Ierusalema—‘Le Aai a le Tupu Silisili’
“Aua le tauto . . . po o Ierusalema, auā o le aai lea a le Tupu silisili.”—MATAIO 5:34, 35.
1, 2. O le ā atonu e fenuminumiai ai nisi tagata e faatatau ia Ierusalema?
IERUSALEMA—o lona lava igoa e gaee aʻe ai lagona malolosi i tagata o lotu eseese. O le mea moni lava, e lē mafaia e se tasi o i tatou ona lē amanaiaina lenei aai anamua, ona o loo masani pea ona taʻua i tala faasalalau. Ae faanoanoa ai, ona o le tele o lipoti ua iloa ai e lē o toe avea pea Ierusalema ma nofoaga o le filemu.
2 E avea lea ma pogai e fenuminumiai ai mafaufauga o nisi tagata faitau o le Tusi Paia. I aso ua teʻa, o le faapuupuu o le igoa Ierusalema o Salema, o lona uiga o le “filemu.” (Kenese 14:18; Salamo 76:2; Eperu 7:1, 2) O lea e te tau mānatu ai, ‘Aisea ua leai ai se filemu i aso nei i se aai o loo faaigoa i se igoa faapena?’
3. O fea e mafai ona tatou maua ai ni faamatalaga maufaatuatuaina e uiga ia Ierusalema?
3 Ina ia taliina lena fesili, e lelei pe a tatou toe foi i tuā lava i le talafaasolopito ma aʻoaʻoina mea e uiga ia Ierusalema o aso anamua. Ae atonu e manatu nisi, ‘E leai so matou taimi e suesue ai le talafaasolopito anamua.’ Peitai ane, e tāua tele mo i tatou uma ona iai le poto saʻo i le uluai talafaasolopito o Ierusalema. O loo faaalia mai e le Tusi Paia i upu nei le mafuaaga: “O mea uma foi na tusia anamua, na tusia ia e aʻoaʻo mai ai ia te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai, ma le faamafanafana mai o Tusi.” (Roma 15:4) O le poto faale-Tusi Paia e uiga ia Ierusalema e mafai ona tatou maua ai faamafanafanaga—ioe, ma le faamoemoe o le filemu, e lē gata i lena aai, ae i vaipanoa uma o le lalolagi.
Le Nofoaga o le “Nofoālii o Ieova”
4, 5. Na aafia faapefea Tavita i le fesoasoani atu ina ia faatino e Ierusalema se matafaioi autū i le galueaiina o le fuafuaga a le Atua?
4 I le 11 senituri T.L.M., na taʻutaʻua ai Ierusalema i le lalolagi i le avea ma laumua o se malo e saogalemu ma filemu. Sa faauuina e Ieova le Atua le tama talavou o Tavita e avea ma tupu i lena nuu anamua—o Isaraelu. I le iai o le pulega o le malo i Ierusalema, na nofoia ai e Tavita ma le aiga tautupu na tupuga mai ia te ia “le nofoālii o le malo o Ieova,” po o le “nofoālii o Ieova.”—1 Nofoaiga a Tupu 28:5; 29:23.
5 O Tavita le tagata e mataʻu i le Atua—o se Isaraelu mai le ituaiga o Iuta—sa manumalo ma ia faasaoina Ierusalema mai tagata sa Iepusē ifo i tupua. O le taimi lea e na o le mauga ua faaigoaina o Siona na aofia ai i le aai, ae o lena igoa na oo ina tutusa lava lona uiga ma le igoa o Ierusalema. Mulimuli ane, ona avatu lea e Tavita i Ierusalema le atolaau o le feagaiga a le Atua ma Isaraelu, o iina na tuu ai i se faleie. I tausaga ua leva muamua atu na fetalai atu ai le Atua i lana perofeta o Mose mai se ao i luga o lena Atolaau paia. (Esoto 25:1, 21, 22; Levitiko 16:2; 1 Nofoaiga a Tupu 15:1-3) Sa faaātaina mai e le Atolaau le faatasi ai o le Atua, auā o Ieova o le Tupu moni lea o Isaraelu. O lea la, i se uiga e lua ona faauigaga, e mafai ona faapea atu sa pule Ieova le Atua mai le aai o Ierusalema.
