Ierusalema i Taimi o le Tusi Paia—O le ā ua Faaalia e Suesuega o Toega o Mea i le Eleele?
E MATAINA ni suesuega tetele o toega o mea i le eleele sa faia i Ierusalema talu mai le 1967. O le tele o nofoaga sa eliina ua tatalaina atu nei mo tagata i le lautele, o lea la seʻi o tatou asiasi atu i nisi o na nofoaga, ma vaai i ai pe e faapefea e suesuega o toega o mea i le eleele ona fetaui lelei ma talafaasolopito o le Tusi Paia.
Ierusalema a le Tupu o Tavita
O le vaipanoa o loo faasino i ai le Tusi Paia o le Mauga o Siona, lea sa fausia ai le Aai o Tavita o aso anamua, e foliga mai e lē tāua i le aai tutotonu o Ierusalema i aso nei. O eliga o le eleele mo le suesueina i le Aai o Tavita, sa taitaia e le tagata poto ua maliu o Yigal Shiloh i le va o le 1978-1985, sa faaalia ai se fausaga tele o maa faafaasitepu, po o pa puipui, i le itu i sasaʻe o le mea maupuepue.
Sa taʻua faapea e le polofesa o Shiloh, e tatau ona avea o ni toega o se lagolago tele o pa ia sa faia ai e tagata Iepusē (tagata na nofoia a o lei faatoilaloina e Tavita) se ʻolo. Sa ia faamatalaina e faapea o le fausaga o pa maa faafaasitepu sa ia mauaina i luga o nei pa maualuluga sa fau aʻe o se vaega o le ʻolo fou sa faia e Tavita i le mea sa iai le ʻolo o tagata Iepusē. I le 2 Samuelu 5:9, e tatou te faitau ai e faapea: “Ona nofo ai lea o Tavita i le ʻolo, ua ia faaigoa ai, O le aai a Tavita. Ua ati faataamilo e Tavita, e afua mai i Milo a e oo i totonu.”
I autafa o lenei mea na fausia, e iai ala e ulu atu ai i nofoaga e faasoasoa ai le suavai anamua i le aai, o ni vaega e foliga mai na iai i le taimi o Tavita. O nisi o faamatalaga o loo i le Tusi Paia e faatatau i alavai i Ierusalema ua tulai mai ai ni fesili. Mo se faataitaiga, sa faatonuina e Tavita lana au tau e faapea ‘o sē fasi i sa Iepusē, ia oo atu o ia i le alāvai e fetaiai ai,’ i ona fili. (2 Samuelu 5:8) Sa faia e le taʻitaʻi au a Tavita o Ioapo lenei mea. O le ā moni lava le uiga o le faaupuga “alāvai”?
O isi fesili ua lāgā e faatatau i le alavai taʻutaʻua o Seloa, e foliga mai sa eliina e tagata galulue a Esekia i le lona valu o senituri T.L.M. ma ua faasino atu i ai le 2 Tupu 20:20 ma le 2 Nofoaiga a Tupu 32:30. E mafai faapefea e vaega e lua o le au eli alavai, e taufai eli mai i itu eseese, ona fetaui? Aisea na latou filifilia ai se auala fepiopioai, ua umī tele ai le alavai nai lo se alavai saʻo? Sa faapefea ona lava se ea sa latou manavaina, ae maise lava e aliali mai sa latou faaaogaina molī suauu?
O le mekasini o le Biblical Archaeology Review ua aumaia ai tali fetaui mo na fesili. O Dan Gill, o se tagata poto e suesueina le talafaasolopito o le eleele i le taimi o le eliina o le eleele mo le suesueina, ua siiina mai lana faamatalaga e faapea: “O le faavae i lalo o le Aai o Tavita o loo iai se faiga ua mautu e taʻua o le karst. O le karst o se taʻu e faamatalaina ai se vaipanoa maupuepue o loo iai ni omoomo, ana ma alavai ua māfua, ona o vai i lalo o le eleele ua magoto atu i lalo ma tafe atu i papa i lalo o le eleele. . . . O la matou suesuega o le eleele i alavai o loo i lalo o le Aai o Tavita ua faailoa ai sa fauina ma le tomai e tagata popoto e ala i le faalauteleina o alavai na iai ma pu ia ua faafesootai atu i nofoaga e faasoaina mai ai le suavai.”
