Naḥmanides—Pe na Ia Taʻuseseina le Faa-Kerisiano?
O TAUSAGA mai le 500 T.A. seia oo i le 1500. O le ā ua latou faamanatu mai i o tatou mafaufau? Taua Paia Faalotu? Faamasinoga Sāua Faalotu? Faataugaina? E ui sa lē avea fetalanoaʻaiga faalelotu ma mataupu masani i lena vaitaimi, ae i lona faagasologa, i le tausaga e 1263, na tulai mai ai se felafolafoaiga tele i le va o Kerisiano ma Iutaia i le talafaasolopito o Europa. O ai na aafia ai? O a mataupu na lagāina ai? E mafai faapefea ona fesoasoani mai ia i tatou i aso nei ina ia iloaina ai le tapuaiga moni?
O le ā le Mafuaaga o le Mapuna Aʻe o Lea Felafolafoaiga?
I le gasologa o Tausaga e amata mai le 500 seia oo i le 1500, na faailoa atu ai e le Lotu Katoliko ia lava e faapea o le tapuaiga moni. Peitai, na lē tāitai ona faamaamulu ai tagata Iutaia i lo latou taʻua o i latou o tagata filifilia o le Atua. O le lē taulau i le lotu ona faatalitonu tagata Iutaia ina ia liliu, na oo ai i le lē fiafia, ma na iu i faiga sauā ma sauaga. I le faagasologa o Taua Paia Faalotu e faitau sefulu afe tagata Iutaia na fasiotia pe susunuina faatautau, a o faatonuina e filifili i le papatisoga po o le oti. I le tele o atunuu na matuā tele ina faagaee e le lotu tagata e tetee i Iutaia.
E ui i lea, e ese le uiga na faatumauina i Katoliko Sepania i le senituri e 12 ma le 13. Na tuuina atu le saolotoga faalotu ia Iutaia—pe afai e latou te lē osofaia le faatuatuaga faa-Kerisiano—na avatu foi ia i latou tulaga tāua i totonu o le maota o le tupu. Ae e tusa ma le senituri talu ona mavae sea faifaiga lelei, ona uia ai lea e patele o le ituaiga lea e taʻua o le Dominican ni laasaga e faaitiitia ai taaiga faa-Iutaia i le lautele ma ia faaliliu ai tagata Iutaia i le faa-Katoliko. Na uunaia e sui o le Dominican le tupu o James I o Aragon ina ia fuafua se felafolafoaiga aloaia, o le fuafuaga o lea mea ina ia faamaonia ai le lē taualoa o le tulaga o Iutaia ma le manaomia ona faaliulotu tagata Iutaia uma lava.
E lē o le uluai felafolafoaiga lenei a tagata Kerisiano ma tagata Iutaia. I le tausaga e 1240, na faia ai se felafolafoaiga aloaia i Pale, i Falani. O lona fuafuaga autū o le tuuina atu lea o le Talmud i le faamasinoga, o se tusi e paia i tagata Iutaia. Peitai, na itiiti se avanoa na tuuina atu e tautatala ai tagata Iutaia na auai. Ina ua mavae ona faailoa atu e le lotu lona manumalo i lea felafolafoaiga, ona susunuina ai lea o se vaega tele o kopi o le Talmud i nofoaga faitele.
Ae o le uiga faapalepale o le tupu o James I o Aragon na lē faatagaina ai sea faamasinoga lē tonu. I le matauina o lenei mea, na taumafai ai sui o le Dominican e uia se isi auala. E pei ona faamatalaina e Hyam Maccoby i lana tusi o le Judaism on Trial, na latou valaauliaina tagata Iutaia i se felafolafoaiga “na faatogafitia i uiga faaaloalo ma upu faaʻoleʻole, nai lo le faasagatau atu e pei ona sa faia i Pale.” Na tofia e sui o le Dominican ia Pablo Christiani e fai ma o latou sui sili, o ia o se Iutaia na liliu atu i le faa-Katoliko ma avea ai ma patele o le ituaiga o le Dominican. E ala i le faaaogaina o le poto o Pablo Christiani i tusitusiga o le Talmud ma le faarapi, na oo ai se lagona mautinoa i sui o le Dominican e faapea e mafai ona latou faamaonia la latou mataupu.
Aisea na Filifilia ai Naḥmanides?
