Euta—O se Tagata e Faatuatua ma Lototele
UA MAVAE le tele o tausaga talu ona taunuu tagata Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga. Ua leva ona maliliu Mose, ma lē na suitulaga ia te ia, o Iosua. Ina ua lē toe iai nei tamaloloa faatuatua, na matuā faaitiitia lava le talisapaiaina o le tapuaiga mamā. Na oo lava ina amata ona auauna atu tagata Isaraelu i atua o Paala ma ona pou paia.a O le iuga, na tuuina atu ai e Ieova ona tagata i lima o tagata Suria mo le valu tausaga. Ona alalaga ai lea o tagata Isaraelu i le Atua mo se fesoasoani. O le mutimutivale o lona alofa, na ia faafofoga ane ai. Ona faatuina ai lea e Ieova o se faamasino, o Otinielu, e laveaiina Ona tagata.—Faamasino 3:7-11.
O nei mea na tutupu na tatau ona aʻoaʻoina mai ai e tagata Isaraelu se upu moni autū—o le usiusitai ia Ieova e aumaia ai faamanuiaga, a o le lē usiusitai e iu ai i malaia. (Teuteronome 11:26-28) Peitai, na lē taulau ona aʻoaʻoina e tagata o Isaraelu sea lesona. Ina ua mavae se vaitaimi filemu e tusa ma le 40 tausaga, ona latou toe lafoaia ai lea o le tapuaiga mamā.—Faamasino 3:12.
Puleaina e Moapi
I lea taimi na faataga ai e Ieova ona tagata e pulea e le tupu Moapi o Ekelona. Ua faamatalaina e le Tusi Paia o ia o “le tagata ua matuā puta lava.” Na fesoasoani ane Amoni ma Amaleka, i le osofaiga a Ekelona ia Isaraelu ma faatuina ai lona maota i Ieriko, “le aai o pama.” Pagā le tuufaafeagai o le avea o le uluai aai lea na faatoilaloina e Isaraelu i Kanana, ma faauluuluga o lē ua tapuai i le atua sese o Kimosa!b—Faamasino 3:12, 13, 17.
Na faapologaina e Ekelona tagata Isaraelu mo le isi 18 tausaga, na mautinoa le faamalosia o le maua mai o se lafoga telē ia i latou. E ala i le faia o mea alofa faavaitaimi, na faamalosia e Moapi ona lava tulaga tau tamaoaiga i le faaaogaina uma o ala manuia o Isaraelu. E mautinoa lava, na toe alalaga atu foi tagata o le Atua ia te ia mo se mapusaga, ma na toe faafofogaina e Ieova. Ona ia toe faatuina lea mo i latou o se isi faaola—o le taimi lea o le sā Peniaminā e igoa ia Euta. Ina ia faamutaina le faasauā o Ekelona ia Isaraelu, na fuafua ai e Euta se gaoioiga i le aso e toe ofo atu ai le isi mea alofa e sosoo ai.—Faamasino 3:14, 15.
Ina ia sauniuni mo lenei gaoioiga matautia, na faia ai e Euta se pelu e faataumaai ona itu, e tasi kupita le umi. Afai o lenei kupita e puupuu, o le auupega la e tusa ma le 15 inisi le umi. Ua manatu i ai nisi o se pelu puupuu. Ua faamaonia e leai sona ʻau faalava i le va o le lau ma le ʻau. O lea la, sa mafai e Euta ona nanā lana tamai pelu i totonu o lona ofu. E lē gata i lea, talu ai o Euta e tauagavale, sa mafai ai ona ia sulu lana pelu i lona itu taumatau—e lē o se nofoaga masani lea mo se auupega.—Faamasino 3:15, 16.
O le fuafuaga a Euta, sa lamatia ai o ia. O se faataitaiga, ae faapefea pe a sueina e auauna a le tupu ia Euta mo se auupega? E tusa lava pe latou te lei faia faapea, ae e mautinoa o le a latou lē tuua na o lo latou tupu ma se tagata Isaraelu! Ae afai e faia faapea ma fasiotia ai Ekelona, o le a faapefea la ona sola ese Euta? O le ā le mamao e mafai ona ia tamoe ai a o lei iloaina e auauna a Ekelona le mea ua tupu?
