O le ā le Tusi Masoreta?
PO O le ā lava le gagana e te faitauina ai le Tusi Paia, a e o se vaega o le tusi sa faapena ona faaliliuina tuusaʻo pe lē tuusaʻo mai foi i le tusi Masoreta, lea e aofia ai Tusi Paia Eperu, po o le “Feagaiga Tuai.” A e o le mea moni lava, e sili atu i le na o le tasi le tusi Masoreta. O lea, o le fea na filifilia, ma aisea? O lea la, o le ā moni lava le tusi Masoreta, ma e faapefea ona tatou iloa pe e mau faatuatuaina lea tusi?
O le Afioga a Ieova
O le tusiaina o le Tusi Paia, na amata mai i le Mauga o Sinai i le tausaga e 1513 T.L.M. Ua taʻu mai e le Esoto 24:3, 4 ia i tatou e faapea: “Ona alu lea o Mose ma na faailo atu i le nuu o afioga uma lava a Ieova ma faamasinoga uma. Ona tali mai lea o le nuu uma ma le leo gatasi, ua faapea mai, O mea uma lava ua fetalai mai ai Ieova, matou te faia lava. Ona tusi lea e Mose o afioga uma lava a Ieova.”
Sa faaauau ona tusia le Tusi Paia Eperu mo le sili atu i le afe tausaga, mai le 1513 T.L.M. seia oo mai i le pe tusa ma le 443 T.L.M. Ona sa faagaeeina e le Atua tagata tusitala, ua tatau ai la ona ia taʻitaʻiina mataupu ina ia faasaoina ma le faamaoni lana feau. (2 Samuelu 23:2; Isaia 40:8) A e peitai, po o le uiga o lenei mea o le a aveesea e Ieova mea sese uma a tagata ina ia ʻaua lava neʻi suia se mataitusi se tasi a o faia ni kopi?
Matala le Avanoa mo Mea Sese
E ui lava o tagata na toe kopiina le Afioga a le Atua mai lea tupulaga i lea tupulaga sa matuā faaaloalo loloto i ai, a e peitai, sa i ai ni mea sese a tagata na faaofi lemu atu i ia tusitusiga. O tusitala o le Tusi Paia sa faagaeeina, a e o i latou na toe kopiina e lei galulue i lalo o le faagaeega tauatua.
Ina ua toe faafoisia mai le tafeaga i Papelonia i le 537 T.L.M., na talia ai e tagata Iutaia se faiga fou o tusitusiga na faaaogā ai mataitusi faatāfafā ia na aʻoaʻoina i Papelonia. O lenei suiga tele na aumaia faatasi ai ma se faafitauli na tuufaasolo mai e faapea, o nisi o mataitusi e foliga tutusa, e ono fesesetaʻi ma le isi mataitusi. Ona o le gagana Eperu e faavae aʻe i konesane, e mafai ai la e le tagata faitau ona faaopoopo i ai vaueli e tusa ma lona malamalamaga i le faamatalaga o faitauina, o le suia la o se konesane se tasi e ono faigofie ai ona lē maua le uiga o le upu. A e peitai, i le tele o tulaga, o na mea sese sa mafai ona iloa ma faasaʻoina.
O le vao tagata e toatele o Iutaia, e lei toe foi atu i Isaraelu ina ua mavae le paʻū o Papelonia. O lea, na avea ai sunako ma ogatotonu o aʻoaʻoga faaleagaga mo tagata Iutaia i Sasae Tutotonu atoa ma Europa.a Sa manaomia e sunako taitasi ni kopi o tusi taai o le Tusi Paia. A o faateleina kopi, ua faapea foi ona tele ai le avanoa mo mea sese a tagata na kopiina.
