Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 10/1 itu. 3-5
  • Tausaga o Taumafaiga Lē Aogā

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tausaga o Taumafaiga Lē Aogā
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Filemu ma le Saogalemu—O ni Sini e Lē Mafai ona Maua
  • Le Aafiaga o Auala o Faasalalauga
  • Filemu ma le Saogalemu—Le Faamoemoe
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
  • Filemu ma le Saogalemu—Mai le a le Puna?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
  • Se Lalolagi e Aunoa ma ni Taua—O Afea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Filemu ma le Saogalemu—E Ala i le Malo o le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1986
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 10/1 itu. 3-5

Tausaga o Taumafaiga Lē Aogā

“O I MATOU, O TAGATA O MALO AUFAATASI UA TAUMAFAI MAUMAUAI ina ia faasaoina tupulaga fāimai mai le tiga matuitui o le taua, lea ua faalua ona aumaia ai faanoanoaga e lē mataʻua i tagata i o tatou taimi, ma ia toe faamautinoa le faatuatua i faiga faavae tau i aiā tatau a tagata, i le mamalu ma le aogā o le tagata soifua, i aiā tutusa a tane ma fafine, ma atunuu tetele ma laiti, . . . ”—O le faatomuaga i le faavae o le Malo Aufaatasi.

O OKETOPA 24, 1995, e faailogaina ai le 50 tausaga talu ona faavae le Malo Aufaatasi. O sui uma e 185 o malo o loo iai, ua latou lagolagoina uma uluai mataupu silisili ma sini o le faalapotopotoga e pei ona faaalia i lena faavae: ina ia tausia le filemu ma le saogalemu faavaomalo; ia faatoilaloina gaoioiga o le fia pule lena ua faamataʻuina ai le filemu o le lalolagi; ma ia faamalosia faiā faauo i va o atunuu; ma ia puipuia saʻolotoga faavae o tagata uma e aunoa ma ni feeseeseaiga ona o faiga faailogalanu, ituaiga, gagana, po o lotu; ma ina ia maua le felagolagomai faavaomalo i le foiaina o faafitauli tau tamaoaiga, faavafealoai, ma faaleaganuu.

E mo le 50 tausaga ua faia ai e le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi ni taumafaiga mataina e aumaia le filemu ma le saogalemu i le lalolagi. Ua finau mai e faapea, atonu ua mafai ona ia taofia se taua lona tolu a le lalolagi, faapea ma le faaumatiaina aʻiaʻi o le ola faaletagata i le faaaogaina o pomu faaniukelea lea e lei toe faia lava. Ua saunia e Malo Aufaatasi meaʻai ma vailaau mo le faitau miliona o tamaiti. Ua saosaolaumea foi i le faaleleia o tulaga tau i le soifua mālōlōina i le tele o atunuu, ua faapea foi ona saunia le tele o isi mea, e pei o vaiinu mamā ma tuipuipui e tetee atu ai i faamaʻi matautia. E faitau miliona tagata sulufai ua maua le fesoasoani mo le lelei lautele o tagata.

I le aloaia o mea ua ia faataulauina, ua faalima ona tuuina atu ai i le faalapotopotoga o Malo Aufaatasi le faailoga o le Nobel Peace Prize. Ae peitai, o le faanoanoaga moni o le olaga, ona o lea lava tatou te lē o ola i se lalolagi e aunoa ma ni taua.

Filemu ma le Saogalemu—O ni Sini e Lē Mafai ona Maua

Ua mavae nei le 50 tausaga o taumafaiga, ae o loo avea pea le filemu ma le saogalemu o ni sini e lē ma ausia. I se lauga na faia talu ai nei i le Fonotaga Sili a Malo Aufaatasi, na faaalia ai e le peresitene o le Iunaite Setete lona lē mautonu i lona faapea mai, “o le senituri lenei ua matuā tumu i faamoemoega lelei ma avanoa lelei mo le agaigai i luma, ma o mea ua faataunuuina, ua avea foi o se vaitaimi e matuā faaumatiaina ai ma le leai o se faamoemoe.”