Ua mafai ona fesoasoani lenei e faamatalaina ai le auala na eliina ai le Alavai o Seloa. Sa ono mafai ona ui atu i se ala fepiopioai i lalo o se mea maupuepue. O au na galulue mai i itu eseese e lua atonu sa eliina se alavai mo lena taimi e ala i le toe fetuunai o ana na iai. Ona eliina lea o se alavai e faasipa i lalo ina ia tafe atu ai le vai mai Kaiona i le Taelega i Seloa, lea atonu sa iai i totonu o le pa o le aai. O se galuega faainisinia mataina lenei ona o le eseesega o maualuga o pito e lua e na o le 12.5 inisi (32 senitimita), e ui lava ina 1,749 futu (533 mita) lona umī.
Ua leva ona iloa e tagata atamamai e faapea o le pogai autū o suavai i le aai anamua o le vaipuna o Kaiona. Sa tu i fafo atu o pa o le aai ae sa lata foi ma sa mafai ona iai se alavai ma le pu e 36 futu (11 mita) le loloto e eliina, ina ia mafai ai e tagata o le aai ona utufia mai vai e aunoa ma le ō atu i fafo o pa puipui. Ua lauiloa lenei vai ia Warren’s Shaft, ua faaigoaina ia Charles Warren, o lē na ia mauaina lea faiga i le 1867. Ae o anafea na faia ai le alavai ma le pu? Pe sa iai i le taimi o Tavita? Po o le alavai ea lenei sa faaaogā e Ioapo? Ua tali mai Dan Gill e faapea: “Ina ia mafai ona iloa po o Warren’s Shaft o se pu e masani ai i lalo o le eleele, sa matou iloiloina se vaega pito i luga o le palapala mai ona puipui fepiopioai mo le kaponi-14. E leai se mea na maua ai, ua faaalia ai o le eleele na pito i luga ua sili atu i le 40,000 tausaga le leva: Ua lē masalomia ai le mea moni e faapea o le pu sa lē mafai ona faapea sa eliina e tagata.”
O Toega Mai le Taimi o Esekia
Sa soifua le tupu o Esekia a o faatoilalo nuu uma e le malo o Asuria. I le lona ono o tausaga o le nofoaiga a Esekia, sa manumalo ai tagata Asuria ia Samaria, le laumua o le malo o ituaiga e sefulu. I le valu tausaga mulimuli ane ai i le (732 T.L.M.) sa toe foi ane ai Asuria, ma faamatauʻina Iuta ma Ierusalema. O loo faamatalaina i le 2 Nofoaiga a Tupu 32:1-8 le auala sili ona atamai na tetee atu ai Esekia. Po o iai ea ni faamaoniga vaaia mai lenei vaitaimi?
Ioe, i le 1969, sa mauaina ai e le polofesa o Nahman Avigad ia toega mai lenei taimi. O mea na eli aʻe mai le eleele ua faaalia ai se vaega o se pa tele, o lona vaega muamua e 130 futu (40 mita) lona umi, 23 futu (7 mita) lona lautele, ma e tusa ai ma fua faatatau, e 27 futu (8 mita) lona maualuga. O se vaega o le pa o loo i luga o papa ma o se vaega i luga aʻe o ni faavae o fale faatoʻā maeʻa ona fausia. O ai na fausia le pa ma o anafea? “E lua faamatalaga i le Tusi Paia na fesoasoani ia Avigad e iloatino ai le aso ma le fuafuaga o le pa,” sa lipotia mai e le mekasini e suesueina toega o mea i le eleele. Ua faitauina faapenei ia faamatalaga: “Ua faamalosia o ia e ia, ma ua toe fai le pa uma ua solo, ma ua ati ae ia oo i ʻolo, ma le tasi pa i tua.” (2 Nofoaiga a Tupu 32:5) “Ma outou lepetia fale e teu aʻi le ʻolo.” (Isaia 22:10) I aso nei e mafai e tagata matamata ona vaai i se vaega o lenei Pa Telē i le Apitaga o tagata Iutaia (Jewish Quater) i le Aai Tuai.
O isi eliga o le eleele na faaalia ai foi o Ierusalema i le taimi lea sa matuā telē nai lo le mea na manatu i ai muamua, atonu ona o le ō mai o tagata sulufai mai le malo i le itu i mātū ina ua faatoilaloina e tagata Asuria. O se fua faatatau a le polofesa o Shiloh e faapea o le aai a tagata Iepusē sa aofia ai se laufanua pe tusa ma le 15 eka (6 hekatea). I le taimi o Solomona sa aofia ai le toetoe lava 40 eka (16 hekatea). E oo ane i le 300 tausaga mulimuli ane i le taimi o le tupu o Esekia, ua oo atu le telē o le aai ua malupuipuia i le 150 eka (60 hekatea).
