Le Tuugamau o Peteru—Po o i le Vatikana?
NA FAASALALAUINA i le leitio a le Vatikana le faasilasilaga manumalo a Pope Pio XII e faapea: “Ua maua le tuugamau o le Pelenise o le Au Aposetolo.” O le faaiuga o le tausaga e 1950, lea na seʻi faatoʻā maeʻa ai ona eli auauai ma le faaeteete eleele i lalo ifo o le Malumalu o Sagato Peteru. E tusa ai ma faamatalaga a nisi e faapea, o iuga o lena suesuega, na faamaonia ai o Peteru sa tanumia moni lava i le Vatikana. Ae peitai, e lē o tagata uma na ioe i ai.
Mo tagata Katoliko, o le Falesa o Sagato Peteru i le Vatikana, e iai sona uiga faapitoa. O loo taʻua i se tusi taiala a le Katoliko e faapea: “O le fuafuaga moni o lena malaga mamao atu i Roma, o le fia feiloai atu lea i le Pope o lē o le a suitulaga i a Peteru, ma talia lana faamanuiaga, auā na sau Peteru i Roma, ma sa tanumia ai i inā.” Ae pe sa tanumia moni ai Peteru i Roma? Po o iai i le Vatikana lona tuugamau? Po ua maua ona ponaivi?
Se Mealilo i Suesuega i le Eleele
O le suesuega i le eleele lea na amata pe ā ma le 1940, ma faia pe tusa ma le sefulu tausaga, sa avea ma mataupu o le tele o fefinauaiga. O le ā na maua i le eleele e tagata suesue ia na tofia e le pope? E na o le tasi lava le mea, o se fanuatanu faapaupau o loo iai le anoanoai o tuugamau. I le ogatotonu o na tuugamau, i lalo ifo o le alekale a le pope i aso nei, na latou maua ai se tamai fausaga na vaneina i se puipui sa faamolemoleina i le simā mūmū, sa puipuia ona itu e lua, ma le fuafuaga e teu ai se faatagata po o se faatusa. Mulimuli ane, na iloa ai foi se mealilo e matuā uigaese, ona sa maua ai foi ma ni ponaivi o tagata oti, ia na faapea mai, na maua mai i se tasi o puipui e lua i autafa.
O inei la na amata ai faamatalaga. E tusa ai ma faamatalaga a nisi o tagata popoto o le Katoliko e faapea, o mea na maua, ua faamautinoa mai ai uputuu e uiga i le nofoaga ma le faamaturoina o Peteru i Roma i le vaitaimi o le pulega a Neru, pe atonu i le vaitaimi o sauaga i le 64 T.A. Na faapea mai foi, o nei ponaivi, o ni faamanatuga o le aposetolo ma e mafai ona faailoaina e ala i se tusitusiga lea na faitauina e tusa ma le faamatalaga a se tasi faaliliuga e faapea, “O loo i inei Peteru.” E foliga mai, sa faamaonia e Pope Pauro VI lenei faamatalaga, ma i le 1968, sa ia faalauiloa mai ai le mauaina “o toega o le tino oti o Sagato Peteru, lea e tatau ona tatou tuutoina ma faaaloalo i ai.”
Ae peitai, o na faamatalaga, sa fetaiai foi ma ni finauga. O le tagata Katoliko e suesue i le eleele o Antonio Ferrua, o se patele o le ituaiga o Jesuit, o lē sa faia sana vaega i le eliina o le eleele i le Vatikana, e sili atu i le faatasi ona ia faamautinoa mai e faapea, ‘e leʻi faatagaina o ia e tusia’ mea uma ua ia iloa e uiga i le mataupu, o mea e foliga mai o le a feteenai ma le talitonuga e faapea, ua maua nei toega o le tino o Peteru. E faaopoopo atu i lena, na faapea mai se tusi taiala i Roma, na toe faasaʻosaʻoina e le Katinale Katoliko o Poupard ma lomia i le 1991 e faapea, “o suesuega faasaienitisi o ponaivi o tagata na maua i lalo o faavae o le Pa Mūmū, sa foliga mai e matuā lē fesootai lava ma le aposetolo o Peteru.” I le lomiga na mulimuli mai, na iai foi se isi mea matuā uigaese (mulimuli ane i le 1991), na mou ese ai le faamatalaga lea, ae aliali mai ai se isi faamatalaga fou na faaopoopo i ai e faapea, “O se Mea Mautinoa: Sa tuuina i ai Peteru i le Falesa o Sagato Peteru.”