Taumafaiga ia Aveesea Mea Sese
E amata atu i le uluai senituri T.A., na taumafai ai tusiupu i Ierusalema e faavaeina se tusi autū ina ia mafai ai ona faasaʻosaʻoina isi tusi taai faa-Eperu uma. A e peitai, sa lei i ai se faiga maʻoti na mafai ona latou faia e iloa ai le eseesega i le va o uluai tusi ma tusi ia o loo i ai mea sese a i latou na kopiina. E amata mai i lona lua o senituri T.A. ma agaʻi mai ai, na foliga mai ai o tusitusiga o le Tusi Paia Eperu sa faaaogā ai na o konesane, sa mautū lona faiga e ui lava e lei faia i ai ni faasaʻoga. O mau sii mai le Tusi Paia Eperu o loo aliai mai i le Talmud (na tuufaatasia i le va o lona lua ma lona ono o senituri T.A.) e masani ona faailoa mai ai se isi puna e ese mai i le tusi lea na mulimuli ane lauiloa o le tusi Masoreta.
O le upu “uputuu” i le faa-Eperu o le ma·soh·rahʹ po o le ma·soʹreth. I lona ono o senituri T.A., o i latou na puipuia le uputuu o le kopiina ma le saʻo o le Tusi Paia Eperu, na lauiloa o tagata Masoreta. O tusi na latou kopiina ua faasino atu i ai o tusi Masoreta. O le ā se mea tāua i la latou galuega ma tusi na latou saunia?
Na mou atu le gagana Eperu mai le avea o se gagana olaola, se gagana faaleatunuu, ma o le toatele o tagata Iutaia, na le toe tāutala ai. O lea, ua oo ai i se tulaga lamatia le malamalamaga moni i tusitusiga faakonesane o le Tusi Paia. Ina ia puipuia ia tusi, na faia ai e tagata Masoreta se faiga e faaaogā ai vaueli i le tuu i ai o piliota ma vase, po o togi. O nei togi ma vase na tuu i luga aʻe ma lalo ifo o konesane. Na faia foi e tagata Masoreta se faiga faigata o faailoga na avea ma avanoa e vaevaeina ai ma avea foi o se taʻiala mo faaleoga e sili ona saʻo.
I avanoa na lagona e tagata Masoreta na suia ai le mau o le tusi pe na sii sese ai e augā tusiupu anamua, nai lo o le suia o le mau, na latou tusia ni faamaumauga i autafa o itulau. Na latou tusia ai ni ituaiga o upu e lē masani ai, ma ni tuufaatasiga ma le tele o taʻua soo ai ni faaupuga i totonu o se tusi po o le Tusi Paia Eperu atoa. Sa faamauina foi ni faamatalaga faaopoopo e fesoasoani ia i latou na kopiina tusi ina ia siakiina maeʻaeʻa. Na faia foi se faiga e faapuupuu ai “upu” ina ia mafai ai ona matuā faapuupuu faamaumauga. I le pito i luga ma le pito i lalo i autafa o itulau, o loo iai se faasinoupu puupuu o loo lisi ai i autafa o itulau vaega o mau na talanoaina.
O le faiga sili ona lauiloa, na faaatoatoaina e tagata Masoreta i Tiperia, i tafatafa o le Sami o Kalilaia. O aiga o Ben Asher ma Ben Naphtali o lona iva ma lona sefulu o senituri T.A., atonu po o tagata Karaites, sa oo ina matuā lauiloa faapitoa.b E ui lava sa i ai ni eseesega i le auala o faaleoga ma faamaumauga i autafa o itulau a nei vasega e lua, ae o konesane o a latou tusi, sa i ai ni nai eseesega e itiiti ifo i le sefulu ni avanoa i le Tusi Paia Eperu atoa.
O vasega Masoreta uma a Ben Asher ma Ben Naphtali, na tele se sao na latou faia i le poto ma le tomai i tusi i o latou taimi. Mulimuli ane, na viiviia ai e Maimonides (o se tagata aʻoga poto lauiloa o le Talmud i lona 12 o senituri) le tusi a Ben Asher, ma sa sili atu ona manaomia e isi. O lenei mea, na oo ai lava ina lē toe maua e oo mai i le taimi nei ni tusitusiga a Ben Naphtali. Na pau lava mea na totoe o tusi a Ben Naphtali, o lisi o eseesega i le va o vasega e lua. O lea, na matuā faamālō atu ai Maimonides e tusa ai ma le magafagafa i le faiga o tusi, e pei o le faia o le va o palakalafa, a e lē i le vala e sili ona tāua, o le saʻo ona siiina.
Pe e Mafai ona Tatou Maua se Tusi Masoreta “Moni”?
E tele se finauga o loo faia i le va o tagata aʻoga i le po o lē fea o tusi ia o loo maua i aso nei, o le tusi “moni” a Ben Asher, e peiseai o lenei tusi o le a na aumaia ia i tatou le tusi Masoreta “moni.” O le mea moni, e lei i ai lava se tusi Masoreta faapitoa “moni,” ma lelei atoatoa. Nai lo o lea, sa i ai le tele o tusi Masoreta, o nei tusi sa i ai lava sina eseesega itiiti mai isi tusi. O tusi uma o loo i ai nei, o loo fefiloi, ma tusitusiga uma a Ben Asher ma Ben Naphtali.
O le galuega o loo fesagai ma so o se tagata faaliliu o Tusi Paia Eperu i aso nei, e matuā faigata. E tatau ona ia faamasani e lē gata i tusi faa-Eperu, a e faapea foi ma isi vala tāua uma i mea atonu ua suia ona o se sese o lē na kopiina, ia po o se isi mea. A o avea tusi Masoreta eseese o se faavae, e manaomia e se tagata ona suʻe i isi tusi aogā e mafai ona aumaia ai fuaitau sili ona leva ma sili atu ona saʻo o tusi na faaaogā ai konesane.
I le faatomuaga o lana tusi ua faaigoaina The Text of the Old Testament, ua faamatala ai e Ernst Würthwein e faapea: “Pe a matou faafesagai ma se fuaiupu faigata ua lē mafai ona matou aoaoina faatasi mai ni fuaitau eseese ma filifili ai po o lē fea e foliga mai e aumaia ai se vaifofo e sili ona faigofie, ona matou filifilia ai lea i nisi taimi le tusi Eperu, i isi taimi o le Septuagint, ma i isi foi taimi o le Aramaic Targum. E lē tutusa le maufaatuatuaina o faamaoniga uma a tusi. E tofu lava le tusi ia ma lona uiga ma lona talafaasolopito e ese mai. E tatau ona tatou faamasani i nei tusi pe afai tatou te mananao ina ia alofia mea lē saʻo po o faaiuga sese.”
O loo ia i tatou se faavae mausali e mautinoa atoatoa ai o Ieova na faasaoina lana Afioga. E ala i taumafaiga tuufaatasi a le toatele o tane faamaoni i le faagasologa o senituri, ua mafai ai ona tatou maua le mea o faia aʻe ai, mea o i ai, e oo lava i auiliiliga o le feau a le Tusi Paia ua mafai ona tatou maua i so o se taimi. So o sina suiga itiiti o se mataitusi po o se upu, e lē o aafia ai lo tatou tomai e malamalama ai i le Tusi Paia. O le fesili tāua la lenei, Po o le a tatou ola ai e tusa ma le Afioga a le Atua, le Tusi Paia?
[Faaopoopoga i lalo]
a Talu ai o le toatele o tagata Iutaia i fafo atu o Isaraelu ua lē o toe sologa lelei la latou faitau i le faa-Eperu, na vave ai lava ona iloa e na tagata Iutaia i nuu o Alesania, ma Aikupito le manaomia ona faaliliuina le Tusi Paia i le gagana a le atunuu lava ia. Ina ia faamalieina lenei manaoga, na saunia ai i lona tolu o senituri T.L.M. le tusi Septuagint i le faa-Eleni. O lenei tusi na avea mulimuli ane o se puna tāua mo le faia o ni faasaʻoga i tusi.
b I le pe tusa ma le tausaga e 760 T.A., na tapā ai e se vaega Iutaia na taʻua o Karaites le matuā pipiimau i le Tusi Paia. I le teena o le pule a rapi, le “Tulafono Tuugutu,” ma le Talmud, sa i ai sa latou mafuaaga sili e tausisia ai le ogatasi o mau o le Tusi Paia. O nisi o tagata mai nei aiga, na avea ma tagata Masoreta sa sili ona tomai i le kopiina o tusi.
[Ata i le itulau 26]
Le Tusi Aleppo o loo i ai tusitusiga Masoreta
[Ē Ana le Ata]
Bibelmuseum, Münster