Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 12/15 itu. 4-7
  • Kirisimasi—E Faa-Kerisiano Moni Ea?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Kirisimasi—E Faa-Kerisiano Moni Ea?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Amataga Faapaupau o le “Kirisimasi”
  • O se Mea e Olioli Ai
  • Meaalofa o le Kirisimasi
  • Ia Āva i a Keriso o se Tupu!
  • Pe e Tatau i Kerisiano Ona Faamanatuina le Kerisimasi?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2017
  • Aiseā e Lē Faamanatu ai e Isi le Kerisimasi?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2012
  • Kirisimasi Faaonaponei ma Lona Talaaga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Kirisimasi—Aiseā ua Faamanatu ai Fo‘i i Atunuu i Sasa‘e?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 12/15 itu. 4-7

Kirisimasi—E Faa-Kerisiano Moni Ea?

E TUSA ai ma le faamatalaga a le World Book Encyclopedia, “o le Kirisimasi, o le aso lea e faamanatu ai e Kerisiano le aso fanau o Iesu Keriso.” Ae peitai, ua taʻua foi e lenei tusi e faapea: “E leʻi faamanatuina e uluai Kerisiano le aso fanau o [Iesu], ona sa latou manatu i le faamanatuina o le aso fanau o se tasi e faapea, o se tu faapaupau.”

E lagolagoina e le tusi a Golby ma Purdue, The Making of the Modern Christmas e faapea: “E leʻi faamanatuina e uluai Kerisiano le aso fanau o Keriso. Ona o aso fanau lava latou sa fesootai ma faiga faapaupau; e lē o taʻua ai e Evagelia le aso tonu na fanau ai Keriso.”

Afai e leai se talaaga faa-Kerisiano o le faamanatuina o aso fanau, na faapefea la ona avea le aso fanau o Keriso ma aso faamanatu lauiloa “Faa-Kerisiano”?

Le Amataga Faapaupau o le “Kirisimasi”

“Sa ʻaʻai tagata uma ma fiafia, na taofia uma ai galuega ma pisinisi mo sina taimi, na teuteuina ai fale i laau lanumeamata, ma na feasiasiai ai tagata ma feaveai meaalofa i le va o uo, na avatu ai e tagata meaalofa i ō latou matai. O lena vaitaimi atoa, sa avea o se taimi o le olioli ma le loto lelei, ma sa pupū atu tagata i so o se ituaiga lava o faafiafiaga.”—Paganism in Christian Festivals, a J. M. Wheeler.

Pe e fetaui lenei faamatalaga ma faamanatuga o le Kirisimasi lena e te iloa? E maofa ai ona sa lē o le Kirisimasi lenei! Na i lo o lea, o le faamatalaina lena o le aso o Saturnalia—o se aso faamanatu faapaupau faa-Roma sa faia i le vaiaso atoa, sa fesootai ma le faaiuga o le tau mālūlū (faaalia i le itulau i le isi itu). O le aso fanau o le lā e lē mafaatoilaloina, sa faamanatuina i a Tesema 25, o se aso o le faigaai tele a le lotu Faa-Mithra a Roma.

Ua taʻua i le New Encyclopædia Britannica, “O Tesema 25, o le aso fanau o Mithra, le atua o le malamalama o Irana ma . . . o lea aso na tuutoina i le la e lē mafaatoilaloina, faapea ma le aso na sosoo ma le aso o Saturnalia, na talia e le lotu e avea ma aso Kirisimasi, le aso fanau o Keriso, ina ia teena ai āuga o nei aso faamanatu.” O lea, sa faaauau ai pea le faamanatuina o le aso fanau faapaupau, i le na ona suia o igoa, mai i a Mithra i a Keriso!

Ae peitai, atonu o le a oo i a te oe se lagona e faapea, o le fanau mai o le Alo o le Atua, o Iesu, o se mea faapitoa e tatau ona faamanatuina. Ae pe a vaai i le faamatalaga a le Tusi Paia e uiga i lenei mataupu, e faamaonia lava o le a matuā faamalamalamaina ai.

O se Mea e Olioli Ai

I le mataupu lona lua o le Evagelia a Luka, o loo faamatalaina ai se vaaiga o le mea na tupu. Ua taʻu mai ai e Luka i a i tatou le auala na gaoioi ai agelu i le lagi, leoleo mamoe loto maulalo, auauna tuutoina a le Atua, ma Maria lava ia i lenei mea mataina na tupu.