Faamatalaina o Mea na Maua
Ua iloa tino e faapea, o mea na maua, ua tatau ona faamatalaina, ma e tofu lava tagata ma faauigaga eseese. O le mea moni, ua iloa e le toatele o tusitala popoto o le Katoliko e faapea, “o faafitauli faatalafaasolopito i le maliu faamaturo o Peteru i Roma, ma lona tuugamau, ua fesiligia nei.” O ā mea ua faaalia i mea na maua?
O le maa faamanatu, e tusa ma faamatalaga a i latou o ē sapasapaia uputuu faa-Katoliko, ua faapea mai o le “maa faamanatu” lea sa faasino i ai e se tagata o Gaius, o se patele o lē sa ola i le amataga o lona tolu o senituri. E tusa ma le faamatalaga a Eusebius o Kaisareia, o se tusitala faalelotu o lona fa o senituri, na faapea mai ai Gaius, e mafai ona ia ‘faailoa mai le faailoga o Peteru i le Maupuepue o le Vatikana.’ Fai mai ē lagolagoina le uputuu, o i inā na tanumia ai le aposetolo, i lalo ifo o le maa faamanatu lea na lauiloa o le “maa faamanatu o Gaius.” Ae peitai, e matuā ese lava faamatalaga a isi e uiga i le iuga o suesuega na faia i le eleele, ma faasino mai ai e faapea, sa leʻi popole lava uluai Kerisiano i le mea na tatanu ai ō latou tagata oti e tusa lava foi pe na fasiotia ai Peteru i inā, o le sailia la o lona tino, o se mea ua matuā sili ona lē talafeagai. (Tagaʻi i le pusa, i le itulau e 29.)
E iai tagata e lē ioe i le “maa faamanatu o Gaius” (pe afai o le mea lena na maua) e faapea o se tuugamau. Ua latou tausisi mai e faapea, o se maa faamanatu na faatuina e faamamalu ai Peteru, e latalata i le faaiuga o lona lua o senituri, ma mulimuli ane, na “oo ina manatu i ai e faapea o le maa faamanatu, o se tuugamau.” Ae peitai, e tusa ma le manatu o le aʻoaʻo o Oscar Cullmann, e faapea, “o mea na eliina i le Vatikana, e lē o faailoa mai ai lava le tuugamau o Peteru.”
Ae faapefea ponaivi? E iai le manatu e faapea, o loo tumau pea ona lē iloa le mea na aumai ai ponaivi. Talu mai le uluai senituri, sa tu ai se fanuatanu faapaupau i le mea lea ua taʻua nei o le Maupuepue o le Vatikana, e anoanoai ponaivi o tagata na tatanu ai i lena vaipanoa, ma e tele ua toe maua. O le tusitusiga e leʻi uma (e lē taumatea na iai i lona fa o senituri) lea ua faapea mai nisi ua faailogaina ai le nofoaga na maua ai mea faamanatu e faapea o le tuugamau lea o le aposetolo, lea e sili atu ona faasino i ai e faapea, “i le mea ua manatu i ai o i inā o loo iai ponaivi o Peteru.” E faaopoopo i ai, o le toatele o ē latou te faitauina ia ituaiga o tusitusiga, e iai le manatu e faapea, e ono uiga foi le tusitusiga e faapea “E lē o i inei Peteru.”
O se ‘Uputuu e Lē Maufaatuatuaina’
Ua faapea mai le tusitala o talafaasolopito o D. W. O’Connor: “O uluai puna e sili atu ona maufaatuatuaina, e lē o taʻua ai le nofoaga na maliu faamaturo ai Peteru, ae i puna aupito lata mai ma e lē maufaatuatuaina, e ioe le toatele e faapea o se vaipanoa o le Vatikana.” O lea la, o le sailiga mo le tuugamau o Peteru i le Vatikana, sa faavae i uputuu e lē maufaatuatuaina. Ua faamautinoa mai e O’Connor e faapea: “Ina ua oo ina faatāuaina mea faamanatu faalotu, na oo ai ina talitonu ma le faamaoni Kerisiano e faapea, o le [maa faamanatu] o Peteru, o le mea moni ua faailoa mai ai le nofoaga tonu lava o lona tuugamau.”
Sa tutupu faatasi aʻe nei uputuu ma le faamamaluina e lē faale-Tusi Paia o mea faamanatu faalotu. Mai lona tolu ma lona fa o senituri ma agaʻi mai ai, na faaaogā ai e le tele o nofoaga faalelotu mea faamanatu, saʻo ma sese—ma sa faia e aunoa ma le leʻi maua ai o ni lelei tau tamaoaiga—ona o le taumafai e ausia le tulaga sili “faaleagaga” ma siitia ai la latou lava pule. I lea, ua talitonu ai e faapea, o ponaivi o Peteru e iai se mana faavavega, o lea na malaga mamao ai tagata i le mea sa manatu i ai o lona tuugamau. I le faaiuiuga o lona ono o senituri, sa masani ona lafo ai ni fasi ʻie ua fuaina ma le faaeteete e tagata talitonu i luga o le “tuugamau.” Na faapea mai se faamatalaga i lena vaitaimi: “O se mea mataina ona afai e mausali le faatuatua o lē o talosaga atu i ai, afai e toe aveesea le fasi ʻie mai le tuugamau, o le a tumu i uiga tauatua ma o le a sili atu ona mamafa na i lo o le mea sa iai muamua.” Ua faaalia ai i lenei mea le tulaga lē maufaatuatuaina sa iai i lena taimi.
I le faagasologa o senituri, ona sa lē faavaea tala faaanamua e pei o lenei mea, faapena foi ma uputuu, na matuā tele ai se sao na faia i le faamamaluina o le Malumalu o le Vatikana. Ae peitai, na lagā ai ni manatu eseese. I lona 12 ma lona 13 o senituri, na taʻusalaina ai e tagata Walden nei mea, ma faamanino mai ai e ala i le Tusi Paia e faapea, e leʻi alu lava Peteru i Roma. I senituri mulimuli ane, sa faapena foi ona finau mai ai i latou na lagolagoina le Lotu Porotesano Toefuataiina. I lona 18 o senituri, sa manatu ai faifilosofia taʻutaʻua e faapea, e leai se faavae faatalafaasolopito ma faale-Tusi Paia o uputuu. E faapena manatu o tagata popoto o le Katoliko ma isi e oo mai i aso nei.
Pe sa Maliu Peteru i Roma?
O Peteru, o se tagata faifaiva loto maulalo mai Kalilaia, e mautinoa lava e leʻi iai i a te ia se manatu e faapea, e sili o ia i lo isi toeaina o le faapotopotoga Kerisiano o le uluai senituri. Na i lo o lea, sa ia manatu i a te ia lava o se “uso a toeaina.” (1 Peteru 5:1-6, Revised Standard Version) O le uiga loto maulalo o Peteru e matuā ese mamao mai i le tulaga faalialia lea o loo siomia ai le nofoaga lea sa manatu i ai o lona tuugamau, e pei ona vaaia ai e so o se tagata e asiasi atu i le Malumalu o le Vatikana.
Ina ia faamautinoa atu lona sili i luga o isi lotu Kerisiano, na saili ai le Lotu Katoliko ina ia toe faamamaluina uputuu ua ‘mavae ma le lē maufaatuatuaina’ lena e faapea mai, o Peteru sa nofo i Roma mo sina taimi. O lea, o se mea e matuā ese lava la, ona ua manatu isi uputuu anamua, e lē o iai lona tuugamau i le Vatikana, ae o loo i se isi vaipanoa o Roma. Peitai, aisea e lē taofi mau ai i mea moni na o loo faamauina i le Tusi Paia, ua na o lea le puna o uluai faamatalaga e uiga i a Peteru? Ua manino lava mai le Afioga a le Atua e faapea, ona o le usiusitai i le faasinoga na ia maua mai le vaega pule o le faapotopotoga Kerisiano i Ierusalema, na faia ai e Peteru lana galuega i le vaega i sasaʻe o le lalolagi anamua, e aofia ai ma Papelonia.—Kalatia 2:1-9; 1 Peteru 5:13; faatusatusa i le Galuega 8:14.
