Le Faamataʻu o Mea Faaniukelea—Po ua Iu Moni Ea?
“LE FILEMU i le Lalolagi, e foliga mai, ua mafai nei ona maua, na i lo o se isi lava taimi talu mai le Taua e Lua a le Lalolagi.” O lenei faanaunauga mautinoa mai se tagata na ia faamatalaina tala fou i tausaga faaiu o le 1980, sa faavae i le mea moni e faapea, o le tāua o maliega na faia e uiga i le lafoaia o auupega ma suiga faafuasei o faiga faapolotiki, na faaiuina ai le Taua Faaupufai a Malo. Ae pe na iu ai foi ma le faamataʻu o mea faaniukelea lea sa iai i feteenaiga a uluai malo malolosi? Pe na foliga moni mai ua lē pine ae maua le filemu ma le saogalemu tumau?
Lamatiaga Ona o le Faateleina
I le taimi o le Taua Faaupufai a Malo, a o faalagolago atu i le paleni o le umia o mea tau e tausia ai le filemu, sa malilie ai malo malolosi ina ia faatagaina le atiina aʻe o le atamai e faaaogāina malosi faaniukelea ina ia maua aogā filemu, ae ia faatapulaaina lona faaaogāina e faia ai auupega faaniukelea. I le 1970 na faagaoioia ai le Feagaiga mo le Faaitiitia o Malosi Faaniukelea; ae na faatoʻā faamaonia mulimuli ane e isi atunuu e 140. Peitai, o isi atunuu e ono gaosia malosi faaniukelea i le lumanai o Anitenitina, Pasili, Initia, ma Isaraelu, sa mumusu e sainia lea feagaiga, e oo mai lava i le asō.
Ae peitai, i le 1985, na saini ai Korea i Mātū, le isi o atunuu e ono gaosia mea faaniukelea. O lea, ina ua faasilasilaina mai ia Mati 12, 1993 lona faamavae mai le feagaiga, o le mea moni sa lē manonofo le lalolagi. Na matauina e le mekasini Siamani o le Der Spiegel e faapea: “I le iloaina o lea faamavaega mai le Feagaiga mo le Faaitiitia o Malosi Faaniukelea, na tupu ai se mataʻu po o ai o le a muamua ona faaaogāina: Ua i ai nei le mataʻu i se tauvaga o mea tau faaniukelea, o lo o amataina i Asia, e ono oo ina sili atu ona lamatia ai na i lo o le tauvaga pomu na faia i le va o malo malolosi.”
Ona o le loto atunuu, ua tupuga mai ai ni malo fou i se tulaga e maofa ai, e le taumatea le ono faateleina ai o le aofai o malo malolosi faaniukelea. (Tagaʻi i le pusa.) Ua lapatai mai se tagata tusitala o Charles Krauthammer e faapea: “O le iuga o le faamataʻu a Rusia, e lē o le iuga lena o lamatiaga faaniukelea. O le lamatiaga moni, o le faateleina lea o malosi faaniukelea, ma o lea faatoʻā amata.”
Faatauina atu o Pomu
Ona atonu o le faanaunau o malo malolosi e ono avea ma malosi faaniukelea e fia maua le viiga ma le malosi e maua mai nei auupega. Na taʻua ai e faapea, na faatauina e se tasi atunuu pe ā ma le lua pomu faaniukelea mai Kazakhstan. O loo faamauina e lenei atunuu na avea muamua ma vaega o Rusia e faapea, ua “leiloa” nei pomu.
Ia Oketopa 1992, na puʻea faapagota ai ni tagata i Frankfurt, i Siamani, ona sa maua i ai le fitu aunese [200 kalama] o le vailaau oona e sili lona matautia le radioactive cesium, e lava ma totoe e faaoonaina suavai o faaaogāina e se aai atoa. I le vaiaso na sosoo ai, na maua ai foi i Munich ni tagata se toʻafitu na latou aumai faananā le 4.9 pauna [2.2 kilokalama] o le uranium. O le mauaina o nei kegi e lua na aumaia faananā malosi faaniukelea i totonu o le lua vaiaso, na faateʻia ai tagata maualuluga, ona sa na o le lima lava mea faapena na lipotia mai i le lalolagi aoao i le tausaga atoa na seʻi mavae atu.