E lē taumatea na manatunatu loloto Euta i na vala uma, atonu na ia mafaufau foi i le tele o āuga matautia e oo i ai. E ui lea, na ia faaauauina lana fuafuaga, i le faaalia o le lototele ma le faatinoina o le faatuatua ia Ieova.
Feiloai Euta ma Ekelona
Ua oo i le aso e avatu ai le isi mea alofa e sosoo ai. Ona ulu atu lea o Euta ma ona tagata i le maota o le tupu. E lei umi, ae latou tutū i luma o Ekelona le tupu. Ae e lei oo i le taimi e osofai atu ai Euta. Ina ua maeʻa ona avatu le mea alofa, ona tuu atu lea e Euta ē na aveina atu le mea alofa e ō.—Faamasino 3:17, 18.
Aisea na faatuai ai ona osofai atu Euta ia Ekelona? Pe ua palaai ea o ia? E matuā leai lava! Ina ia faataunuu lana fuafuaga, sa manaomia ai e Euta se taimi e na o i laua ai ma le tupu—o se mea sa ia lei maua i lenei uluai feiloaiga. E lē gata i lea, sa manaomia e Euta ona vave sola ese. O le solaaga o le a matuā faigofie lava mo se tagata e toatasi nai lo i latou uma ia na aveina atu le mea alofa. O lea, na faatalitali ai Euta i se taimi talafeagai. O le asiasiga puupuu ia Ekelona na ia mafai ai ona masani lelei i itu eseese o le maota ma iloa tonu ai le tulaga o loo leoleoina ai le tupu.
Ina ua taunuu “i le mea o i ai tupua ua ta ua i Kilikala,” ona tuua lea e Euta ona tagata ma toe foi atu i le maota o Ekelona. O le savaliga e tusa ma le maila [2 kilomita] le mamao na maua ai se taimi o Euta e mafaufau ai i lana galuega ma tatalo mo le faamanuiaga a Ieova.—Faamasino 3:19.
Le Toe Foi Atu o Euta
E foliga mai sa leai se faaletonu o le toe taliaina o Euta i le maota. Atonu o le mea alofa telē lea na ia avatua na faatoafimalie ai le finagalo o Ekelona. E ui lava o lea uluai asiasiga sa puupuu, ae sa lava ai le avanoa e atiina ae ai e Euta se faiā ma le tupu. Po o le ā lava le tulaga, ae o lea ua toe iai Euta i luma o Ekelona.
Na faapea atu Euta, “Le tupu e, ua ia te au le feau faalilolilo ia te oe.” O le mafai ona ia oo atu i lenei tulaga, o le mea moni o se faaaliga lea o le taitaia o ia e Ieova. Peitai, sa iai se faafitauli. O le “feau faalilolilo” lea na tauaveina e Euta e lē mafai ona faaalia i luma o auauna a le tupu. Afai na manaomia le faalaa ane o Ieova, o lea le taimi na manaomia ai loa e Euta lena fesoasoani. “Ina fāalologo ia!” o le faatonuga lea a le tupu. Talu ai na lē manao Ekelona e faalogo nisi i lea “feau faalilolilo,” o lea na ia tuliesea ai ana auauna. Seʻi manatu i le fiafia na oo ia Euta!—Faamasino 3:19.
Na nofo Ekelona i lona afeafe faasavili a o alu atu Euta ia te ia ma faapea atu: “Ua ia te au le feau mai le Atua ia te oe.” O le taʻuaina o le upu “Atua,” pe na faasino atu ea e Euta ia Kimosa? O le manatu lena o Ekelona. O lona fia iloa, na ia tulai ai mai i le nofoalii ma faatalitali atu i lea feau. Na faalatalata atu Euta, ma sōsō lemū atu ina ia lē masalosalo ai le tupu o se osofaiga. O lea, i se gaoioiga faavave lava, na “tuu ane e Euta lona lima tauagavale, ma tago i le pelu na i lona vae taumatau, ona tutuʻi atu ai lea e ia i lona [Ekelona] manava. Ua gālo atoa ma le ʻau o le pelu, ua lilo foi le pelu i le tino ua puta, ua ia le ma toso ai le pelu nai lona manava, ua ati loa i nofoaga.”—Faamasino 3:20-22.