E na o le toatasi lava le tagata i Sepania sa iai se tulaga faaleagaga e fai ai ma sui o tagata Iutaia i le felafolafoaiga—o ia lea o Moses ben Naḥman, po o Naḥmanides.a Na soifua o ia i le 1194 i le aai o Gerona, ma i lona talavou na avea ai Naḥmanides ma se tagata atamai i le Tusi Paia ma tusitusiga o le Talmud. I le 30 o ona tausaga, na ia tusia ai faamatalaga e uiga i le vaega tele o le Talmud, ma e lei umi mulimuli ane ai na avea ai o ia ma sooupu sili e tali atu i feteenaiga faasaga i tusitusiga a Maimonides lea na tau vaeluaina ai le nuu o Iutaia.b Sa manatu ia Naḥmanides o se tagata e silisili ona atamai i lana tupulaga i Tusitusiga Paia faa-Iutaia ma tusitusiga o le Talmud, ma atonu e lona lua ia Maimonides lea na iai sana taaiga i faiga faa-Iutaia i lena vaitaimi.
Na tele ina taaina e Naḥmanides ia faiga faa-Iutaia i Catalonia, ma na oo lava i le tupu o James I na saili atu foi i ai mo ni fautuaga i mataupu eseese o le Malo. O le maai tele o ona tomai faalemafaufau na amanaiaina ai e lē gata i Iutaia ae faapena foi ma Nuu Ese. Na matauina e sui o le Dominican e faapea ina ia matuā taufaatauvaaina tagata Iutaia, o ia, lo latou rabbi (aʻoaʻo) sili, e ao ona faasagatau atu i ai.
Na faatalatū Naḥmanides e ioe ane i le felafolafoaiga i le iloaina faapea e lē o manatu sui o le Dominican e tuu atu se avanoa talafeagai. Sa tatau ona ia taliina fesili ae sa lē mafai ona ia fesili atu. Peitai, na ia lolo atu ona o le fanoga o le tupu, ma na ia talosagaina se faatagaga e tautala ai ma le saʻoloto i lana tali atu. Na finagalo malie le tupu o James I i lenei mea. O sea faatagaga mo le saolotoga e tautala ai sa lei tupu muamua ma e lei toe tupu foi i le gasologa o Tausaga e amata mai i le 500 T.A. seia oo i le 1500, o se faamaoniga manino lea o le manatu maualuga o le tupu ia Naḥmanides. Ae sa popole pea Naḥmanides. Afai ae foliga mai o ia o sē e faafinau i le felafolafoaiga, atonu e tulai mai ni iuga matautia ia te ia ma le nuu o Iutaia. Sa ono mafai ona mapuna aʻe faiga sauā i so o se taimi.
Felafolafoai Naḥmanides ma Pablo Christiani
O le nofoaga autū mo le felafolafoaiga, o le maota lea o le tupu i Barcelona. E faafa ona usuia le fono—ia Iulai 20, 23, 26, ma le 27, i le 1263. Na taitaia totino lava e le tupu vaega taitasi, na auai ane foi i ai tagata maualuluga o le Lotu ma le Malo, faapena foi tagata Iutaia i lea nuu.
Na mautinoa e le lotu le iuga o le felafolafoaiga. I la latou mataupu aloaia, na taʻua ai e sui o le Dominican e faapea o le fuafuaga autū o le felafolafoaiga ‘e lē o le finauina o lo latou faatuatuaga talu ai sa lē masalomiaina lea mataupu, ae ina ia faamutaina ai mea sese a tagata Iutaia, ma aveesea ai le faatuatua maumauai o le toatele o tagata Iutaia.’
E ui ina toeitiiti lava atoa le 70 o ona tausaga, ae na faaalia e Naḥmanides le manino o lona tomai faalemafaufau e ala i le saili atu ina ia faatapulaa feutagaiga i na o mataupu faavae. Na amata i lona faapea atu: “O felafolafoaiga ua [mavae] i le va o tagata o nuu ese ma tagata Iutaia, na talanoaina ai le tele o vala o gaoioiga faalotu ia e lē o faalagolago i ai mataupu faavae o le faatuatua. Peitai, i totonu o lenei maota mamalu, ou te manao e felafoai ai na o mataupu e fitoi tonu i le felafolafoaiga, lea e faalagolago atu i ai le felafolafoaiga atoa.” O lea, na malilie ai e faatapulaa mataupu i le pe ua uma ona afio mai le Mesia, pe o ia foi o se Atua po o se tagata, ma o ai o tagata Iutaia ma Kerisiano o iai le tulafono moni.
I lana uluai finauga, na faalauiloa ai e Pablo Christiani e faapea e mafai ona ia faamaonia mai le Talmud ua uma ona afio mai le Mesia. Na tali mai Naḥmanides e faapea afai o le tulaga lea o le mataupu, aisea na lē taliaina ai Iesu e rapi o ē na talia le Talmud? Nai lo le faaautū o lana finauga i faamaoniga manino faale-Tusi Paia, na faasino atu Christiani mai lea taimi i lea taimi i ni mau e lē o manino ona faamatalaina e rapi e faavae aʻe ai ana finauga. Na auauaʻi ona taʻuseseina e Naḥmanides manatu taitasi e ala i le faaali atu e faapea o na manatu e lē o saʻo ona faaaogaina e tusa o le mataupu. Na faaalia e faapea na mafai e Naḥmanides ona faailoa atu ia lava o sē e sili atu ona atamai e tali manino atu i nei tusitusiga, ia na tuutoina atu i ai lona olaga atoa e suesueina. E tusa lava pe na faasino atu e Christiani i le Tusi Paia, ae o lana finauga na faamatilatila mai ai manatu e faigofie ona taʻuseseina.
E ui lava sa faatagaina na o le tali atu i fesili, ae na mafai e Naḥmanides ona faatulai atu ni mafuaaga malolosi e faaalia ai le pogai ua lē talia ai le tulaga o le Lotu Katoliko e tagata Iutaia ma isi foi tagata mafaufau. E tusa ai ma le aʻoaʻoga o le Tolutasi, na ia faailoa atu e faapea: “O le manatu o so o se Iutaia po o so o se tagata, o le a lē faatagaina ai o ia e talitonu faapea, o Lē Na Foafoaina Mea i le lagi ma le lalolagi . . . o le a fanau mai i le manava o se tamaitai Iutaia . . . ma [o le a] mulimuli [ona] tuuina atu i lima o ona fili, o ē na . . . fasiotia o ia.” Na taʻu saʻo atu e Naḥmanides e faapea: “O mea ua outou talitonu i ai—ma o le autū foi lea o lo outou faatuatuaga—e lē o taliaina e mafaufauga [tonu].”
I le faamatilatilaina o se faiga lē talafeagai e oo mai i le asō ua taofia ai le toatele o tagata Iutaia mai le manatunatu i le avea o Iesu ma Mesia, na faamamafa ai e Naḥmanides le matuā faamasaatoto o le lotu. Na ia faapea mai: “Ua taʻua e perofeta e faapea i le taimi o le Mesia, e ao ona . . . latou tuʻi . . . i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao foi e fai ma polo e teu aʻi vine; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te le toe aʻoaʻo foi i taua. Talu mai lava aso o le Nasareta seia oo mai i le taimi nei, ua tumu le lalolagi atoa i le sauā ma le gaoi. [O le mea moni], ua sili atu le toto ua faamasaaina e Kerisiano nai lo isi atunuu uma, ma ua latou ola foi i olaga lē mamā. Pagā le faigata mo oe, loʻu alii e, le tupu, ma ou faufautua pe afai e latou te lē mafai ona . . . toe aʻoaʻo i taua!—Isaia 2:4.
Ina ua maeʻa le fono lona fa, ona fofogaina ai lea e le tupu le iuga o le felafolafoaiga. Na ia faapea atu ia Naḥmanides: “Ou te lei iloaina muamua se tasi e sese ae e lelei lana finau e pei ona e faia.” O le faamaoni i lana folafolaga, o le faamautinoaina o le saolotoga e tali atu ai Naḥmanides ma lona puipuiga, na auina atu ai e le tupu o James I o Aragon o ia i lona aiga, faatasi ai ma se mea alofa e 300 dinars (tupe auro Sepania). Ona o le talosaga a le epikopo i Gerona, na faia ai e Naḥmanides se faamaumauga o le felafolafoaiga.