E leʻi iloa pe sa iai se faanaunauga i nei tagata e faatau atu ia mea i tagata taufaamataʻu po o pulega faalemalo. Ae peitai, ua tupu tele le ono mafai ona faia o ni faiga taufaamataʻu e faaaogā ai malosi faaniukelea. Ua faamatala mai e Dr. David Lowry i le Ofisa Autū o Faamatalaga mo le Faateleina o malosi faaniukelea le mataʻutia e faapea: “E na o le pau lava le mea e manaomia ona fai e se tagata taufaamataʻu, o le auina atu o sina mea itiiti o le vailaau e sili ona malosi le uranium i se tagata poto mo le suesueina, ma faapea atu, e tele nisi mea o loo ia i matou, ma o lona faamaoniga lena. E pei lava o se tagata gaoi tagata, i lona auina atu o le taliga o lē na ia gaoia e fai ma faamaoniga.”
“Mea e Faatagā Foliga” Saogalemu ae “Oti ai Tagata”
I le amataga o le 1992, na faaaogāina ai ni masini e pulea malosi faaniukelea se 420 i se auala saogalemu e maua mai ai le eletise; o le isi 76 o loo faia i ai ni galuega. Ae i le mavae atu o tausaga, o faalavelave na tutupu i nei masini, ua lipotia mai le faateleina ai o maʻi, le fanau lē āu, ma le lē atoatoa o tino o ē fananau mai. Ua faapea mai se lipoti, i le 1967, na iai ni faalavelave i le fale e teu ai le kasa oona o le plutonium i Rusia, na mafua ai ona mama ma sao i fafo le aofai e faatoluina le tele o kasa oona o ave malolosi faaniukelea e pei o le mala lea na tupu i Chernobyl.
O le mea moni o le faalavelave lenei na tupu mulimuli ane i Chernobyl, i Ukraine, ia Aperila 1986, sa o se mea na laualuga i faasalalauga o tala fou. O Grigori Medwedew, o lē sa avea ma inisinia lagolago o malosi faaniukelea i le fale e teu ai malosi faaniukelea i Chernobyl talu mai le 1970, ua ia faamatala mai e faapea, “o se aofaiga e matuā telē o le kasa oona mo se taimi umi” na lele atu i le ea “e tutusa lona malosi ma le sefulu pomu e pei o le pomu lea na pa i Hiroshima, pe a fua atu i aafiaga mo se taimi umi.”
I lana tusi Tschernobylskaja chronika, o loo tusia ai e Medwedew ni faalavelave matuiā se 11 na tutupu i atunuu sa avea muamua ma vaega o Rusia i le taurotoaiga o le 1980, ma le isi 12 i le Iunaite Setete. Na aofia ai i le mea lea na tupu mulimuli le faalavelave faafuasei e meia ai lea na tupu i le 1979 i Three Mile Island. Mai lena mea na tupu, ua matauina ai e Medwedew e faapea: “Ua faia ai i lea se uluai tā ogoogo faasaga i le malosi faaniukelea, ma ua aveesea ai le faanenefu e uiga i le lē saogalemu o fale eletise faaniukelea lea sa i mafaufau o le toatele—ae lē o mafaufau o tagata uma.”
Ua iloa mai ai i lenei mea le pogai o loo tutupu ai pea ni faaletonu. Talu mai le 1992, na faateleina ai i le toetoe lava 20 pasene i Rusia. Ina ua uma se tasi o nei faalavelave ia Mati i le tausaga lava lena, i le fale eletise i Sosnovy Bore, i St. Petersburg, i Rusia, na oso ai i luga le tulaga o ave malolosi o le eletise e afaina ai i le 50 pasene i mātu i sasaʻe o Egelani, ma oo ai ina faaluaina le malosi o le tulaga masani e faatagaina i Estonia ma Finelani i saute. Ua ioeina e le Polofesa o John Urquhart i le Iunivesite o Newcastle e faapea: “Ou te lē faamaonia o le fale eletise i Sosnovy Bore na mafua ai le faateleina o le tulaga o ave malolosi o le eletise—ae afai e lē o Sosnovy Bore, o le ā la?”
Na tuuaia e nisi tagata maualuluga e faapea, e iai ni mea sese i le faiga o masini e pulea ai malosi faaniukelea a Chernobyl, ma e matautia tele pe a faaaogāina. Ae peitai, e sili atu i le taseni masini o loo faaaogāina pea e fesoasoani ai i le manaomia tele o le eletise. Ua tuuaia nisi tagata o loo puleaina le faagaoioia o nei masini ona o le tapēina o ki e pulea ai le saogalemu, ina ia mafai ai ona faateleina atu le malosi faaeletise. O lipoti faapenei, ua faamatauina ai atunuu e pei o Falani, lea o loo faaaogāina fale eletise faaniukelea e maua mai ai le 70 pasene o lana eletise. O se isi mala e pei o lea na tupu i “Chernobyl,” ma e tele isi fale eletise i Falani atonu o le a faamalosia ona tapunia e lē toe faaaogāina.
E oo lava i masini “saogalemu,” e foliga mai ua oo ina lē saogalemu a o mavae atu tausaga. I le amataga o le 1993, a o faagasolo pea le siakiina o ia nofoaga o malosi faaniukelea mo le saogalemu, e sili atu i le selau ni taʻe na maua i paipa uamea i totonu o le masini i Brunsbüttel, o se tasi lea o masini aupito leva a Siamani. E iai foi ni taʻe faapena na maua i masini i Falani ma Suiselani. O se uluai faalavelave matuiā na tupu i le 1991 i se fale eletise faaniukelea i Iapani, o le tuai o masini ua avea ma pogai moni o nei faalavelave. E ono oo atu foi le Iunaite Setete i na tulaga, ona o i inā o loo iai pe tusa ma le lua vaetolu o masini o faaaogā i faiga pisinisi, ua sili atu i le sefulu tausaga le leva.
E ono mafai ona tutupu ni faalavelave i masini faaniukelea i so o se mea ma i so o se taimi. O le tele o masini faapea, o le tele foi lena o le faamatau; o le leva ona i ai, o le sili foi lena ona lamatia ai. E iai se mafuaaga na faaigoa ai e se nusipepa na masini, o ni pomu o le a pasae ma oti ai i ave malolosi o mea faaniukelea.
O Fea e Tatau ona Latou —Lafoai i ai le Otaota?
Talu ai nei, sa maofa ai tagata ina ua iloa ua siʻoina i se pa ma leoleoina e leoleo se nofoaga mo tafaoga i tafatafa o se vaitafe i Alps i Falani. Na faamatalaina e le nusipepa o le European e faapea: “Na faatonuina le faia pea o suesuega e pei ona masani ai mo ni ave malolosi faaniukelea ina ua mavae le maliu o se fafine o lena lava nofoaga ina ua onā i le vailaau matautia o le beryllium i le lua masina ua mavae, na faaalia ai ni tulaga o ave malolosi faaniukelea i le nofoaga o tafaoga e faapea, e faaselau taimi e sili atu ai le maualuga o ave faaniukelea i inā, na i lo i le nofoaga o loo siosiomia ai.”
O le beryllium, o se apamemea e matuā māmā lava, e maua mai i gaosiga eseese, ma e faaaogā i le faiga o vaalele, pe a uma ona faasusulu i ai ave malolosi o le malamalama, i fale e gaosi ai le malosi faaniukelea. Ma le manino lava, o se fale gaosi mea o loo faia le beryllium na lafoaia le otaota mai gaosiga o mea matautia faaniukelea i le vaitafe pe latalata foi i le nofoaga e faia ai tafaoga. Na matauina e le nusipepa o le European e faapea: “O le pefu mai le beryllium, e tusa lava pe leʻi faasusuluina i ai ave malolosi o le malamalama, o se tasi lea o ituaiga o otaota e aupito sili ona oona ua iloa, mai i mea ua gaosia e tagata.”