A o faaiuina le 1994, ua matauina ai e le New York Times e faapea: “E toeitiiti lava atoa le 150 o taua laiti po o fefinauaiga ua faia ma ua maliliu ai le faitau afe o tagata—e sili lava ona toatele tagata sivili nai lo fitafita pe a faatusatusa atu i ai—ma le faitau selau afe ua avea ma tagata sulufai.” Na lipotia mai e le Matagaluega mo Faamatalaga i le Lautele a Malo Aufaatasi e faapea, talu mai le 1945, e sili atu i le 20 miliona tagata ua maliliu ona o tauvaga auupega. Ua matauina e le amepasa o le Iunaite Setete mo le Malo Aufaatasi o Madeleine Albright e faapea, “o fetauaiga a vaega o tagata o atunuu, ua sili atu nei ona sauā i le tele o auala.” O le solia o aiā tatau a tagata ma le faaituau, ua faasalalauina mai pea i tala fou i aso taitasi. E tele atunuu e foliga mai e sili atu ia i latou le faapalepale i le isi atunuu nai lo le faauo atu i ai.

Ua ioeina e le amepasa Peretania mo Malo Aufaatasi o Sir David Hannay e faapea “o le oo mai o le Malo Aufaatasi i tausaga o le 1980, o le latalata atu ai foi lea ina matuā lē taulau moni.” Ua faanoanoa lava le failautusi sili o Malo Aufaatasi o Boutros Boutros-Ghali, ona ua tupu tele le lē manatu mamafa ma vāivai sui o Malo pe a oo i gaoioiga mo le tausiga o le filemu. Ua ia faaiu mai e faapea, i le toatele o sui, “ua lē o toe avea le Malo Aufaatasi o se mea e ave i ai le faamuamua.”

Le Aafiaga o Auala o Faasalalauga

E ui i le malosi e foliga mai o loo iai i Malo Aufaatasi, ae o ana taumafaiga e masani lava ona faavaivaia e faiga faapolotiki ma ala o faasalalauga. E leai se malosi o le Malo Aufaatasi pe a lē lagolagoina e ona sui. Ae a lē faamaonia e tagata lautele, o le a lē lagolagoina e le toatele o sui o le Malo Aufatasi ia Malo Aufaatasi. Mo se faataʻitaʻiga, e tusa ai ma le tala a le Wall Street Journal, o le “lē taulau mataina i Somalia ma Bosnia ua talitonu ai le toatele o tagata Amerika e faapea, o le faalapotopotoga ua lē na o se faamaimau taimi, ae o le mea moni e matautia tele.” O lenei uiga faaalia o tagata lautele ua oo ina uunaia ai nisi tagata faipolotiki o Amerika e faatu se lafo ina ia faaitiitia le lagolagosua tautupe a le Iunaite Setete o Amerika i le Malo Aufaatasi.

E lē matamumuli faalapotopotoga o faasalalauga pe a oo ina matuā faitioina le Malo Aufaatasi. O faaupuga e pei o le “matuā lē agavaa,” “faifaiaga,” “leai se tomai,” ma e “vaivai” ua faaaogaina ma le lē taofiofia pe a faamatalaina vala eseese o gaoioiga a le Malo Aufaatasi. Na taʻua talu ai nei e le Washington Post National Weekly Edition e faapea, “ua tumau pea ona avea le Malo Aufaatasi o se faalapotopotoga faifailemu e lē aloaia, o loo tauivi malosi ina ia faamasani ma tulaga o le lalolagi.”