O Fanuatanu i le Vaitaimi o le Uluai Malumalu
O fanuatanu mai i le vaitaimi o le Uluai Malumalu, a o lei faatoilaloina e Papelonia Ierusalema i le 607 T.L.M., o se tasi lena o puna o faamatalaga. E mataina ni mea na maua ai ina ua eliina aʻe se vaega o ana na tanu ai tagata i le Vanu o Hinoma i le 1979/1980. “I le talafaasolopito uma o suesuega o toega o mea i le eleele sa faia i Ierusalema, o se tasi lenei o Uluai Malumalu ua maua o iai uma mea sa teuina ai. E sili atu i le tasi le afe mea o loo iai,” o le faamatalaga lena a le tagata suesue i toega o mea i le eleele e igoa ia Gabriel Barkay. Ua faaauau ona faapea mai o ia: “O le faamoemoega sili o tagata suesue uma o suesueina toega o mea i le eleele o loo galue i Isaraelu, ae maise lava i Ierusalema, o le mauaina lea o mea tusitusia.” E lua tusi taai siliva sa maua, o le ā o loo iai?
Ua faamatalaina e Barkay: “Ina ua ou vaai a o tatala le tusi taai siliva ma tuu i lalo o se tioata e faatetelē ai mea, sa mafai ona ou iloa ai o loo ufitia luga i mataitusi na vaneina ma le faaeteete i se meafaigaluega maai i luga o se laupepa siliva manifinifi ma le faaeteetegata. . . . O le Suafa Tauatua o loo aliali manino mai i tusitusiga o loo aofia ai upu e fa o loo tusia i le tusitusiga Eperu anamua, yod-he-waw-he.” Sa faaopoopo atu Barkay i se tusi na tusia mulimuli ane: “O se mea na matou maofa ai o pepa siliva sa tusia ai ni faaupuga o faamanuiaga e toetoe lava tutusa lelei ma Faamanuiaga Faaositaulaga ia o loo i le Tusi Paia.” (Numera 6:24-26) O le taimi muamua lenei ua maua ai le suafa o Ieova i totonu o se tusitusiga ua maua i Ierusalema.
Na faapefea e tagata aʻoga ona iloa aso na tusia ai nei tusi taai siliva? E ala lava i suesuega o eliga palapala na maua aʻe ai nei mea. E sili atu i le 300 mea e faia i le ele sa mauaina i mea na iai, e faasino atu i le lona fitu ma le lona ono o senituri T.L.M. O le tusi, pe a faatusatusa atu i isi tusitusiga e iloa tonu le taimi na tusia ai, e faasino atu lava i le vaitaimi e tasi. O tusi taai o loo faaalia i le Falemataaga i Isaraelu i Ierusalema.
Le Faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M.
Ua taʻua i le Tusi Paia le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. i le 2 Nofoaiga a Tupu mataupu e 25, 2 Nofoaiga a Tupu mataupu e 36, ma le Ieremia mataupu e 39, ua lipotia mai ai le susunuina e au tau a Nepukanesa o le aai. Po o mea ia na eliina talu ai nei ua faamautinoaina ai lenei faamaumauga o talafaasolopito? E tusa ai ma le polofesa o Yigal Shiloh, “o faamaoniga [o le faaumatiaga o Papelonia] i le Tusi Paia . . . ua fetaui lelei ma faamaoniga maumaututu o suesuega o toega o mea i le eleele; o le faaumatiaga atoa o faugafale eseese, ma le afi lea sa faaumatia ai vaega o fale sa faia i laau.” Sa ia faamatalaina atili e faapea: “O vaega o lenei faaumatiaga ua mauaina i suesuega uma o le eliina o le eleele sa faia i Ierusalema.”
O loo mafai ona vaaia e tagata tafafao toega mai lenei faaumatiaga lea sa tupu i le silia ma le 2,500 tausaga ua tuanai. O le Olo o tagata Isaraelu, o le Burnt Room, ma le Bullae House o igoa ia o nofoaga o suesuega o toega o mea i le eleele e fiafia i ai tagata, ua faasaoina ma tatala i le lautele. O tagata suesue i toega o le eleele e igoa ia Jane M. Cahill ma David Tarler na la aoteleina i le tusi Ancient Jerusalem Revealed: “O le faatamaiaga tele o Ierusalema e tagata Papelonia ua vaaia e lē gata i faaputuga o toega o le mu na eliina aʻe e pei o le Burnt Room ma le Bullae House, ae faapena foi i faaputuga maa ua magoto maulalo atu mai fale ua faaleagaina na maua o loo ufitia ai le malifa i le itu i sasaʻe. O le faamatalaina faale-Tusi Paia o le faaumatiaga o le aai . . . ua fetaui lelei ma faamaoniga a suesuega o toega o mea i le eleele.”
O lea, o faamatalaga a le Tusi Paia i Ierusalema i le taimi o Tavita seia oo mai i lona faaumatiaga i le 607 T.L.M. ua faamautinoa i auala eseese e ala i le eliina aʻe o toega o mea mai le eleele, sa faia i le 25 tausaga ua tuanai. Ae faapefea Ierusalema i le uluai senituri T.A.?
Ierusalema i le Taimi o Iesu
O mea na eliina aʻe mai le palapala, o le Tusi Paia, o le tusitala Iutaia o talafaasolopito o le uluai senituri o Josephus, ma isi mea ua fesoasoani lea i tagata atamamai e iloa manino ai Ierusalema i aso o Iesu, a o lei faatoilaloina e Roma i le 70 T.A. O se faatusa o le aai, o loo faaalia i tua o se faletalimalo tele i Ierusalema, ua iai ni ona faafouga faifai pea e tusa ai ma mea fou ua faaalia e eliga palapala mo le suesueina. O le vaega autū o le aai o le Faavae o le Malumalu, lea sa faaluaina e Herota lona telē pe a faatusatusa atu i lea sa iai i le taimi o Solomona. O se faavae lea e pito sili ona telē ua faia e tagata i le lalolagi i na aso, pe tusa o le 1,575 futu (480 mita) i le 910 futu (280 mita). O le mamafa o maa i nisi o fale e tusa o le 50 tone, o se tasi o maa e tali oo atu i le 400 tone ma “e lē mafaatusalia lona telē i so o se isi lava mea i le lalolagi anamua,” e tusa ai ma se faamatalaga a se tasi o tagata atamai.
E letioa ona faateia nisi o tagata ina ua latou faalogo o fetalai Iesu: “Ina lepeti ia o lenei malumalu, ona ou toe faia lea i aso e tolu.” Na latou manatu sa uiga atu le faamatalaga a Iesu i le malumalu tele, e ui sa ia faauiga i “lona tino, o le malumalu lea.” O lea la sa latou fai mai ai: “E fagafulu ma le ono o tausaga o fai lenei malumalu, pe e te toe faia foi e oe i aso e tolu?” (Ioane 2:19-21) Ona o le eliga o le eleele mo le suesueina o le siomaga o le Faavae o le Malumalu, ua mafai ai nei e tagata matamata ona vaaia vaega o le pa ma isi fausaga mai i le taimi o Iesu ma e oo lava i le savalia o sitepu lea e foliga mai sa ia savalia agaʻi atu i le itu i mātū o faitotoa o le malumalu.
E lē mamao ese mai le pa i le itu i sisifo o le Faavae o le Malumalu, i le Apitaga o tagata Iutaia i le Aai Tuai, ua iai ni nofoaga mananaia se lua mai le uluai senituri T.A. sa eliina mo suesuega ua toe faaleleia, e lauiloa o le Fale e Susunu ai Mea (Burnt House) ma le Apitaga o Herota (Herodian Quarter). Ina ua maua le Fale e Susunu ai Mea, na tusi le tagata suesue i toega o mea i le eleele e igoa ia Nahman Avigad e faapea: “Ua manino nei e faapea o lenei fale sa susunuina e tagata Roma i le 70 T.A., a o faaumatia Ierusalema. O le taimi muamua lea i le talafaasolopito o eliga o le eleele mo le suesueina o le aai, ua mautinoa lelei mai faamaoniga aʻiaʻi ma le manino o le suesueina o toega o mea i le eleele e faatatau i le susunuina o le aai.”—Tagai i ata o loo i le itulau 12.
O nisi o nei mea na mauaina ua aumaia ai se malamalamaga i nisi o mea na tutupu i le soifuaga o Iesu. O fale sa iai lea i le Aai Maualuga lea sa ola ai tagata mauoloa, faatasi ai ma faitaulaga sili. Sa tele vai taele mo le faamamā ai faaletapuaiga na maua ai i fale. Sa matauina faapea e se tasi tagata atamai: “O le tele o vai taele ua faamaonia ai le faamamaluina o tulafono o le mamā faaletapuaiga lea sa tausia e tagata sa nofoia le Aai Maualuga i le vaitaimi o le Malumalu Lona Lua. (O nei tulafono ua faamauina i le Mishnah, lea e sefulu ona mataupu o loo auiliiliina ai le mikveh.)” Ua fesoasoani nei faamatalaga ia i tatou e talisapaia ai faamatalaga a Iesu e tusa ai ma nei uputuu a Faresaio ma tusiupu.—Mataio 15:1-20; Mareko 7:1-15.
E maofa i le tele o ipu e faia i maa sa mauaina foi i Ierusalema. Ua matauina e Nahman Avigad e faapea: “Aisea la, na latou aliali mai ai faafuasei ma i sona aofaiga tele i totonu o aiga i Ierusalema? Ua maua le tali i le aʻoaʻoga o le halakhah, o tulafono faa-Iutaia o le tu masani e faamamāina ai. Ua taʻu mai ia i tatou e le Mishnah faapea o ipu maa e aofia ai i mea e faigata ona elea . . . O maa sa lē aafia i taelega mo le faamamāina sa masani ai.” Ua faamatalaina faapea o le mafuaaga lea na teuina ai le vai na suia e Iesu e avea ma uaina i ipu maa nai lo ipu omea.—Levitiko 11:33; Ioane 2:6.
O se asiasiga i le Falemataaga i Isaraelu o le a iloaina ai ni mea se lua e teuina ai ponaivi o tagata oti e matuā ese lava. Ua faamatalaina e le Biblical Archaeology Review e faapea: “O mea e teuina ai ponaivi o tagata oti sa faaaogaina i le amataga pe tusa o le selau tausaga a o lei faaumatiaina e Roma ia Ierusalema i le 70 T.A. . . . Sa tuuina atu tagata oti i pu na eliina i autafa o le ana e tanu ai; pe a uma ona pala le tino, ona aoina lea o ponaivi ma tuu i se mea e teuina ai—o se mea e teu ai e masani lava e teuteuina i maanamu (limestone).” O mea e lua o loo faaalia sa mauaina ia Novema 1990 i se ana e tanu ai tagata oti. Ua lipotia mai e le tagata e suesueina toega o mea i le eleele o Zvi Greenhut e faapea: “O le upu . . . ‘Caiapha’ o loo i mea e lua e teuina ai ponaivi o tagata oti i tuugamau ua aliali mai iinei mo se taimi muamua i se faatulagaga o suesuega o toega o mea i le eleele. Atonu o le igoa o le aiga o le faitaulaga sili o Kaiafa, o loo taʻua . . . i le Feagaiga Fou. . . . O lona fale i Ierusalema lea sa aumai ai Iesu ma tuuina atu e faamasinoina e le faaoosala Roma o Ponotio Pilato.” O se tasi o mea e teuina ai ponaivi o tagata oti e iai ponaivi o se tamaloa pe tusa ma le 60 tausaga le matua. Ua manatu tagata atamamai faapea o ponaivi moni ia o Kaiafa. O se tasi o tagata poto sa ia faasino atu mea na mauaina i le taimi o Iesu: “O se tasi o tupe sa mauaina i se tasi o mea e teuina ai ponaivi o tagata oti sa faia i le taimi o Herota Anetipa (37-44 T.A.). O mea e lua ia e teuina ai ponaivi o tagata oti a Kaiafa atonu e oo atu le mamao i tuā i le amataga o le senituri.”
Sa faamatalaina Ierusalema e William G. Dever, o le polofesa i suesuega i toega o mea i le eleele i Near Eastern i le Iunivesite o Arizona: “E lē o se soona gugutu le faapea ua sili atu mea ua matou aʻoaʻoina i le talafaasolopito o suesuega o toega o mea i le eleele i lenei nofoaga autū i le 15 tausaga talu ai nai lo le 150 tausaga na muamua atu pe a tuufaatasi.” O le tele o mea na maua i suesuega o toega o mea i le eleele sa faia i Ierusalema i le faitau sefulu o tausaga talu ai nei, ua mautinoa le aumaia ai o mea e faamanino ai le talafaasolopito o le Tusi Paia.
[Ē Ana le Ata i le itulau 9]
Reproduction of the City of Jerusalem at the time of the Second Temple - located on the grounds of the Holyland Hotel, Jerusalem
[Ata i le itulau 10]
I luga: Tulimanu i le itu i saute i sisifo o le Faavae o le Malumalu i Ierusalema
Taumatau: Le savali atu i lalo o le pu ua faaigoa o le Warren’s Shaft