I le taimi nei, pe tusa ma le 17,000 pusa tetele o otaota o malosi faaniukelea na lipotia mai faapea na lafoaia i se vaitaimi pe tusa ma le 30 tausaga ua mavae i totonu o ogasami i le talafatai o Novaya Zemlya, o se nofoaga sa faaaogāina e tagata Rusia e fai ai a latou faataitaiga o mea tau faaniukelea i tausaga amata talu mai le 1950. E faaopoopo i ai, o mea oona i vaega o vaamaulu e ave ai mea tau faaniukelea, ma vaega o le tusa ma le 12 masini e pulea malosi faaniukelea, sa lafoai i nei ogasami sa pei o ni faatafuna.
Pe aloaia pe leai, o le polusione mai mea faaniukelea, e mataʻutia. Ona o se vaamaulu na goto i le talafatai Norwegian i le 1989, na lapataʻi mai ai le mekasini o le Time e faapea: “O le vaa malepe, ua mama ma sao mai ai le tusa ma le cesium-137, o se kasa oona e mafua ai le kanesa o le isotope. O lea la, ua manatu ai i lenei mama e faapea, ua na o sina mea itiiti e lē aafia ai le ola o meaola i le sami po o le soifua maloloina o tagata. Ae sa aveina foi e le Komsomolets ni pomu faatonutonu alu mamao faaniukelea se lua e tusa ma le 13 kilokalama [29 pauna] o le plutonium, e mafai ona tumau pea lona malosi mo le 24,000 tausaga, ma e matuā oona lava e mafai e sina mea laitiiti ona fasiotia ai se tagata. Na lapatai mai tagata popoto o Rusia e faapea, e ono tafe atu le plutonium i suasami ma faaoonaina ai se vaega tele o le vasa i se taimi vave i le 1994.”
O le mea moni, o le lafoaia o otaota o ave malolosi faaniukelea, e lē o se faafitauli e na o Falani ma Rusia. Ua lipotia mai e le Times e faapea, i le Iunaite Setete o loo “faufaulalai ai le anoanoai o otaota matautia, ma e leai se nofoaga tumau e faaputu i ai.” Ua faapea mai lea mekasini, e faitau miliona kalone o mea oona e oti ai, o loo teu i se nofoaga lē tumau, ma ua iai foi i se tulaga “lamatia i le taimi nei ina neʻi leiloa, pe gaoia, ma le faaleagaina ai le siosiomaga pe a vale taulima.”
Ina ia faataitaia le matautia o lenei mea, o se tane o otaota faaniukelea sa i se fale na avea muamua ma nofoaga e faaputu i ai mea tau i Tomsk, Siberia, na pa ia Aperila 1993, na faapopoleina ai mafaufau i le mataʻu i le ono tupu mai o se isi faalavelave e pei o lea na tupu i Chernobyl.
E foliga mai la, so o se alaga lava o le filemu ma le saogalemu e faavae i le manatu faapea ua faaiuina le faamataʻu mai o mea faaniukelea, e le mautū lava. Ae peitai, o le filemu ma le saogalemu ua lata tele mai. E faapefea ona tatou iloa?
[Pusa i le itulau 4]
ATUNUU FAANIUKELEA
Ua 12 ma o loo Faateleina Pea
UA MAUTINOA po o UA LĒ TAUTINO MAI: Belarus, Peretania, Saina, Falani, Initia, Isaraelu, Kazakhstan, Pakisitana, Rusia, Aferika i Saute, Ukraine, ma le Iunaite Setete
E ONO FAAOPOOPO ATU I AI: Algeria, Anitenitina, Pasili, Iran, Iraq, Libya, Korea i Mātū, Korea i Saute, Suria, ma Taiwan
[Ata i le itulau 5]
E oo lava i le faaaogāina o le malosi faaniukelea i se auala filemu, e ono mafai ona lamatia ai
[Ē Ana le Ata]
Background: U.S. National Archives photo
[Ē Ana le Ata i le itulau 2]
Cover: Stockman/International Stock
[Ē Ana le Ata i le itulau 3]
U.S. National Archives photo