6. O le ā le folafolaga na faia e Ieova e faatatau ia Tavita ma Ierusalema?
6 Na folafola e Ieova ia Tavita e faapea, o le a lē faamutaina le malo o lona aiga tautupu, lea na suitulaga mai ai Siona, po o Ierusalema. O lona uiga, o se tasi e tupuga mai ia Tavita o le a ia maua le aiā e pule ai e faavavau i le avea ma Lē ua Faauuina e le Atua—le Mesia, po o le Keriso.a (Salamo 132:11-14; Luka 1:31-33) Ua faaalia foi e le Tusi Paia e faapea, o lenei suli tumau i le “nofoālii o Ieova” o le a pule i luga o nuu uma lava, e lē na o Ierusalema.—Salamo 2:6-8; Tanielu 7:13, 14.
7. Na faapefea ona siitia atili e le tupu o Tavita le tapuaiga mamā?
7 Sa faamaonia le lē taulau o taumafaiga sa fai ina ia aveesea lē na faauuina e le Atua, le tupu lea o Tavita. Na i lo lea, sa faatoilaloina nuu na fai ma fili, ma matuā faalautele atu ai tuaoi o le Nuu Folafolaina i le mea na tofia e le Atua e tatau ona iai. Sa faaaogā e Tavita lena tulaga e siitia atili ai le tapuaiga mamā. Ma o le tele o salamo a Tavita o loo viiviia ai Ieova o le Tupu moni i Siona.—2 Samuelu 8:1-15; Salamo 9:1, 11; 24:1, 3, 7-10; 65:1, 2; 68:1, 24, 29; 110:1, 2; 122:1-4.
8, 9. Na faapefea ona faalautele atu le tapuaiga moni i Ierusalema i le vaitaimi o le nofoaiga a le tupu o Solomona?
8 I le vaitaimi o le nofoaiga a Solomona le atalii o Tavita, na matuā faasilisilia ai le tapuaiga ia Ieova. Na faalautele atu e Solomona tuaoi o Ierusalema i le agaʻi atu i le itu i mātū e faaaofia ai le mauga o Moria (le vaipanoa ua taʻua i aso nei o le Dome of the Rock. I lenei vaega matuā maualuga, sa ia maua se faaeaga e fausia ai se malumalu sili ona matagofie e viia ai Ieova. Sa tuu le atolaau o le feagaiga i totonu o le Mea e Sili ona Paia o lena malumalu.—1 Tupu 6:1-38.
9 Sa iai le filemu i le nuu o Isaraelu a o latou lagolagoina ma le loto atoa le tapuaiga ia Ieova, lea na faaautū i Ierusalema. I le faamatalaina ma le matagofie o lenei tulaga, ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua toatele Iuta ma Isaraelu, e pei o le oneone i le matafaga ona toatele, o loo aai, ma feinu, ma olioli. . . . Sa ia [Solomona] le filemu i itu uma na vagavagai ia te ia. Sa nonofo ma le filemu o Iuta ma Isaraelu; e taitasi ma nofo i lalo o lona vine.”—1 Tupu 4:20, 24, 25.
10, 11. Ua faapefea ona faamautinoa e mea na maua mai i suesuega i le eleele, le tala a le Tusi Paia e faatatau ia Ierusalema i le vaitaimi o le nofoaiga a Solomona?
10 E lagolagoina e mea na maua mai i suesuega i le eleele lenei tala i le manuia tele o le nofoaiga a Solomona. I lana tusi The Archaeology of the Land of Israel, o loo faapea mai ai le polofesa o Yohanan Aharoni: “Na solo ifo le oa i le maota o le tupu mai itu uma o le lalolagi, sa matuā olaola faiga o fefaatauaiga . . . na aumaia ai ni suiga vave ma le mataulia i vala taitasi o le tulaga o meafaitino. . . . O le suiga i le tulaga o meafaitino . . . sa matilatila le matauina e lē gata i mea taugata ae maise lava i mea na gaosia mai le ʻele. . . . O le anagata o mea na gaosia i le ʻele ma le auala na faamalō ai sa matuā ofoofogia lava.”