Na taʻua i se tasi nusipepa le faaalia e le Failautusi Sili o Boutros Boutros-Ghali lona lē fiafia i fasiotiga o tagata ia o loo faia i Rwanda. Na ia faapea mai: “O se lē taulau e lē gata i le Malo Aufaatasi; ae o se lē taulau mo atunuu faavaomalo. Ma e tuuaia i tatou uma lava ona o lenei lē taulau.” Na taʻua e se polokalama lauiloa o tala faapitoa i se televise i le 1993 e faapea, “ua lē taulau ona taofia e le Malo Aufaatasi le faamataʻu sili i le filemu—le salalau atu o auupega faaniukelea.” Na talanoaina ai i se polokalama i le televise e uiga i le Malo Aufaatasi e faapea, “e mo le faitau sefulu o tausaga, e matele lava i na o le faalele o faamatalaga.”

O le salalau atu o le faalogona lē fiafia, ua avea o se avega mamafatū i mafaufau o alii ofisa o le Malo Aufaatasi ma ua faaopoopo atu i lo latou lē taulau. Ae peitai, e ui i le lē taulau, ae i le faailogaina o lona 50 o tausaga talu ona faavae le Malo Aufaatasi, e toatele e foliga mai ua toe iai se faamoemoega fou mo taimi sili ona lelei, ma ua faamoemoe mo se amataga fou. E ui ina faailoa mai vaivaiga o le Malo Aufaatasi, ae na faaleoina mai e le amepasa o Albright saafiafiga a le toatele ina ua ia faapea mai: “E tatau ona aua neʻi o tatou toe talanoa i mea ua mavae na tatou faia, ae manaomia ona tatou talanoa e uiga i le mea o le a tatou agaʻi atu i ai.”

Ioe, o fea o agaʻi atu i ai le lalolagi? Po o le a iai ea se lalolagi e aunoa ma ni taua? Afai e iai, o le ā le vaega a le Malo Aufaatasi o le a faia i ai? E lē gata i lea, afai o oe o se tagata e mataʻu i le Atua, e tatau ona e fesili ifo, ‘O le ā le vaega a le Atua o le a faia i ai?’

[Pusa i le itulau 4]

TAUMAFAIGA LĒ AOGĀ

E lē mafai ona oo mai le filemu ma le saogalemu pe afai o le a iai pea taua, le mativa, solitulafono ma faiga faapiopio. Na faailoa mai talu ai nei e le Malo Aufaatasi fuainumera faamaumauina nei.

Taua: “Mai feteenaiga i auupega, e 82 na faia i le va o le 1989 ma le 1992, o le 79 o fetauaiga, o taua a le atunuu lava ia, o le tele o fetauaiga sa faia i le va o tagata o se atunuu e tasi; o le 90 pasene o tagata maliliu, o tagata sivili.”—Matagaluega mo Faamatalaga Lautele a le Malo Aufaatasi (United Nations Department of Public Information)

Auupega: “Ua faatatauina e le ICRC [International Committee of the Red Cross] e faapea e sili atu i le 95 falegaosi mea i atunuu e 48 o loo saunia i le va o le 5 ma le 10 miliona maina e faaumatia ai tagata i tausaga taitasi.”—United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR)

“I Aferika, o loo iai e tusa ma le 30 miliona maina o loo salalau solo i atunuu e sili atu i le 18.”—UNHCR

Mativa: “I le lalolagi aoao, e toatasi mai tagata uma e toalima—e sili atu i le tasi le piliona pe a faatusatusa atu i ai—e ola i le tulaga matuā mativa lava, ma o le faatatauga e tusa ma le 13 i le 18 miliona tagata e maliliu i tausaga taitasi ona e faapogaia mai le matitiva.”—UNDPI

Solitulafono: “O solitulafono ua lipotia ua faatuputeleina i le lalolagi aoao, o se faatatauga e tusa ma le 5 pasene i tausaga taitasi talu mai tausaga e amata mai i le 1980; i le Iunaite Setete o Amerika lava ia, e 35 miliona solitulafono e faia i tausaga taitasi.”—UNDPI

Faiga Faapiopio: “Ua oo ina taatele faiga faapiopio. I nisi o atunuu, o le faatatauga o faiga taufaasese i tulaga tau tupe, e tusa e 10 pasene e aveesea mai ai mai le tau o mea e maua e le atunuu i le tausaga.”—UNDPI

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga