Se Lalolagi e Aunoa ma ni Taua—O Afea?
NA FAATINOINA le Tulafono Faavae a le Malo Aufaatasi ia Oketopa 24, 1945. O se fuafuaga e sili ona lavelave mo le tausia o le filemu o le lalolagi ua faapea ona fuafuaina e tagata. I ona uluai sui o Malo e 51, na avea ai Malo Aufaatasi ma faalapotopotoga faavaomalo aupito sili ona telē i le talafaasolopito o le lalolagi. Ua faapea foi mo le uluai taimi, ona maua ai e se faalapotopotoga faavaomalo se vaegaau e faamalosia le filemu ma le saogalemu ma aumaia se lalolagi e aunoa ma ni taua.
I aso nei, o le iai o sui o Malo e 185, ua sili atu ai ona malosi le Malo Aufaatasi nai lo muamua. Aisea la ua lē taulau ai lea faalapotopotoga faavaomalo e sili ona malosi i le talafaasolopito i le faataunuuina atoatoa o ona sini e sili ona maualuluga?
Lotu—O se Faalavelave Sili
O le tasi o faalavelave sili, o le vaega lea o loo faia e lotu i mataupu fai a le lalolagi. E moni, talu mai lava ona faavaeina le Malo Aufaatasi, ua tuuina atu ai e lotu autū o le lalolagi la latou lagolagosua i lena faalapotopotoga. I le faasino atu i le faamanatuina o lona 50 tausaga talu ona faavaeina, na lauga ai Pope Ioane Paulo II e uiga i le Malo Aufaatasi e faapea, “o le mea faigaluega aupito sili ona lelei mo le siitiaina ma le puipuimaluina o le filemu.” O ana saafiafiga ua aufaatasi atu i ai ma se faalapotopotoga o taʻitaʻi lotu i le lalolagi. Ae o lenei sootaga ua faia ma le faaeteete i le va o le lotu ma le malo, e lē mafai ona natia ai le mea moni e faapea, ua avea le lotu ma faalavelave ma faatupu ita i le Malo Aufaatasi.
Mo senituri, ua faia ai e le lotu le vaega sili i le siitiaina po o le lagolagoina o le feitagai faaleatunuu, o taua, ma le faaumatiaina o isi ituaiga. I tausaga na seʻi mavae atu, e foliga mai e peiseai o le maelega faalelotu, na fefasiotiai ai tagata o atunuu. O le faaupuga “faamamāeseina o tagata o isi atunuu” ua tele ina faaaogaina i se tulaga lautele i le taua i Balkans. Ae peitai, o le feitagai e matuā sili atu ona leaga o loo iai i le toatele o tagata i inā, e māfua lea i le va o lotu nai lo lanu, talu ai, o le toatele o ia tagata, e tasi lava lo latou tupuaga. Ioe, e tatau ona tuuaia le lotu ona o le toto masaa i le atunuu na avea muamua o Yugoslavia, lea na lē mafai e le Malo Aufaatasi ona taofia.
Ma le talafeagai la, na taʻua ai talu ai nei e se polofesa o se kolisi faalelotu e faapea, “i lenei lalolagi ina ua mavae atu taua faaupufai ma ua faateleina vaegaau a lotu, ua tatau ai la ona tuu le faamuamua i le suesueina o lotu ma le faaumatiaina o ni vaega o tagata e ui lava ina lagā ai ni faalogona lē manuia.” Ua oo ina manino mai i aso nei se malamalamaga fou i le auala o loo faalavelavea ai e lotu taumafaiga mo le filemu o le lalolagi.
I le 1981 na taʻua ai i se folafolaga a le Malo Aufaatasi e faapea: “Ona o le popole i le faaalia pea o le lē faapalepale ma le vaaia pea o le faailoga tagata i mataupu faalelotu po o talitonuga i nisi o vaipanoa o le lalolagi, ua faia ai se Maliliega ina ia talia taumafaiga tatau uma e mafaia mo le vave aveesea o vala uma o loo faaalia ai lena lē faapalepale, ma ia taofia, ma tau faasaga i le faailoga tagata e faavae i le lotu po o talitonuga.”
I le ogatasi ma la latou folafolaga, na faalauiloa mai ai e le Malo Aufaatasi le 1995 e avea ma Tausaga mo le Faapalepale. O le mea moni la, po o le a mafai ea ona maua le filemu ma le saogalemu i se lalolagi o loo fevaevaeai ona o lotu?
Le Lumanai o Lotu
O se valoaga i le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga ua aumaia ai le tali. O loo tautala i se “fafine talitane e sili” faafaatusa o loo tietie e pei o “se tupu fafine” e iai “le pule i tupu o le lalolagi.” O lenei fafine talitane e ola i se olaga “mitamita i lona maumea,” ma o loo faia ni faiā ma malo o le lalolagi. O nei malo ua faaataina e pei o “se manu feai mūmū,” lea o loo tietie ai ma le toafilemu le fafine talitane. (Faaaliga 17:1-5, 18; 18:7) I le faaigoaina ia “Papelonia le Aai Tele,” o lenei fafine malosi ma amio leaga, ua faaatagia ai Papelonia anamua, o le autū o lotu ifo i tupua. I aso nei, ua faaatagia ai ma le talafeagai e le fafine talitane lotu uma o le lalolagi, na o loo faifaimea faatasi ma malo.
Ua faaauau mai le faamatalaga e faapea, e iai le taimi o le a tuuina ai e le Atua i loto o vaegaau a le manu feai e faia ai se gaoioiga. O i latou nei, o le a “ ʻinoʻino i le fafine talitane, ma faasaunoa ia te ia, ma to ese ona ofu, latou te aai foi i lona tino, ma susunu ia te ia i le afi.” (Faaaliga 17:16)a I lea, o Ieova le Atua lava ia o le a tausolomua ona faaliliuina malo malolosi e faia se tauiviga e aveesea ai lotu sese. O le faiga aoao o lotu i le lalolagi ma ona falesa ma malumalu taugata, o le a matuā faatafunaina aʻiaʻi. O le a lē toe faalavelave ai loa lotu i le aumaia o le filemu ma le saogalemu. Ae e oo lava i lena taimi, po o le a iai ea se filemu ma se saogalemu moni i le lalolagi?
Le Natura Lē Lelei Atoatoa Faaletagata
Pe e iai ea se faamaoniga e iloa ai o le soloiesea o lotu o le a faalauleleia moni ai le ala mo se lalolagi e aunoa ma ni taua? E leai. O le a faaauau ona faafesagai le Malo Aufaatasi ma se tulaga taufaifai. I le tasi itu, o loo mananao tagata i le filemu ma le saogalemu. Ae peitai, i le isi itu, o tagata lava o loo aumaia le faamataʻu sili i le filemu ma le saogalemu. O le feitagai, le faamaualuga, o le fia tāua, manatu faapito, ma le valea, o uiga ia o tagata ua māfua ai nei fetauaiga uma ma taua.—Iakopo 4:1-4.
Ua valoia e le Tusi Paia e faapea, i o tatou aso o le a avea ai tagata ma “e alolofa i latou ia i latou, o e mananao i tupe, o e loto vii, o e faamaualuga, o e upu leaga, o e le faalogo i mātua, o e le faafetai, o e amio leaga, o e le lotoaiga, o e tuumavaega, o e faatuaupua, o e le taofi manao o le tino, o e faasaua, o e le alolofa i tagata amio lelei, o e faalata, o e soona fai, o e ua faafefeteina.”—2 Timoteo 3:1-4.
Na faailoa mai e le Failautusi Sili o le Malo Aufaatasi o Boutros Boutros-Ghali e faapea, “ua pagatia le lalolagi i se mala faigata o faiga faavafealoai ma amioga, ia e matuā anoanoai ni ona vaega i le tele o sosaiete.” E matuā leai se gaoioiga mamalu na te mafai ona faaleleia uiga leaga o le natura lē lelei atoatoa faaletagata.—Faatusatusa i le Kenese 8:21; Ieremia 17:9.
Iesu Keriso—Le Perenise o le Filemu
E manino lava, e leai se tomai o i le Malo Aufaatasi e mafai ona aumaia le filemu i le lalolagi. O ona sui ma ē o lagolagoina o ni tagata e lē lelei atoatoa uma lava, e ui ina maualuluga o latou sini. Ua faapea mai le Tusi Paia “e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) E lē gata i lea, ua lapatai mai le Atua: “Aua tou te faatuatua i alii, po o le fanau a tagata, e le o i ai se olataga.”—Salamo 146:3.
Ua valoia e le Tusi Paia le mea o le a faataunuuina e Ieova le Atua e ala i lona Alo, le “Perenise o le Filemu.” Ua taʻua i le Isaia 9:6, 7, (NW) e faapea: “Auā ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaiina mai mo i tatou le atalii, e i lona ua le malo, e igoa foi o ia o le Fautua Lelei, o le Atua malosi, o le Tamā o le faavavau, o le Perenise o le Filemu. E leai se mea e gata mai ai ona tele o lana pule faaperenise ma o le a leai foi se iuga o le filemu.”
Ua matuā vāivāi malo o le lalolagi ona o le 50 tausaga o taumafaiga lē aogā. Ua toeitiiti lava ona latou faaumatiaina loa lea o faalapotopotoga faalotu ua pei o se fafine talitane. Ona faafanoina ai lea e Iesu Keriso, le “Tupu o tupu, ma le Alii o alii,” ma lana autau faalelagi malo uma faaletagata ma faaumatia i le oti i latou uma o ē tetee i le pule silisili ese a le Atua. (Faaaliga 19:11-21; faatusatusa i le Tanielu 2:44.) O le auala lenei o le a aumaia ai e Ieova se lalolagi e aunoa ma ni taua.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo se suesuega loloto i le valoaga i le Faaaliga e uiga ia Papelonia le Aai Tele, tagai i le mataupu e 33 e oo i le 37 o le tusi Revelation—Its Grand Climax At Hand!, na lomia ma faasalalauina i le 1988 e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Pusa i le itulau 7]
LE MANATU FAA-KERISIANO I MALO AUFAATASI
I valoaga o le Tusi Paia, o malo faaletagata, e masani ona faaatagia e manu feai. (Tanielu 7:6, 12, 23; 8:20-22) O lea, mo le faitau sefulu o tausaga, na faailoa mai ai e le mekasini o Le Olomatamata ia manu feai o le Faaaliga mataupu e 13 ma le 17 e faapea o malo faalelalolagi o aso nei. E aofia ai ma le Malo Aufaatasi lea e faaatagia i le Faaaliga mataupu e 17 e faapea o le manu feai mūmū e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.
Ae peitai, o lenei tulaga faale-Tusi Paia e lē mafai ona faaleamanaia ai so o se lē faaaloalo i malo po o o latou pule. Ua taʻu manino mai e le Tusi Paia e faapea: “Ia usiusitai tagata uma i faipule silisili; auā e leai se pule pe a le mai le Atua; o pule uma lava o loo fai nei, ua faatuina e le Atua. O lenei, o le na te tetee i le pule, ua tetee e ia i le sauniga a le Atua; o e tetee foi e sala lava i latou.”—Roma 13:1, 2.
Ua talafeagai ai i Molimau a Ieova o ē o loo tausisia le matuā solitu mai faiga faapolotiki, ona lē aiā fua i malo faaletagata. E latou te lē faatupuina ni fouvalega pe auai i faiga lē usiusitai a tagata o atunuu. Nai lo o lea, ua latou iloa o nisi ituaiga o pulega e tatau mo le tausia o tulafono ma faamaopoopoina le sosaiete faaletagata.—Roma 13:1-7; Tito 3:1.
E manatu Molimau a Ieova i le faalapotopotoga o Malo Aufaatasi e pei ona latou manatu i pulega a isi malo o le lalolagi. Ua latou iloa, e faaauau pea ona iai le Malo Aufaatasi ona o le faatagaga a le Atua. I le ogatasi ma le Tusi Paia, e tuuina atu ai e Molimau a Ieova le faaaloalo tatau i malo uma ma usiusitai atu i ai, pe afai e lē avea lena usiusitai ma mea latou te agasala ai i le Atua.—Galuega 5:29.