaga uma ua lauiloa i le talafaasolopito. O lea, o le vaitaimi o le malumalu lona lua e tatau ona 606 tausaga na i lo o le 420 o tausaga. Pe afai e na o le 420 tausaga le vaitaimi lea, o lona uiga la e 186 tausaga ua lē atoa ai le faitauga o aso faa-Iutaia.
O le valoaga a Tanielu e lē faatatau i le umi na tu ai le malumalu o Ierusalema. Na i lo o lea, na ia valoia le taimi o le a faaalia mai ai le Mesia. Ua faamatalaina manino mai e le valoaga e faapea, “e afua mai i le oo atu o le poloaiga ia toe faia ma ia atiina ae Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e onogafulu ma le lua.” (Tanielu 9:25, 26) A o faia le faavae o le malumalu i lona lua o tausaga talu ona toe faafoisia le tafeaga a sā Iuta i le (536 T.L.M.), o “le poloaiga” ina ia toe fausia le aai o Ierusalema, sa leʻi tuuina atu seia oo “i le lua sefulu tausaga o Aretaseta le tupu.” (Neemia 2:1-8) O le saʻo o le talafaasolopito masani, ua faamautuina ai le 455 T.L.M. o le tausaga tonu lea. Pe a faitau agai i luma le 69 “vaiasosa,” po o le 483 tausaga, ona oo atu ai lea i le 29 T.A. O le taimi lena na aliai mai ai le Mesia, ina ua papatisoina Iesu.b
O le isi manatu o faaliliuga a rapi, na iu ai ina matuā tele se feeseeseaiga i talafaasolopito o Iutaia e tusa ai ma le taimi na fanau ai Aperaamo. Na faaopoopo e rapi tausaga o augatupulaga ua mavae na o loo faamauina i le Kenese 11:10-26 ma manatu ai e faapea e 292 tausaga mai le vaitaimi o le Lolo e oo atu i le fanau mai o Aperaamo (Aperamo). Ae peitai, o le faafitauli o le faamatalaga a rapi, o loo i le faaliliuga o le fuaiupu e 26, lea e faapea mai: “Na ola Tara i tausaga e fitugafulu, ina ua uma ona fanaua e ia o Aperaamo, o Nakori ma Arana.” Mai lenei faamatalaga, ua manatu ai uputuu faa-Iutaia e faapea, e 70 tausaga o Tara ina ua fanauina e ia o Aperaamo. Peitai, e lē o taʻu maʻoti maia e le fuaiupu e faapea na avea Tara ma tamā o Aperaamo ina ua 70 ona tausaga. Na i lo o lea, ua na ona faapea mai, ina ua mavae lona 70 o ona tausaga, na avea ai o ia ma tamā i atalii e toatolu
Ina ia sailia le matua saʻo o Tara ina ua fanauina e ia o Aperaamo, e manaomia ona tatou faitau atili pea i le faamatalaga a le Tusi Paia i mea na tutupu. Mai le Kenese 11:32–12:4, ua tatou iloa ai e faapea, ina ua mavae le maliu o Tara ina ua 205 ona tausaga, ona tuua ai lea e Aperaamo ma lona aiga Harana ona o le faatonuga a Ieova. O le taimi lena, ua 75 tausaga o Aperaamo. O lea, sa tatau ona fanau Aperaamo ina ua 130 tausaga o Tara, na i lo o le 70. I lea, o le vaitaimi mai le Lolo e oo i le fanau mai o Aperaamo, e 352 tausaga, na i lo o le 292 tausaga. I inei, e 60 tausaga e sese ai le faitauga o taimi o le talafaasolopito faa-Iutaia.
Faitauga o Taimi Faalotu Anamua
O na mea sese ma le lē saʻo i le Seder ʻOlam Rabbah ma isi tusi o talafaasolopito a Talmud, sa matuā masiasi ai tagata aʻoga Iutaia ma sa tele ni talanoaga na faia i ai. E ui i le anoanoai o ni taumafaiga na faia ina ia toe faaleleia lenei faitauga o taimi o le talafaasolopito faatasi ma mea moni ua lauiloa o le talafaasolopito, ae latou te leʻi matuā taulau lava. Aisea ua faapea ai? Ua matauina e le Encyclopaedia Judaica e faapea: “O lo latou faanaunauga e lē o le saʻo o le faitauga a o la latou tapuaiga e tāua. Sa latou faafaatauaina uputuu i mea uma lava, ae maise lava i le feagai ai ma vaega faalotu e eseese talitonuga.” Na i lo o le soloia o le fenuminumiai na mafua ona o a latou uputuu, sa taumafai ai isi tagata aʻoga Iutaia e faaleaogaina faamatalaga a le Tusi Paia. Sa taumafai isi e maua mai se lagolagosua mai Papelonia, Aikupito, ma tala faaanamua ma uputuu faa-Hinitu.
O le iuga, ua lē o toe manatu tagata suesue o talafaasolopito i le “Vaitaimi o le Foafoaga” e faapea o se tusi maufaatuatuaina o le faitauina o taimi o le talafaasolopito. E toaitiiti ni nai tagata aʻoga Iutaia o loo taumafai e puipuia lea tusi, ma e oo lava i na tusi sili e pei o le Jewish Encyclopedia ma le Encyclopaedia Judaica e masani lava ona lē manatu mamafa i ai. O lea, o le auala faauputuu a Iutaia i le faitauina o taimi mai le foafoaga o le lalolagi, e lē mafai ona manatu i ai e faapea e saʻo pe a faatusatusa atu i le faitauina o taimi o le talafaasolopito a le Tusi Paia, le faasologa o taimi faavaloaga a Ieova le Atua lea ua faaalia mai.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua faasino uma atu le faamaoniga faale-Tusi Paia ma talafaasolopito i le fanau mai o Keriso i le tausaga e 2 T.L.M. O lea la, ina ia saʻo lelei, ua filifilia ai tagata e toatele o ē tautatala faa-Peretania e faaaogā mataitusi C.E. (Aso Taatele) ma le B.C.E. (Tausaga Lumanai Aso Taatele), ma o le auala lenei ua faailoa mai ai aso i lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata i le faa-Peretania.
b Mo ni faamatalaga auiliili, tagai i le Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 614-616, 900-902, lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.