Sa lei lāgā auauna a le tupu, o ē na faaleoleo latalata ane. Ae sa lamatia pea Euta. Na ono taufetuli ane auauna a Ekelona i se taimi ma iloa ai le tino maliu o lo latou tupu. Na manaomia lava ona faavave ese Euta! Ua ia lokaina faitotoa, ma sola atu ai i le ala faasavili i le taualuga o le afeafe.—Faamasino 3:23, 24a.
Le Mauaina ma le Faatoilaloina
E lei umi ae amata ona masalosalo auauna a Ekelona. Peitai, na latou mumusu e faalavelave i le fono faalilolilo a le tupu. Ona latou matauina lea o faitotoa pito i luga o le afeafe ua loka. Na latou manatu e faapea: “Ai lava o loo ufiufi e ia ona aao i le afeafe faasavili.” Peitai, a o faagasolo le taimi, na suia lena naunau fiailoa i se galu o popolega. Na lē toe mafai ona faatali auauna a Ekelona. “Ona latou ave ai lea o se ki, ma tatala aʻi [faitotoa o le afeafe]; faauta foi, ua paū i le eleele lo latou alii, ua oti.”—Faamasino 3:24e, 25.
O le taimi lea, ua leva ona sola Euta. Na ia pāsia tupua ua ta i Kilikala ma taunuu atu ai i Seirata, o se nofoaga i le vaega maugā o Efaraima. Na valaaulia e Euta tamaloloa o Isaraelu ma taʻitaʻia i latou i se osofaiga autasi i tagata Moapi. Ua faapea mai le tala “na fasia e i latou o Moapi, . . . pe sefulu ni afe o tagata, ua malolosi ma totoa i latou uma lava, e leai foi se tasi na sao.” Ina ua faatoilaloina Moapi, na lē toe iai foi se faalavelavea o le nuu o Isaraelu mo le 80 tausaga.—Faamasino 3:26-30.
Aʻoaʻoina Mai le Faaaoaoga a Euta
O le faatuatua i le Atua na uunaia ai Euta. E lē o taʻua patino mai i le Eperu mataupu e 11 o ia o se tasi “o e na faatoilaloina malo i le faatuatua, . . . na avea ai ma fitafita i taua, na tutuli ai ʻau a nuu ese.” (Eperu 11:33, 34) E ui i lea, na lagolagoina e Ieova Euta a o ia gaoioi ma le faatuatua ma laveaiina ai Isaraelu mai le pule sāua a le tupu o Ekelona.
O le lototele o se tasi lea o uiga o Euta. Na manaomia ona lototele i le taulimaina lelei o le pelu. I le avea ma auauna a le Atua i aso nei, e tatou te lē tauaveina sea ituaiga o pelu. (Isaia 2:4; Mataio 26:52) Peitai, o loo tatou faaaogaina “le pelu a le Agaga,” o le Afioga lea a le Atua. (Efeso 6:17) Na iloa lelei e Euta ona faaaogā lana auupega. E manaomia foi la ona tatou atamamai i le faaaogaina o le Afioga a le Atua a o tatou talaʻia atu le tala lelei o le Malo. (Mataio 24:14) O le suesueina totino o le Tusi Paia, auai e lē aunoa i sauniga faa-Kerisiano, maelega i le faiva, ma le tatalo ma le faalagolago atu i lo tatou Tamā faalelagi o le a fesoasoani lea ia i tatou e faataitai atu ai i uiga na faaalia e Euta, o se tagata moni e faatuatua ma lototele.
[Faaopoopoga i lalo]
a O pou paia sa faapei o ni faatusa o totoga fanautama o tane. E fesootai atu i poula matagā na faia ai feusuaiga lē mamā.—1 Tupu 14:22-24.
b O Kimosa o le atua ese e faasilisilia e tagata Moapi. (Numera 21:29; Ieremia 48:46) I nisi tulaga, atonu na osi ai taulaga i tamaiti mo lenei atua sese e inosia.—2 Tupu 3:26, 27.
[Ata i le itulau 31]
O Euta ma ona tagata na aveina atu le mea alofa i le tupu o Ekelona
[Ē Ana le Ata]
Reproduced from Illustrirte Pracht - Bibel/Heilige Schrift des Alten und Neuen Testaments, nach der deutschen Uebersetzung D. Martin Luther’s