11 E faapena foi le tusi mai a Jerry M. Landay e faapea: “I le taimi o le pulega a Solomona, na sili atu le matuā sologa lelei o le tulaga faaletino o tagata Isaraelu i le tolusefulu tausaga, na i lo le tulaga na iai i le luaselau tausaga muamua atu. Ua maua i vaega o le eleele i le vaitaimi o Solomona ni toega o ni fausaga faamanatu tetele, o ni aai tetele ma ni o latou pa maualuluga, o le vave fausiaina o ni fale e nonofo ai tagata faatasi ai ma ni fale e fau faaputuputu faatasi e nonofo ai le au maumea, o le matuā faaleleia o le atamai i matātā o le faia o mea mai le ʻele ma lona gaosiaina. Tatou te maua ai foi toega o meataulima o ni oloa sa fai mai i ni nofoaga mamao, o faailoga na o ni faiga pisinisi ma ni fefaatauaiga o oloa sa faia faava-o-malo.”—The House of David.
Mai le Filemu Seia Oo i le Faatafunaga
12, 13. Na faapefea ona lē toe faaauauina ona faaauilumaina i Ierusalema le tapuaiga moni?
12 O le filemu ma le sologa manuia o Ierusalema, le aai sa iai le malumalu o Ieova, o se mataupu talafeagai lena mo tatalo. Na tusi mai Tavita: “Aioi atu outou ina ia manuia [“filemu,” NW] Ierusalema; e manuia i latou o e alolofa ia te oe. Ia i ai le manuia [filemu] i totonu o ou pa, o le manuia i totonu o ou maota. Ona o oʻu uso ma aʻu aumea mamae, ou te faapea atu ai lava, Ia ia te oe le manuia [filemu].” (Salamo 122:6-8) E ui sa faaeaina Solomona e fausia le malumalu matagofie i lena aai filemu, ae mulimuli ane na faaipoipo atu o ia i le tele o ni ana avā faapaupau. Ina ua toeaina o ia, sa maileia o ia e nei fafine ina ia faaauilumaina le tapuaiga i atua sese o na aso. O le faaaposetasi lenei na oo mai ai aafiaga leaga i le nuu atoa, ma aveesea ai mai le nuu ma ona tagatanuu le filemu moni sa iai.—1 Tupu 11:1-8; 14:21-24.
13 I le amatamataga o le nofoaiga a Reopoamo le atalii o Solomona, sa fouvale ai ituaiga e sefulu ma latou faatuina ai le malo i mātū o Isaraelu. Ona o a latou tapuaiga ifo i tupua, na faataga ai e le Atua lena malo ina ia faatoilaloina e Asuria. (1 Tupu 12:16-30) Sa faaautu pea i Ierusalema le malo i saute o ituaiga e lua o Iuta. Peitai na iu foi ina liliu ese i latou mai le tapuaiga mamā, ona faataga lea e le Atua lena aai faalogogata ina ia faaumatia e autau a Papelonia i le 607 T.L.M. E 70 tausaga o mafatia tagata sa Iutā i le tafeaga i Papelonia. Peitai, o le alofa mutimutivale o le Atua, na faatagaina ai i latou e toe foi atu i Ierusalema ma toe faafoisia le tapuaiga moni.—2 Nofoaiga a Tupu 36:15-21.
14, 15. Na faapefea ona toe maua e Ierusalema le matafaioi autū ina ua mavae le tafeaga i Papelonia, ae faatasi ai ma le ā le suiga?
14 Ina ua mavae le 70 tausaga o le faatafunaina, e lē taumatea sa sosolo le vao i fale ua faaleagaina. Na solofa i lalo pa o Ierusalema, ma avanoa tetele mea sa iai faitotoa o le aai ma tutū ai ʻolo. Peitai, sa loto tetele tagata Iutaia ia na toe foi atu. Na latou fausia se fata faitaulaga i le tulaga sa iai le malumalu muamua ma amata ona ofo atu a latou taulaga i aso taitasi ia Ieova.
15 O se amataga lelei lenei, peitai o lena Ierusalema toe faafoisia, o le a lē toe avea lava ma laumua o se malo e iai i lona nofoalii se tasi e tupuga mai i le tupu o Tavita. Na i lo lea, sa pulea tagata Iutaia e se kovana na tofia mai e i latou na faatoilaloina Papelonia, ma sa tatau ona totogi atu a latou lafoga i o latou matai Peresia. (Neemia 9:34-37) E ui ina iai Ierusalema i se tulaga ua “solia,” ae sa avea pea ma aai e tasi i le lalolagi atoa na fiafia faapitoa i ai le finagalo o Ieova le Atua. (Luka 21:24) Ona o iina le nofoaga tutotonu o le tapuaiga moni, sa avea ai foi ma sui o le aiā a le Atua e faatino ai lana pule silisiliese i le lalolagi e ala i lē tupuga mai i le tupu o Tavita.
Teteeina e Tuaoi Lotu Sese
16. Aisea na lē faaauau ai e tagata Iutaia na toe foi atu mai le tafeaga i Papelonia, lo latou toe fausiaina o Ierusalema?
16 E lei pine ae faavae loa e tagata Iutaia na toe foi atu i Ierusalema mai le tafeaga, le faavae o se malumalu fou. Peitai na auina atu e tuaoi o ē na tapuai i lotu sese, se tusi taufaaleaga i le tupu Peresia o Aretaseta, e faapea o le a fouvale tagata Iutaia. O le iuga, na faasā loa e Aretaseta le toe faaauauina o le fausia o Ierusalema. E mafai ona faaāta i lou mafaufau pe ana fai sa e ola ai i tuā iina i le aai, atonu e te tau mānatu po o le ā se lumanai o le a iai mo Ierusalema. E pei ona tulai mai, na lē toe faaauau ona fausiaina e tagata Iutaia le malumalu ae amata ona matuā naunau atu i le sailia o a latou lava meafaitino.—Esera 4:11-24; Hakai 1:2-6.
17, 18. E ala i ā auala na faamautinoa ai e Ieova le toe fausia o Ierusalema?
17 Pe tusa ma le 17 tausaga talu ona toe foi, na faatulai mai ai e le Atua perofeta o Hakai ma Sakaria e faasaʻo mafaufauga o ona tagata. Ina ua ootia ma salamō, sa toe amata ai loa e tagata Iutaia ona fausia le malumalu. I lena foi taimi, na avea ai Tariu ma tupu o Peresia. Sa ia toe faamausaliina le poloaiga a le tupu o Kuresa ina ia toe fausia le malumalu i Ierusalema. Na auina atu e Tariu se tusi i tuaoi o tagata Iutaia, e lapataia ai i latou ina ia ‘latou taumamao ese mai Ierusalema’ ae ia avane le lagolagosua tau tupe mai lafoga a le tupu ina ia faamaeʻa ai le galuega o le toe fausiaina.—Esera 6:1-13.
18 Na faamaeʻa e tagata Iutaia le malumalu i le tausaga lona 22 talu ona toe foi ane. E mafai ona e talisapaia o lenei mea mataina o se mea e tatau ona faamanatuina ma le fiafia tele. Peitai, i se isi vaega tele, o loo tumau pea ona iai Ierusalema ma ona pa i se tulaga faatamaia. Sa toe fausia le aai e tusa ma le mea sa manaomia ai i “ona po o Neemia le alii e pule, ma Esera le faitaulaga, le tusiupu.” (Neemia 12:26, 27) E foliga mai, e oo ane i le iuga o le senituri lona lima T.L.M., ua maeʻa ona toe fausia uma Ierusalema e avea o se aai autū o le lalolagi i aso anamua.
Ua Aliai Mai le Mesia!
19. Na faapefea ona amanaia e le Mesia le tulaga tutasi o Ierusalema?
19 Peitai, seʻi o tatou laaloa i nisi o senituri ae oo atu i se mea na tupu e tāua i le lalolagi aoao, o le fanau mai lea o Iesu Keriso. Na taʻu atu e le agelu a Ieova le Atua i le tinā taupou o Iesu: “E foai atu e le Alii le Atua ia te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā, . . . o lona malo foi e leai sona gataaga.” (Luka 1:32, 33) I tausaga mulimuli ane, na faia ai e Iesu lana Lauga taʻutaʻua i luga o le Mauga. I lena lauga, na ia avatu ai faalaeiauga ma fautuaga i le tele o mataupu. Mo se faataitaiga, sa ia uunaia lana au faalogologo e faataunuu a latou tautoga i le Atua, ae ia faaeteete i le soona faia o ni tautoga e lē uigā. Na fetalai Iesu: “Ua faalogo foi outou, na fai mai i e anamua, Aua e te tauto pepelo; a ia e avatu i le Alii o mea e te tauto ai. A ou te fai atu aʻu ia te outou, aua lava neʻi tauto; aua le tauto i le lagi, auā o le nofoalii lea o le Atua; po o le lalolagi, auā o le mea e tu ai ona aao lea; po o Ierusalema, auā o le aai lea a le Tupu silisili.” (Mataio 5:33-35) E lelei ona mātau sa amanaia e Iesu le tulaga tutasi o Ierusalema—le tulaga lea sa olioli ai mo le tele o senituri. Ioe, sa avea ma ‘aai a le Tupu silisili,’ o Ieova le Atua.
20, 21. O le ā le suiga tele na iai i uiga o le toatele o tagata sa nonofo i Ierusalema?
20 A o latalata i le iuga o lona soifuaga i le lalolagi, na faailoa atu ai e Iesu ia lava o se Tupu i tagata na nonofo i Ierusalema e avea ma o latou Tupu talafeagai ua faauuina. I le tali atu i lena taimi mataina, e toatele na alalaga mai ma le fiafia: “Ia manuia lē afio mai i le suafa o le Alii [Ieova]. Ia manuia le malo ua oo mai o lo tatou tamā o Tavita.”—Mareko 11:1-10; Ioane 12:12-15.
21 Peitai, e lei atoa se vaiaso, ae faataga e le motu o tagata taʻitaʻi lotu o Ierusalema e faapogaia ai lo latou tetee ane ia Iesu. Sa ia lapatai faapea o le a mou atu le tulaga lelei o le aai o Ierusalema ma le nuu atoa, i le silafaga a le Atua. (Mataio 21:23, 33-45; 22:1-7) Mo se faataitaiga, na faalauiloa e Iesu: “Ierusalema e, Ierusalema e, o lē fasiotia perofeta, ma fetogi i maa i e ua aauina atu ia te oe; ua tele lava oʻu manao e faapotopoto i lau fanau, e pei o le moa ona ofaofatai i lana toloai i lalo i ona apaau a e lei mafafai outou. Faauta, ua tuua lo outou fale, e faatafunaina.” (Mataio 23:37, 38) I le taimi o le Paseka i le 33 T.A., na faasalaina ai ma le lē tonu Iesu e i latou na tetee ia te ia, i fafo atu o Ierusalema. E ui i lea, na toe faatuina mai e Ieova Lē na ia Faauuina, ma faamamaluina o ia i le ola agaga e lē mafai ona oti i luga i Siona faalelagi, o se tulaga ua ausia e mafai e i tatou uma ona manuia mai ai.—Galuega 2:32-36.
22. Ina ua mavae le maliu o Iesu, o ā faatatauga na tele ina faasino atu i mea ia sa mauaina e Ierusalema?
22 I lena taimi ma faasolo mai, ua mafai ai ona malamalama, o le tele o valoaga e faatatau ia Siona po o Ierusalema e lei faataunuuina, o lea ua faatatauina atu i fuafuaga faalelagi pe i soo faauuina o Iesu. (Salamo 2:6-8; 110:1-4; Isaia 2:2-4; 65:17, 18; Sakaria 12:3; 14:12, 16, 17) O le tele o faamatalaga sa faatatau atu ia “Ierusalema” po o “Siona” sa tusia ina ua mavae le maliu o Iesu, e manino le iai o so latou uiga faafaatusa ma e lē faatatauina i le aai po o le nofoaga faaletino. (Kalatia 4:26; Eperu 12:22; 1 Peteru 2:6; Faaaliga 3:12; 14:1; 21:2, 10) O le faamaoniga faaiu o le lē toe avea o Ierusalema ma ‘aai a le Tupu silisili’ na oo mai lea i le 70 T.A. ina ua faatafuna e autau a Roma, e pei ona sa valoia e Tanielu ma Iesu Keriso. (Tanielu 9:26; Luka 19:41-44) E lei valoia maia e tusitala o le Tusi Paia, po o Iesu lava ia, se toe faafoisiaga mulimuli ane o le Ierusalema faalelalolagi ina ia ona toe maua le finagalo malie faapitoa o Ieova le Atua lea na olioli ai muamua.—Kalatia 4:25; Eperu 13:14.
Faataimuaga o le Filemu e Faavavau
23. Aisea e tatau ai pea ona tatou naunau ia Ierusalema?
23 I le autaluina o le talafaasolopito anamua o le Ierusalema faalelalolagi, e lē mafai ona faafitia e se tasi le ola aʻe o le aai e tusa ma le uiga o lona igoa—“E Maua Ai [po o se, Faavae] o le Filemu Valalua”—i le vaitaimi o le nofoaiga filemu a le tupu o Solomona. Peitai, o lena mea o se faataimuaga o le filemu ma le sologa lelei ua lē pine ona olioli ai lea o ē alolofa i le Atua, o i latou o le a ola i luga o se lalolagi ua faaliliuina e avea ma parataiso.—Luka 23:43.
24. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai tulaga sa taatele i le vaitaimi o le nofoaiga a Solomona?
24 O le Salamo lona 72 o loo taʻu mai ai tulaga sa taatele i le taimi o le nofoaiga a le tupu o Solomona. Peitai o lena pese matagofie sa faavaloaga mai ai faamanuiaga mo tagata o le a ola i lalo o le pulega faalelagi a le Mesia, o Iesu Keriso. Na pese le faisalamo e faatatau ia te ia: “O lana nofoaiga e tupu olaola mai ai le ua amiotonu; e manuia tele ai, seia leai se masina. . . . E laveai e ia o lē mativa i lona alaga mai; atoa ma le ua puapuagatia, ma le ua leai sona fesoasoani. E alofa atu ia i le ua vaivai ma le ua mativa; e faaola lava e ia e ua matitiva. E laveai o ia ia i latou ai le saua ma le faamalo; e silisili foi o latou toto i lona manatu. E taumafa o saito i le nuu i tumutumu lava o mauga.”—Salamo 72:7, 8, 12-14, 16.
25. Aisea e tatau ai ona tatou mananao e aʻoaʻoina atili nisi mea e uiga ia Ierusalema?
25 Maeu se faamafanafanaloto ma se faamoemoe ua saunia e nei upu mo ē alolofa i le Atua i Ierusalema ma so o se vaipanoa lava o le lalolagi! E mafai ona e iai faatasi ma i latou o le a olioli i le filemu i le lalolagi aoao i lalo o le Malo Faa-Mesia o le Atua. O le iloaina o tulaga sa iai muamua Ierusalema e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i fuafuaga a le Atua mo le fanau a tagata. O mataupu o loo sosoo mai o le a taulai atu i mea na tutupu talu ona mavae tausaga e fitusefulu ma lona valusefulu ina ua toe foi ane tagata Iutaia mai le tafeaga i Papelonia. O lenei mea e faamafanafanaloto ia i latou uma o loo faanaunau e tuuina atu le tapuaiga e taliaina e Ieova le Atua, le Tupu Silisili.
[Faaopoopoga i lalo]
a O taʻu o le “Mesia” (e maua mai le upu Eperu) ma le “Keriso” (mai le upu Eleni) e uiga uma atu o “Lē ua Faauuina.”
E te Manatua?
◻ Na faapefea ona avea Ierusalema ma nofoaga o le “nofoalii o Ieova”?
◻ O le ā le matafaioi tāua na faia e Solomona i le faaauilumaina o le tapuaiga moni?
◻ E faapefea ona tatou iloa sa lē toe avea Ierusalema ma nofoaga tutotonu o le tapuaiga a Ieova?
◻ Aisea tatou te naunau ai e aʻoaʻoina atili nisi mea e uiga ia Ierusalema?
[Ata i le itulau 10]
O le Aai o Tavita sa iai i le faatausiusiuga maualuga o le itu i saute, ae na faalautele atu e Solomona le aai i le agaʻi i le itu i mātū ma fausia ai iina le malumalu
[Ē Ana le Ata]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Ē Ana le Ata i le itulau 10]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.