Seʻi muai manatu i ‘leoleo mamoe sa i le vao’ o ē na “leoleo po i lo latou lafu mamoe,” o se mea e lē mafai ona latou faia i le matuā taumālūlū. Ina ua faaali mai le ‘alofa a Ieova’ ma le mamalu o le Atua na pupula faataliolio i a te i latou, muamua sa fefefe leoleo mamoe. Ae na latou mautinoa ina ua faamatala mai e le agelu e faapea: “Aua tou te matatau; auā faauta, ou te au mai ia te outou le tala lelei o le olioli tele e oo mai i le nuu uma; auā o le aso nei ua fanau ai ia te outou i le aai a Tavita, le Faaola, o ia o Keriso le Alii.” Ina ua faaali faafuasei mai “ʻau mai le lagi e toatele” o agelu, sa iloa ai e leoleo mamoe o lenei fanauga e ese mai i isi fanauga uma. O se mea e ao ona matauina, sa leʻi avatua e agelu ni meaalofa i le tamameamea faatoʻā fanau mai. Ae na vivii atu agelu i a Ieova e faapea: “O le viiga i le Atua i mea aupito a luga; ma le manuia i le lalolagi i tagata ua alofagia e ia!”—Luka 2:8-14.

O le mea moni, sa fia vaai leoleo mamoe i lenei pepe, auā o Ieova o lē na faalauiloaina mai lenei mea fiafia na tupu. Ina ua latou maua le tamameamea o taoto mai i le fale o manu, sa latou faamatala atu lea i mātua le mea na taʻu mai e agelu. Ona toe foi lea o leoleo mamoe, “o vivii ma faafetai i le Atua,” ae lē o le pepe.—Luka 2:15-18, 20.

E lē taumatea le olioli o Maria le tinā o Iesu, ona o le fanau mai ma le manuia o lana tama ulumatua. Ae o ia foi, sa “mafaufau ai i lona loto.” Ona la malaga atu lea ma lana tane o Iosefa i Ierusalema, ona o le usiusitai i le Tulafono a Mose. E lē o se faamanatuga lenei o se aso fanau. Ae o le taimi lea o le tuuina atu o le tamameamea i le Atua, “e pei ona tusia i le tulafono a Ieova: ‘O tama tane ulumatua uma e fananau mai, e tatau ona taʻua e paia i a Ieova.’”—Luka 2:19, 22-24, NW.

I le malumalu i Ierusalema, na feiloai ai Maria ma Iosefa i a Simeona, o lē na taʻua e Luka o se tagata “amiotonu o ia ma le amioatua, sa faatalitali atu o ia i le faamafanafanaina o Isaraelu.” I le faagaeega a le agaga, na taʻu atu ai i a te ia, e lē oti o ia seia muai vaai “i le Keriso a Ieova.” O le isi mea na tupu lea e sosoo mai, na faia foi “i le mana o le agaga [o le Atua].” Na sapai e Simeona le tamameamea i ona lima, e lē ina ia avatu i a te ia o se meaalofa, ae, i le faamanūina o le Atua, ua faapea atu: “Le Alii Silisili Ese e, e te tuuina atu nei lau auauna, ia alu ma le manuia, pei o lau afioga; auā ua iloa e oʻu mata lau faaolataga ua e saunia i luma o nuu uma lava.”—Luka 2:25-32, NW.

Ona sosoo ai lea ma le faalatalata mai o le perofeta fafine matua o Ana. O ia foi na “sau, . . . ua faafetai atu i le Atua, ma tautala ia te ia e uiga i le tamaitiiti i tagata uma lava e na faatali mo le togiola o Ierusalema.”—Luka 2:36-38, NW.

Na olioli uma lava Maria, Simeona, Ana, leoleo mamoe, faapea ma agelu i le lagi i le fanau mai o Iesu. Ae peitai, ia mātau faamolemole, latou te leʻi soona aafia ma pisapisao ma lē pulea i le faamanatuina o se aso fanau, latou te leʻi feaveaiina foi ni meaalofa. Na i lo o lea, na latou vivii atu i a Ieova, o Lē na Saunia mai le lagi le auala mo lo latou faaolataga.

Ae atonu e fai mai atili nisi, ‘E mautinoa, e lē tatau ona sese le feaveai o meaalofa i le Kirisimasi, auā, pe na leʻi faaalia ea le āva o “tagata popoto e toatolu” i le avatua o meaalofa i a Iesu?’

Meaalofa o le Kirisimasi

Seʻi o tatou toe iloiloina le tala a le Tusi Paia. E te maua i le faamaumauga o le Evagelia a Mataio mataupu e 2. E lē o taʻua ai se faamanatuga o se aso fanau po o se taimi patino, e ui o loo manino, o se vaitaimi ina ua mavae le fanau mai o Iesu. I le fuaiupu 1, ua taʻua ai e Mataio tagata asiasi o “makoi mai sasae,” o i latou o tagata faapaupau e lē iloa Ieova le Atua. O le fetu lea na mulimuli ai nei tamaloloa, na taitaiina i latou, e lē i Peteleema i le mea na fanau ai Iesu, ae i Ierusalema, i le mea na pule ai le tupu o Herota.

Ina ua faalogo lenei tupu amioleaga o latou tuufesili i le mea o iai “le ua fanau mai, o le tupu o tagata Iutaia,” na ia faafesootaia loa ositaulaga e matuā saili po o fea tonu o “fanau ai le Keriso” ina ia mafai ai ona ia fasiotia le tamaitiiti. Na tali le au faitaulaga i lo latou sii maia o le valoaga a Mika lea e taʻua ai le nofoaga e fanau ai le Mesia, o Peteleema. (Mika 5:2) Sa taʻu atu ma le faaʻoleʻole e Herota i tagata na asiasia o ia e faapea: “O atu ia outou, ina matuā saili ia i le tama itiiti; pe a outou iloa, ia outou faailoa mai ia te au, o aʻu foi ou te alu atu ai e ifo atu ia te ia.” Ona ō ai lea o le au makoi i lo latou ala, ma o le fetu na “muamua atu ia te i latou, ua oo ina tu mai i luga o le mea ua i ai le tama itiiti.” Mātau, ua faamatalaina o ia o se “tama itiiti,” ae lē o se pepe faatoʻā fanau mai.—Mataio 2:1-10.

E pei ona tatau ai i tagata lauiloa i Sasaʻe pe a asiasi i se tupu, na faapauu faō ai nei makoi faapaupau, ma “avatu [i le tama itiiti] o mea alofa, o le auro, ma le pulu lipano, ma le pulu muro.” Ua toe faapea mai Mataio: “Ua faailoa atu ia te i latou i le miti, aua neʻi foi atu ia Herota, ona latou o atu ai lea i lo latou nuu i le tasi ala.”—Mataio 2:11, 12.

Mai i lenei faamatalaga puupuu a le Tusi Paia, atonu o le a taumafai ai nisi tagata e fai lenei ma faamaoniga mo le feaveaiina o ā latou meaalofa i le Kirisimasi. Ae peitai, ua faamatala mai e le Discovering Christmas Customs and Folklore e faapea, o le tu o loo faia i le taimi nei o le feaveai o meaalofa, na amata mai i le feaveaiina o meaalofa i le aso o Saturnalia lea na ofoina atu ai e tagata Roma meaalofa i ō latou tuaoi matitiva. “Na faaliliuina ai i se auala faatogafiti . . . e le uluai lotu le uiga o lea aso i se faamanatuga faalelotu e faamanatu ai meaalofa a le ʻau Makoi.” Pagā se eseese o lenei mea ma tagata tapuai moni—e pei o leoleo mamoe loto maulalo—o ē sa na ona vivii atu i le Atua ona o le fanau mai o Iesu!

Ia Āva i a Keriso o se Tupu!

I aso nei ua lē o toe pepe ai Iesu. O Ia o se Tupu sili ona Malosi o le Malo Faalelagi o le Atua, ma e ao ona āva atu i a te ia e tusa ai ma lena tulaga.—1 Timoteo 6:15, 16.

Afai ua e tagata matua i le taimi nei, pe sa e matamuli ea ina ua faaali atu e tagata i a te oe ni ou ata a o e pepe? E moni, ua faamanatu atu e na ata i ou mātua lo la olioli ina ua e fanau mai. Ae o lea ua iai se mea e iloga ai oe lava, pe e lē masani ea ona e manao ia iloa oe e tagata e pei o le tulaga lea ua e iai? I se auala faapena, seʻi manatu i le lē faaaloalo i a Keriso Iesu pe a matuā aafia ē ua taʻua o ona soo i aganuu faapaupau o le Kirisimasi i tausaga taitasi, ma i le faamamaluina o se tamameamea lea e leʻi taulau ona latou faamamaluina o se Tupu. Ioe, e oo lava i le uluai senituri, na faamatala atu ai e le aposetolo Kerisiano o Pauro le talafeagai ona mafaufau i a Keriso e tusa ma le tulaga ua iai nei o ia—o se Tupu i le lagi. Na tusia e Pauro e faapea: “E ui lava ina iloa e i matou o Keriso i la le tino, a o lenei, matou te le toe iloa o ia”!—2 Korinito 5:16.

I le avea o Keriso ma Tupu o le Malo o le Atua, ua lē pine ona ia faataunuu ai lea o le folafolaga faavaloaga, i le aveesea o tiga, mafatiaga, faamaʻi, ma le oti. O Ia lava o le a faamautinoaina ua lava fale ma galuega mo ē uma o le a ola i tulaga faa-Parataiso i le lalolagi. (Isaia 65:21-23; Luka 23:43; 2 Korinito 1:20; Faaaliga 21:3, 4) E mautinoa, o mafuaaga moni nei e alofia ai le lē faamamaluina o Iesu!

I le mulimuli i le faaaoaoga a Keriso lava ia, ua taumafai ai Kerisiano moni e avatu i ō latou tuaoi le tasi o meaalofa aupito sili ua mafai ona ofoina atu e se tasi—o le malamalamaga lea i le fuafuaga a le Atua, lea e mafai ona iu ai i le mauaina o le ola e faavavau. (Ioane 17:3) O lenei ituaiga foai o meaalofa, e avatua ai i a i latou le olioli tele, e pei ona fetalai i ai Iesu: “E sili le manuia o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.”—Galuega 20:35; Luka 11:27, 28.

O Kerisiano e naunau moni le tasi i le isi, e leai se faigata i a i latou ona faaalia ma le lē taofiofia o lo latou alofa i so o se taimi o le tausaga. (Filipi 2:3, 4) O se faaaoaoga faigofie, maeu le fiafia ina ua maua se ata na tusia e se talavou Kerisiano o lē, ina ua uma ona faalogologo i se lauga faale-Tusi Paia, ona ia tusia lea e avea o se faaaliga o lona loto faafetai! E faapena foi ona faalaeiauina ai i se meaalofa e leʻi faatalitalia mai se tauaiga e avea o se faaaliga o le alofa o lena tagata. E faapena foi i mātua Kerisiano ona matuā olioli pe a latou filifilia ni vaitaimi talafeagai i le faagasologa o le tausaga e avatu ai ni meaalofa i ā latou fanau. O lenei limafoai faa-Kerisiano, e lē tatau ona ʻaluʻalua i aganuu faapaupau po o le manatu e faapea o se tiute tauave le foai o meaalofa i aso faamanatu.

O le iuga, i aso nei, e silia i le fa ma le ʻafa miliona Kerisiano mai atunuu uma, latou te lē faamanatuina le Kirisimasi. O i latou nei o Molimau a Ieova, o ē o loo tele pea ā latou galuega e fai e ala i le molimau atu i ō latou tuaoi le tala lelei o le Malo o le Atua. (Mataio 24:14) Atonu ua lē pine ona e feiloai lelei atu lea i a i latou pe a asiasi atu i lou fale. Tau ina ia avea lou naunau e talia le mea o latou avatua, e iu ina maua ai e lou aiga le olioli sili, a o e aʻoaʻoina le auala e vivii ai i a Ieova le Atua i aso uma lava o le tausaga.—Salamo 145:1, 2.

[Ata i le itulau 7]

E avatu e Kerisiano i ō latou tuaoi se tasi o meaalofa sili—le malamalamaga i le fuafuaga a le Atua e iu i le ola e faavavau

[Ē Ana le Ata i le itulau 4]

Culver Pictures

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga