Epafara—“O le Auauna Faamaoni o Ia a Keriso”
PO O ai na faavaeina faapotopotoga Kerisiano i Korinito, Efeso ma Filipi? Atonu e vave ona e tali mai e faapea: ‘O Paulo, le “aposetolo o nuu ese.”’ (Roma 11:13) E saʻo lau tali.
Ae peitai, o ai na faavaeina faapotopotoga i Kolose, Iarapoli ma Laotikaia? E ui ina tatou te lē o mautinoa, ae atonu o se tane e igoa ia Epafara. Ae ui i lea, atonu e te fia iloa atili ni faamatalaga e faatatau i lenei faievagelia, talu ai ua taʻua “o le auauna faamaoni o ia a Keriso.”—Kolose 1:7.
Le Faievagelia i le Vanu o Lycus
O le igoa o Epafara o le faapuupuuga lea o Epaferoti. Ae, e lē tatau ona feaveaia Epafara mai ia Epaferoti i Filipi. O Epafara na sau mai Kolose, o se tasi lea o nofoaga e tolu sa faaautu i ai faapotopotoga Kerisiano i le vanu o le vaitafe i Lycus, i Asia Itiiti. O Kolose e tusa ma le 11 maila [18 kilomita] le mamao mai Laotikaia, ae 12 maila [19 kilomita] le mamao mai i Iarapoli, o se vaega o Ferukia anamua.
E lē o matuā faamatalaina mai e le Tusi Paia le auala na oo atu ai le tala lelei o le Malo o le Atua i Ferukia. E ui i lea, na iai tagata Ferukia i Ierusalema i le aso o le Penetekoso i le 33 T.A, atonu o nisi o i latou na ō mai mai Kolose. (Galuega 2:1, 5, 10) I le faiva a Paulo i Efeso (pe ā o le 52-55 T.A.), ona o le matuā aasa ma le uigā o le molimau na faaoo atu i lena vaipanoa, na lē gata ai o tagata Efeso na ‘faalogo i le Afioga a le Alii o Iesu, ae faapea ma i latou uma lava e nonofo i Asia, o Iutaia atoa ma Eleni.’ (Galuega 19:10) E foliga mai sa lei talaʻia e Paulo le tala lelei i le vanu o Lycus, talu ai o le toatele o i latou na avea ma Kerisiano i lena vaipanoa e lei vaai lava ia te ia.—Kolose 2:1.
E tusa ai ma le faamatalaga a Paulo, o le tagata na aʻoaʻoina le auuso i Kolose i “le alofa tunoa o le Atua,” o Epafara. O le mea moni, o le taʻua e Paulo faapea o lenei aumea faigaluega o se “auauna faamaoni o ia a Keriso mo i matou,” ua faaalia ai le avea o Epafara ma se faievagelia maelega i lena vaipanoa.—Kolose 1:6, 7.
Na matuā popole le aposetolo o Paulo ma le faievagelia o Epafara i le lelei faaleagaga o o la uso talitonu i le vanu o Lycus. I le avea ma “aposetolo o nuu ese,” na mautinoa le fiafia o Paulo i le mauaina o tala e faatatau i lo latou agaigai i luma. O le mea moni, o Epafara na maua mai ai e Paulo tala e faatatau i le tulaga faaleagaga o uso i Kolose.—Kolose 1:4, 8.
Le Lipoti a Epafara
Na fesagai le auuso i Kolose ma faafitauli matuia lea na uunaia ai Epafara e faia se malaga umi i Roma, mo le fuafuaga autū o le talanoaina o nei faafitauli ma Paulo. E mautinoa na uunaia Paulo e le lipoti auiliili lea na faia e Epafara ina ia tusia tusi e lua i le auuso ia e lē masani ai. O se tasi o na tusi sa tusia mo i latou i Kolose. O le isi tusi, lea e foliga mai e lei faasaoina mai, na tusia mo i latou i Laotikaia. (Kolose 4:16) E talafeagai le mafaufau faapea na tusia mataupu o loo iai i na tusi ina ia tali atu ai i manaoga o Kerisiano ia na iloa e Epafara. O ā manaoga na ia iloa? Ma o le ā ua taʻu mai ai e lenei mea ia i tatou e faatatau i ona uiga?
E foliga na faaalia mai e tusi ia i latou i Kolose le popole o Epafara i le lamatia o Kerisiano i Kolose i filosofia faapaupau ia e aofia ai le soona pulea totino, o faiga faaagaga, ma ifoga tupua faataulaitu. E lē gata i lea, atonu na aafia nisi o tagata o le faapotopotoga i aʻoaʻoga faa-Iutaia e faatatau i le taumamao mai i meaʻai ma le faamanatuina o aso faapitoa.—Kolose 2:4, 8, 16, 20-23.
O le mea moni, o le tusi atu o Paulo i nei faafitauli ua faaali mai ai ia i tatou le matuā mataala ma le malamalama o Epafara i manaoga o ona uso Kerisiano. Na ia faaalia le naunau alofa mo lo latou lelei faaleagaga, i le amanaiaina o le aafiaga leaga o le siomaga na latou iai. Na fesili atu Epafara mo se fautuaga a Paulo, e faaalia ai i lenei mea lona loto maulalo. Atonu na ia lagona lona manaomiaina o se fautuaga mai se tasi e sili atu lona poto masani. Po o le ā lava le tulaga, ae na gaoioi Epafara ma le atamai.—Faataoto 15:22.
O se Tagata na Faatāuaina le Tatalo
I le faaiuga o lana tusi lea na tusia i Kerisiano i Kolose, na faapea atu Paulo: “O loo alofa atu ia te outou o Epafara, o lo outou lava o ia, o le auauna a Keriso Iesu, o loo finafinau e lē aunoa i tatalo mo outou, ina ia outou tumau ua tagata matua, ma ua mautinoa le finagalo uma lava o le Atua. Auā o laʻu mau ia te ia, ua tele lava lona maelega mo outou, atoa ma i latou o i Laotikaia, ma i latou o i Iarapoli.”—Kolose 4:12, 13.
Ioe, e ui ina o “noanoatia faatasi” ma Paulo i Roma, ae na mafaufau Epafara i ona uso peleina i Kolose, Laotikaia, ma Iarapoli, ma na tatalo ai mo i latou. (Filemoni 23) I lona uiga moni, ‘na ia tauivi’ mo i latou i le tatalo. E tusa ai ma le tagata poto o D. Edmond Hiebert, o le faaupuga Eleni ua faaaogaina iinei, o loo faasino atu i “gaoioiga filigā ma e tele ni mea e faataulagaina ina ia ausia,” e tai tutusa ma le “puapuaga” faalemafaufau lea sa lagonaina e Iesu Keriso a o faia lana tatalo i le faatoaga o Ketesemane. (Luka 22:44) Na naunau moni Epafara ina ia maua e ona uso ma tuafāfine faaleagaga le mausalī ma le taumatuaina faaleagaga. Maeu se faamanuiaga mo faapotopotoga i le iai o sea uso matua faaleagaga!
Talu ai na taʻua Epafara o se “fesoasoani pele,” e mautinoa la na mafana lana faiā ma uso Kerisiano. (Kolose 1:7) Pe a talafeagai ma tulaga, e tatau i tagata uma o le faapotopotoga ona faataulagaina i latou lava ma le lagona mafana ma le alofa. Mo se faataitaiga, e ao ona uaʻi atu i se fesoasoani e avatuina i ē mamaʻi, matutua, po o isi o iai so latou manaoga faapitoa. Atonu e iai tiute tauave eseese e tauaveina i le faapotopotoga, po o le mafai foi ona faia o se vaega i galuega faufale faatiokarate.
O le tatalo atu mo isi e pei ona sa faia e Epafara o se vala o le auaunaga paia lea e mafai ona faatinoina e tagata uma. O ia tatalo e mafai ona faaaofia ai faaupuga e faaatagia ai lo tatou mafaufau mamafa mo ē o tapuai atu ia Ieova ae o loo fesagai ma lamatiaga eseese po o faigata faaletino po o le faaleagaga. I lo tatou faatinoina ma le filigā o lenei vala, ua mafai ai ona tatou pei o Epafara. E mafai ona ia i tatou taitoatasi le faaeaga ma le olioli i le avea ma “fesoasoani pele” i totonu o le aiga o auauna faamaoni a Ieova.