A o faailoaina atu le manumalo mulimuli, na matuā lē fiafia lava sui o le Dominican. Na mulimuli ane o latou faia ni moliaga faasaga ia Naḥmanides mo lona faifai i le lotu, e ala i le faaaogaina o ana tusitusiga e uiga i le felafolafoaiga e fai ma faamaoniga. Ona o le lē faamalieina i le feutagaiga a le tupu ma Naḥmanides, na toe tagi atu ai sui o le Dominican ia Pope Clement IV. E ui ina ua silia ma le 70 ona tausaga, ae na tuliesea Naḥmanides mai Sepania.c
O Fea o Maua ai le Upu Moni?
Pe na fesoasoani finauga a se tasi o ia itu e faailoa mai le tapuaiga moni? A o faamatilatila e itu taitasi mea sese a le isi itu, na lē manino mai ai se feau o le upu moni. O mea na malo ai Naḥmanides i le felafolafoaiga sa lē o le faa-Kerisiano moni ae, nai lo lena, o aʻoaʻoga faaletagata, e pei o le aʻoaʻoga o le Tolutasi, lea na amataina e Kerisinetoma i senituri ina ua mavae Iesu. O amioga lē mamā ma le faamasaa toto naʻuā o Kerisinetoma, sa faamatilatila ma le lototele e Naḥmanides, ua avea foi ma mataupu moni ua faamaumauina.
O lea, ona o nei tulaga uma ua lē faigata ai ona iloa le mafuaaga sa lē taulau ai ona faatalitonuina Naḥmanides ma isi tagata Iutaia e finauga sa sapasapaia ai le Faa-Kerisiano. E lē gata i lea, o finauga a Pablo Christiani e lei faavaeina i se mafuaaga manino mai Tusitusiga Eperu, ae i le faauigaina sese o tusitusiga faarapi.
E leai, e lei taʻuseseina e Naḥmanides le Faa-Kerisiano moni. I lona taimi sa faanenefu e aʻoaʻoga sese le malamalamaga moni i aʻoaʻoga a Iesu ma faamaoniga e uiga i lona tulaga Faa-Mesia. O le oo mai o sea aʻoaʻoga faaaposetate sa valoia mai lava e Iesu ma le au aposetolo.—Mataio 7:21-23; 13:24-30; 37-43; 1 Timoteo 4:1-3; 2 Peteru 2:1, 2.
Peitai, o loo manino ona faailoa mai le tapuaiga moni i aso nei. Na fetalai Iesu e faatatau i ona soo moni e faapea: “Tou te iloa i latou i o latou fua. . . . E faapea foi laau lelei taitasi ma fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga.” (Mataio 7:16,17) E matou te valaauliaina outou ina ia faia lena faailoaga. Ia talia le ofo a Molimau a Ieova e fesoasoani atu ia te oe ia sailiili maumauai faamaoniga faale-Tusi Paia. O le a e aʻoaʻoina ai le uiga moni o folafolaga uma a le Atua e fesootai atu i le Mesia ma lana pule.
[Footnotes]
a O le toatele o tagata Iutaia na latou taʻua Naḥmanides o “Ramban,” o se faapuupuuga faa-Eperu mai le mataitusi muamua o upu “Rabbi Moses Ben Naḥman.”
b Tagai i le mataupu “Maimonides—Le Tagata na Toe Faatulagaina le Faa-Iutaia” i Le Olomatamata o Mati 1, 1995, itulau 20-23.
c I le 1267, na taunuu ai Naḥmanides i le nuu lea ua taʻua nei o Isaraelu. E tele mea aogā na ia faia i ona tausaga mulimuli. Na ia toe faafoisia le iai o tagata Iutaia ma se nofoaga autū e suesue ai i Ierusalema. Na ia faaumaina foi se faamatalaga i le Torah, o uluai tusi e lima o le Tusi Paia, ma avea ai o ia ma ulu faaleagaga o le nuu o Iutaia i le talafatai i mātū o le aai o Acre, lea na maliu ai i le 1270.
[Ata i le itulau 20]
Na finauina le mataupu e Naḥmanides i Barcelona
[Ē Ana le Ata i le itulau 19]
O ata i itulau e 19-20: Reproduced from llustrirte Pracht - Bibel/Heilige Schrift des Alten und Neuen Testaments, nach der deutschen Uebersetzung D. Martin Luther’s