Ina ua tusi atu i le auuso Kerisiano i Roma, pe tusa o le 56 T.A., sa aualofa atu le aposetolo o Pauro i sui e toʻa 30 o le faapotopotoga Kerisiano e aunoa ma lona taʻua ai o Peteru. (Roma 1:1, 7; 16:3-23) O lea, i le va o le 60 ma le 65 T.A., na tusia ai e Pauro ni tusi se ono mai Roma, ae e lē o taʻua ai Peteru—o se faamaoniga malosi lea e faamaonia ai sa leʻi iai Peteru i inā.a (Faatusatusa i le 2 Timoteo 1:15-17; 4:11.) O le galuega a Pauro i Roma, o loo faamatalaina i le faaiuga o le tusi o Galuega, ae e lē o taʻua ai foi lava Peteru. (Galuega 28:16, 30, 31) O lea la, o le suesueina o faamaoniga iloga faale-Tusi Paia, e aunoa ma nei manatu uma na uluai fafauina, e na o le pau lava le faaiuga e oo i ai e faapea, e leʻi talaʻi Peteru i Roma.b
O le “faasilisiliina” o le pope, o loo faavae i uputuu e lē maufaatuatuaina ma faauigaga sese o le Tusi Paia. O Iesu, ae lē o Peteru, o le faavae o le Faa-Kerisiano. Fai mai Pauro, ‘o Keriso o le ulu ia o le faapotopotoga.’ (Efeso 2:20-22; 5:23) O Iesu Keriso o lē na auina mai e Ieova e faamanuia ma faaolaina i latou uma o ē e faatuatua.—Ioane 3:16; Galuega 4:12; Roma 15:29; tagaʻi foi i le 1 Peteru 2:4-8.
O lea la, o i latou uma e ō atu i le mea ua latou talitonu faamaoni i ai e faapea o le tuugamau o Peteru ina ia ‘feiloai ai ma lē o le a suitulaga i a te ia,’ ua fesagai ma le faafitauli, pe talia ‘uputuu e lē maufaatuatuaina,’ po o le talitonu i le Afioga maufaatuatuaina a le Atua. Ona e mananao Kerisiano ina ia talia e le Atua la latou tapuaiga, latou te ‘vaavaai atu ai ma le naunautai i Lē na te Faaatoatoaina lo latou faatuatua, o Iesu,’ faapea ma le faaaoaoga lelei atoatoa na ia faataatia mo i tatou e mulimuli ai.—Eperu 12:2; 1 Peteru 2:21.
[Faaopoopoga i lalo]
a Pe tusa o le tausaga e 60 e oo i le 61 T.A., na tusia ai e Pauro ana tusi i Kerisiano i Efeso, Filipi, Kolose, Filemoni, ma Eperu; pe tusa o le 65 T.A., na ia tusia ai lana tusi lona lua i a Timoteo.
b O le fesili “Pe sa Iai Peteru i Roma?” sa talanoaina i le Watchtower o Novema 1, 1972, itulau e 669-671.
[Pusa i le itulau 29]
“Na faaalia i le suesuega i le eleele e leai ni faailoga mautinoa o se tuugamau i lalo ifo o le Maa faamanatu; o le mea moni, e matuā leai lava se faamaoniga e mautinoa ai pe na maua e le au Kerisiano mai le au faaoosala le tino o Sagato Peteru mo le tanuina. I le auala masani e tusa ai ma mea e tutupu, o le tino o se tagata ese (peregrinus), ma e tusa ai ma le tulafono, o se tagata lautele e solitulafono, e sili pe a lafoina i le vaitafe o Tiber. . . . E lē gata i lea, sa leai se manatu tele i le faasaoina o ni toega o ni tino i na taimi e pei ona iai i taimi mulimuli ane, ina ua tauāu ina mavae atu le talitonuga e faapea, ua latalata mai le iuga o le lalolagi, ma ua amata ai ona aliai mai se vaega o lotu faasese e faatāuaina ē na faamaturoina. O lea la, o le iloa e faapea, sa leʻi mafai ona maua le tino o Sagato Peteru mo le tanuina, o se mea moni lava lea.”—The Shrine of St. Peter and the Vatican Excavations, a Jocelyn Toynbee ma John Ward Perkins.