Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 8/1 itu. 19-24
  • ‘Ua Ma Faia le Mea e Tatau Ona Ma Faia’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • ‘Ua Ma Faia le Mea e Tatau Ona Ma Faia’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Fesootaiga ma le Upu Moni o le Tusi Paia
  • Agaigai i Luma i le Upu Moni
  • Suiga o Tofiga
  • E Aogā le Olaga i Peteli
  • Se Sao Faaeaina i le Faatelega
  • Lesona ua Ou Aʻoaʻoina
  • Faamata o le Galuega Lenei e Sili Ona Lelei mo Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Pe Mafai Ona E Faaavanoaina Oe?
    La Tatou Faiva o le Malo—2001
  • Iʻuga Lelei o Laʻu Auaunaga Faataimi Atoa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
  • Vaavaai atu ma le Talisapaia i le “Fale o le Atua”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 8/1 itu. 19-24

‘Ua Ma Faia le Mea e Tatau Ona Ma Faia’

E PEI ONA FAAMATALAINA E GEORGE COUCH

Ina ua uma ona ma faaaluina le taeao i le faiva mai lea fale i lea fale, na aumai ai i fafo e laʻu paga ni sanuisi se lua. Ina ua uma ona ma aai, na ou tago ai seʻi aʻe se sikaleti e ula. Na fesili mai o ia: “O le ā le umi talu ona e iai i le upu moni?” Sa ou fai atu i ai: “O le po anapo o le uluai sauniga lava lea ua ou auai atu i ai.”

NA OU fanau ia Mati 3, 1917, i se faatoaga e tusa ma le 30 maila (50 kilomita) i sasaʻe o Pittsburgh, Pennsylvania, i le Iunaite Setete o Amerika, e latalata i le aai laitiiti o Avonmore. O iina na tausia aʻe ai e oʻu mātua i matou ma oʻu uso e toʻafā ma loʻu tuafafine.

Sa lē tele ni aʻoaʻoga faalotu na matou maua. Sa iai taimi na ō ai oʻu mātua i le lotu, ae na taofia lo la toe auai a o matou laiti lava. Ae ui i lea, sa matou talitonu i Lē na Foafoaina Mea, ma o le olaga o lo matou aiga, sa mulimuli i mataupu silisili faavae o loo i le Tusi Paia.

O le toleniga aupito sili ona lelei na ou maua mai oʻu mātua, sa faatatau lea i tiute tauave—i le auala e talia ai ma faatinoina ai. O le olaga masani lena i le faatoaga. Ae sa lē na o galuega uma foi lo matou olaga. Sa matou olioli i faafiafiaga mamā, e pei o le taaalo pasiketi polo ma le pesi polo, tiʻetiʻe solofanua, ma le aau. Sa seāseā lava maua ni tupe i na aso, ae sa fiafia lava le olaga i le faatoaga. Sa matou ō atu i le aʻoga i se faleaʻoga e tasi le potu a o iai i vasega laiti, ma sa matou ō atu i le aʻoga i le taulaga ina ua matou oo i vasega maualuluga.

I se tasi po na ma savalivali ai i le taulaga ma laʻu uo. Na sau ai i fafo mai lona fale se teine aulelei e faatalofa mai i laʻu uo. Sa faafeiloai atu aʻu e laʻu uo ia Fern Prugh. Sa faigofie lava, ona sa nofo o ia i le auala i le poloka lea na tu ai le aʻoga maualuga. E masani lava ona ou ui atu e pasia lona fale, a o iai Fern i fafo o loo faia ana galuega masani. E manino mai lava, o ia o se teine e filigā i galuega, lea na faafiafiaina ai aʻu. Sa oo ina atiina ae ai sa ma faauooga, ma le alofa o le tasi i le isi ma na ma faaipoipo ai ia Aperila i le 1936.

Le Fesootaiga ma le Upu Moni o le Tusi Paia

Ae ou te lei fanau mai, sa iai se fafine ua tagata matua sa faileagaina e tagata i le taulaga ona o lana lotu. Sa asiasi atu i ai loʻu tinā i Aso Toonai pe a alu atu i le taulaga e faatau. Sa faamamā e Tinā lona fale ma fesoasoani ia te ia i ona manaoga, ma sa faia faapea seia oo ina maliu le fafine. Ou te talitonu sa faamanuia e Ieova ia Tinā ona sa matuā agalelei lava o ia i lenei fafine, o lē sa avea o se tasi o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona taʻua ai Molimau a Ieova i na aso.

I se taimi mulimuli ane, na maliu faafuasei ai le tama teine laitiiti a le tuafafine o loʻu tamā. E lei tele se faamafanafanaga na avatu e le lotu i le tuafafine o loʻu tamā, ae sa faia faapena e se tuaoi, o ia o se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Sa faamatala atu e le Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ia te ia le mea e tupu pe a oti se tagata. (Iopu 14:13-15; Failauga 9:5, 10) Sa avea lena o se puna o faamafanafanaga sili. I lea, na talanoa atu ai le tuafafine o loʻu tamā ia Tinā e uiga i le faamoemoe o le toe tu. O lenei mea na faagaeeina ai le fiafia o Tinā, talu ai na maliliu ona mātua a o laitiiti lava o ia ma sa naunau ai o ia e fia iloa le mea e tupu i se tagata pe a maliu. O lena mea na tupu na tamau ai i loʻu loto le tāua o le faaaogaina pea o avanoa e molimau lē fuafuaina atu ai.

I le faagasologa o vaitausaga e amata mai i le 1930, na amata ai ona faalogologo Tinā i faasalalauga i le leitiō i taeao o Aso Sa a Joseph F. Rutherford, o lē sa avea ma peresitene o le Watch Tower Bible and Tract Society i lena taimi. I le faagasologa o na tausaga, na amata ai foi e Molimau le galuega talaʻi mai lea fale i lea fale i le mea lea sa matou nonofo ai. Sa latou faatu se laau tautala e mafai ona feaveai i lo matou fanua i lalo o se laau paolo ma ta ai lauga ua uma ona puʻeina a le uso o Latafoti. O na lauga na puʻeina, ma mekasini o Le Olomatamata ma le Golden Age (lea ua avea nei o le Ala Mai!) na faatupuina ai le naunau fiafia o Tinā.

I ni nai tausaga mulimuli ane, i le 1938, na auina atu ai i le meli se pepa i tagata uma lava na fai tusiga i Le Olomatamata e valaaulia ai i latou i se sauniga faapitoa i se fale o se uso e tusa ma le 15 maila (25 kilomita) le mamao. Sa manao Tinā ina ia auai, o lea na matou ō ai faatasi ma Tinā, o i maʻua ma Fern, ma oʻu uso e toalua. O John Booth ma Charles Hessler, o ovasia femalagaai o Molimau a Ieova, na la fofogaina mai lauga i le tusa ma le toasefulu lua o i matou. Mulimuli ane, na amata ai ona la faamaopoopoina se vaega ina ia auai i le faiva i le taeao na sosoo ai. E leai se tasi na tauofo e ō atu ma i laʻua, o lea na tofi mai ai aʻu e le uso o Hessler ma fesili mai, “Aisea tatou te lē ō ai?” Ou te lei iloa tonu po o le ā le mea o le a la faia, ae e leai se mafuaaga na ou mafaufauina e tatau ai ona ou lē alu e fesoasoani ia i laʻua.

Sa matou ō atu mai lea fale i lea fale seia oo i le aoauli, ona avaʻe lea e le uso o Hessler ni sanuisi se lua. Sa ma nonofo i le faasitepu o le falesa ma amata ona ma aai. O le taimi la na ou seʻi aʻe ai lena sikaleti, na iloa ai e le uso o Hessler e na o le tasi lava le sauniga na ou auai. O le po lava lena na alu atu ai o ia i lo matou fale mo se taumafataga ma talosaga mai ia i matou ina ia valaaulia o matou tuaoi mo se talanoaga faale-Tusi Paia. Ina ua uma le taumafataga, na ia faia ai loa se suesuega faale-Tusi Paia ma i matou ma fai atu se lauga i le tusa ma le toasefulu o i latou na ō mai. Na ia faapea mai ia i matou, e tatau ona faia sa matou suesuega faale-Tusi Paia i vaiaso uma lava. E ui lava sa lē mananao ai o matou tuaoi i lenei mea, ae sa ma fuafuaina ma Fern e faia sa ma suesuega faale-Tusi Paia faalevaiaso i le aiga.

Agaigai i Luma i le Upu Moni

E lei umi mulimuli ane, ae ma ō loa ma Fern i le faiva i le fanua. Sa ma nonofo i le nofoa i tua o le taavale, ma na seʻi faatoʻā uma lava ona tutu a ma sikaleti, ae faliu mai loa loʻu uso matua ia i maʻua ma faapea mai: “O lea faatoʻā ou iloaina lava e lē ulaula Molimau a Ieova.” Sa togi loa e Fern lana sikaleti i fafo o le faamalama—ae sa faauma lava laʻu sikaleti. E ui lava sa ma fiafia i le ulaula, ae ma te lei toe tagofia lava se sikaleti.

Ina ua uma ona ma papatiso i le 1940, na ma auai ma Fern i se sauniga lea na ma suesueina ai se mataupu na faalaeiauina ai le auaunaga faapaeonia, e pei ona taʻua ai le galuega faataimi atoa. I lo ma agaʻi atu i le fale, na fesili mai ai se uso: “Aisea e te lua lē paeonia ai ma Fern? E leai se mea o taofia ai oulua.” Sa lē mafai ona ma tetee atu ia te ia, o lea na faaavanoa ai i maʻua mo le auaunaga paeonia. O lea, na ou tuuina atu ai se tusi e faailoa atu ai le faamutaina o laʻu galuega pe a mavae aso e 30, ma faia loa a ma fuafuaga e paeonia.

Na matou talanoa ma le Sosaiete o le Olo Matamata e faatatau i le oganuu o le a ma auauna ai, ma na ma ō atu loa i Baltimore, i Maryland. Sa iai se fale mo paeonia iina, ma o le tau mo le potu ma le nonofo ai, e $10 Amerika i le masina. Na iai a ma tupe faasao sa ma manatu o le a faigofie ai ona tausia i maʻua seia oo ia Amaketo. (Faaaliga 16:14, 16) Auā sa ma manatu pea lava e faapea, ua matuā latalata mai lava Amaketo. O lea, ina ua amata ona ma paeonia, na tuua lo ma fale ma isi mea uma lava sa ma faanaunau i ai.

Sa ma paeonia i Baltimore mai le 1942 e oo i le 1947. Sa matuā faateteleina le tetee i le galuega a Molimau a Ieova i na tausaga. Nai lo o lo ma ō atu i la ma taavale i fale o a ma tagata suesue o le Tusi Paia, i nisi taimi e ave ai i maʻua i se taavale a se tasi tagata. O le auala lena e lē mafai ai ona seleia paʻu o la ma taavale. E leai se tasi e manao i na teteega, ae e mafai ona ou faapea atu sa ma maua pea le olioli i le faiva i le fanua. O le mea moni, sa ma vaavaai atu i luma mo sina fiafiaga i le faia o le galuega a le Alii.

Sa lei pine ae uma tupe uma ia na ma teuina. Ua lē lelei paʻu o la ma taavale, faapea ma o ma lavalava ma seevae. E faalua pe faatolu ona ma mamaʻi mo ni taimi uumi. Sa lē faigofie ona faaauau pea, ae lei tāitai lava ona oo ia i maʻua se manatu e solomuli. E lē tāitai foi ona ma talanoa i ai. Sa faafaigofie lo ma olaga ina ia mafai ai ona ma tumau pea i le galuega paeonia.

Suiga o Tofiga

I le 1947 na ma ō atu ai i le tauaofiaga i Los Angeles, i Kalefonia. A o ma iai iina, na tuuina mai ai ia i maʻua ma loʻu uso o Viliamu ni tusi e tofia ai i maʻua i le galuega femalagaai e asiasi ma fesoasoani atu i faapotopotoga. E ma te lei mauaina ni toleniga faapitoa mo lena galuega i tuā i lena taimi. Sa na ona ma talia lava o tofiga ma ō loa. I le faagasologa o le isi fitu tausaga na sosoo ai, na ma auauna ai ma Fern i Ohio, i Michigan, i Indiana, Illinois, ma Niu Ioka. I le 1954 na valaaulia ai i maʻua ina ia auai i le vasega lona 24 i Kiliata, o se aʻoga e toleni ai misionare. A o ma iai iina, na maua ai Fern i le maʻi pipili (polio). E fiafia lava ona sa toe malosi lelei o ia, ma na tofia ai i maʻua i le galuega femalagaai i Niu Ioka ma Connecticut.

A o ma auauna i Stamford, i Connecticut, na valaaulia ai i maʻua e Nathan H. Knorr, le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata i lena taimi, ina ia ma ō atu i Peteli mo le faaiuga o le vaiaso e matou te tafafao ma lona faletua o Audrey. Na la saunia se taumafataga manaia ma i maʻua o le fasipovi ma ona teuga eseese. Sa ma masani ia i laʻua i se taimi muamua atu, ma sa lava loʻu iloa lelei o le uso o Knorr na ou iloa ai e faapea, e iai se isi mea o mafaufau i ai o ia e ese ai mai la matou aufaatasiga ma le taumafataga. Mulimuli ane i lena po, na ia fesili mai ai ia te au, “O le ā sou manatu, e te fia sau i Peteli?”

Sa ou tali atu: “Ou te lē o matuā mautinoa; ou te lē o iloa le tele o mea e uiga i le olaga i Peteli.”

Ina ua uma ona mafaufau e uiga i lenei mea mo ni nai vaiaso, na ma faailoa atu ai i le uso o Knorr e faapea, o le a ma ō atu pe afai e manao ai o ia ma te ō atu. I le vaiaso na sosoo ai, na ma maua ai se tusi ina ia ma lipoti atu i le ofisa o Peteli i le aso 27 o Aperila, 1957, o lona 21 ai lena o tausaga talu ona ma faaipoipo.

I lena uluai aso i Peteli, na tuuina mai ai e le uso o Knorr ni faatonuga manino ia te au e faatatau i le mea sa faatalitalia. Na ia faapea mai ia te au: “E lē o toe avea nei oe ma auauna o le matagaluega; ua e sau iinei ina ia e galue i Peteli. O le galuega aupito sili lenei ona tāua e tatau ona e faia, ma matou te manaomia oe ina ia faaaogā atoatoa lou taimi ma lou malosi i le faatatauina o toleniga ia e te maua iinei i Peteli. Matou te manaomia oe ina ia e nofo iinei.”

E Aogā le Olaga i Peteli

O le uluai tofiga na ou maua, o le vaaia lea o le Matagaluega o Mekasini ma le Felauaiga i le Meli. Mulimuli ane, ina ua mavae le tusa ma le tolu tausaga, na talosaga mai ai le uso o Knorr ina ia ou lipoti atu i lona ofisa. Sa ia faailoa mai ia te au i lena taimi e faapea, o le mafuaaga moni na aumaia ai aʻu i Peteli, ina ia ou galue i le aiga. Na tuusao mai lava ana faatonuga i le faapea mai, “Ua e sau iinei ina ia vaaia le Aiga Peteli.”

O le vaaia o le Aiga Peteli ua faamanatu mai ai ia te au e uiga i lesona na aʻoaʻoina ai aʻu e oʻu mātua a o oʻu tuputupu aʻe i le faatoaga. O se Aiga Peteli e matuā pei lava o se aiga masani. E iai lavalava e manaomia ona faamamā, o meaʻai e manaomia ona saunia, ipu e fufulu, teuina o moega, ma isi lava mea faapena. O loo taumafai ē e vaaia le faatulagaga o le aiga ina ia avea Peteli o se nofoaga toafilemu e nonofo ai, o se fale e mafai ona taʻua e se tagata e faapea o lona aiga.

Ou te talitonu e tele ni lesona e mafai ona aʻoaʻoina e aiga mai le auala o loo faagaoioia ai Peteli. E matou te fealapō lava ma amata lo matou aso i manatu faaleagaga e ala i le talanoaina o le mau o le Tusi Paia i aso taitasi. Ua faatalitalia i matou ina ia galulue mamafa ma ola i se olaga paleni ma pisi. O Peteli e lē pei o se monaseri, e pei ona manatu ai nisi. E tele mea e mafai ona matou faataunuuina ona o lo matou ola e tusa ma la matou faasologa. E toatele lava ua faapea mai o le toleniga lea o loo latou maua iinei, sa aogā mulimuli ane ia i latou i le taliaina o tiute tauave i o latou aiga faapea ma le faapotopotoga Kerisiano.

O tane ma fafine talavou o ē ō mai i Peteli, atonu e tofia atu e galulue i le faamamāina o fale, tataina o lavalava, pe galulue i le falegaosimea. Atonu e taumafai le lalolagi e faatalitonu i matou e faapea, o na galuega faaletino, e faatauvaa ma e lē fetaui ma o matou tulaga. Ae peitai, ua oo ina talisapaia e le au talavou i Peteli e faapea, o na tofiga i galuega e tatau mo lo matou aiga ina ia mafai ai ona sologa lelei ma fiafia.

E ono faatupuina foi e le lalolagi le manatu e faapea e te manaomia se tulaga lelei ma se faaeaga maualuga ina ia maua ai le fiafia moni. E sese lena vaaiga. Pe afai tatou te faia mea ua tofia mai ia i tatou e faia, ua tatou ʻfaia mea e tatau ona tatou faia,’ ma e tatou te maua ai le faamanuiaga mai ia Ieova. (Luka 17:10) E pau lava le auala e mafai ona tatou maua ai le loto malie moni ma le fiafia pe afai tatou te manatua le fuafuaga o la tatou galuega—o le faia o le finagalo o Ieova ma faaauiluma manaoga o le Malo. Afai e teu lena mea i o tatou mafaufau, ona mafai lea ona avea so o se tofiga ma mea e olioli ma faamalieina ai.

Se Sao Faaeaina i le Faatelega

I le tauaofiaga na faia i Cleveland, Ohio, i le 1942, e sili atu i le sefulu tausaga ae ma te lei ō mai i Peteli, na fofogaina atu ai e le uso o Knorr le lauga “Peace—Can It Last?” (Le Filemu—Pe Mafai ona Tumau?) Sa ia faamanino mai ai e faapea, o le Taua Lona Lua a le Lalolagi lea na faia i lena taimi, o le a faaiuina ma o le a oo mai le taimi e filemu ai lea o le a maua ai se avanoa mo le faateleina o le tauiviga mo le talaʻiga. Na faavaeina ai i le 1943 le Aʻoga o Kiliata e toleni ai misionare faapea ma le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate ina ia faaleleia ai tomai o uso e tautala atu ai i le lautele. Na faamaopoopoina ai foi tauaofiaga tetele. Ae maise lava tauaofiaga lauiloa na faia i vaitausaga e amata mai i le 1950 i le Yankee Stadium, i Niu Ioka. E tusa ai ma tauaofiaga iina i le 1950 ma le 1953, sa ou maua ai le avanoa e fesoasoani ai i le faatulagaina o le nofoaga tele i le Aai mo Karaveni ina ia mafai ona nonofo ai le faitau sefuluafe o tagata mo aso e valu o na tauaofiaga taitasi.

Ina ua maeʻa na tauaofiaga, e aofia ai ma le tauaofiaga aupito telē i tauaofiaga uma lava i le 1958, sa iai ni faatelega tetele i tagata talaʻi o le Malo. O lenei mea na aafia tuusao ai lava la matou galuega i Peteli. I le faaiuiuga o tausaga o le 1960 ma le amataga o tausaga o le 1970, na matou iloa ai le matuā manaomia o ni avanoa ma ni potu e nonofo ai le aufaigaluega. Ina ia faafaleina lo matou aiga ua faatuputeleina, sa manaomia ai nisi potu moe, umukuka, ma potu e ʻaai ai.

Na talosaga mai ai le uso o Knorr i le uso o Max Larson, le ovasia o le falegaosimea, ma aʻu ina ia vaavaai mo se fanua e talafeagai mo le faatelega ua iai. I le 1957, ina ua ou sau i Peteli, sa nonofo ai lo matou aiga e tusa ma le toʻa 500 i se fale telē e tasi. Ae i le faagasologa o tausaga, na faatau ai e le Sosaiete ma toe faafou ni faletalimalo tetele se tolu e latalata ane—le Towers, le Standish, ma le Bossert—faapea foi ma le tele o fale mautotogi laiti. I le 1986 na faatauina ai e le Sosaiete le fanua lea na faatuina ai le faletalimalo o le Margaret ma faia ai le fale fou matagofie na faia ai iina e avea ma aiga mo le toʻa 250 o tagata. Ona oo lea i le amataga o tausaga o le 1990, na fausia ai se fale fogafale 30 e nonofo ai le isi toʻa 1,000 o le aufaigaluega faaopoopo. Ua mafai nei e le fale Peteli i Brooklyn ona faafaleina ma tausia le sili atu i le 3,300 sui o lo matou aiga.

Na faatauina foi se fanua i Wallkill, Niu Ioka, e toetoe lava selau maila (160 kilomita) le mamao mai le fale Peteli i Brooklyn. I le faagasologa o tausaga e amata atu i le faaiuga o tausaga o le 1960, na fausia ai loa iina se fale e nonofo ai ma se fale lomitusi tele. I le taimi nei, e tusa ma le 1,200 sui o lo matou aiga Peteli o loo nonofo ma faigaluega ai iina. I le 1980 na amata ai ona sailia se fanua e tusa ma le 600 eka (250 hekatea) e latalata ane i le Aai o Niu Ioka ma e lelei auala e feoai ai. Na ʻata le sui o le kamupani e faatauina fanua ma faapea mai: “O fea o le a outou maua ai se ituaiga o fanua faapena? E matuā lē mafai lava.” Ae i le taeao na sosoo ai na ia toe telefoni atu ai ma faapea atu: “O lea ua ou maua le fanua mo outou.” Lea ua lauiloa i aso nei o le Nofoaga Tutotonu Tau Aʻoaʻoga a le Olomatamata (Watchtower Educational Center) i Patterson, Niu Ioka. O iina o loo faia ai aʻoga ma e iai le aiga e sili atu i le 1,300 faifeau.

Lesona ua Ou Aʻoaʻoina

Ua ou iloa e faapea, o se ovasia lelei e mafai ona ia utufia mai ni faamatalaga tāua mai isi. O le tele o manatu na faaeaina aʻu e faatinoina i le avea o se ovasia i Peteli, na ou maua mai i isi.

Ina ua ou toaitaunuu atu i Peteli, o le toatele lava ua oo atu ina matutua e pei o lea ua ou iai i le taimi nei. O le toatele ua leai i le taimi nei. O ai o suia i latou ua matutua ma ua maliliu? E lē o taimi uma lava e filifilia ai i latou e sili atu ona tomai. A o i latou lava o loo iai iinei, o loo galulue faamaoni i le galuega, ma ua faaavanoa atu i latou.

O le isi mataupu tāua ia manatua, o le tāua o le iai o se avā lelei. O le lagolagosua a si aʻu avā pele o Fern, ua avea o se fesoasoani sili ia te au i le faataunuuina o oʻu tofiga faatiokarate. E iai i tane le tiute tauave o le faamautinoa lea ua olioli a latou avā i o latou tofiga. Sa ou taumafai e fuafua se mea ma te mananao i ai e fai. E lē o se mea taugatā, ae e na o se mea e ese mai i galuega masani. O le tane lava na te faia mea e faafiafia ai lana avā. E matuā tāua tele lona taimi e faaalu faatasi ma ia ma e vave lava ona mavae atu, o lea e manaomia ai ona ia faaaogā lea taimi i se auala sili.

Ua ou fiafia ona o loo oʻu ola i aso e gata ai lea na fetalai i ai Iesu. O le taimi aupito sili lenei ona maofa ai i le talafaasolopito uma o le tagata. Ua mafai ai ona tatou matauina ma iloa e o tatou mata o le faatuatua le auala o loo faagaoioia ai e le Alii lana faalapotopotoga e sauniuni atu ai mo le oo mai o le lalolagi fou ua folafolaina mai. Pe a ou toe tepa i tua i loʻu olaga i le auaunaga ia Ieova, ua mafai ai ona ou iloa e faapea, o Ieova, o lē o loo faagaoioia lenei faalapotopotoga—ae lē o tagata. Ua na o i tatou o ni ana auauna. Ona o ni auauna, e tatau ai lava ia i tatou ona vaavaai atu pea ia te ia mo le taitaiga. Afai lava na te faailoa mai ia i tatou le mea e tatou te faia, e ao lava ona tatou usiusitai ma felagolagomai i le faia.

Ia e felagolagomai atoatoa ma le faalapotopotoga, ma o le a faamautinoa ai ia te oe le mauaina o se olaga e matuā tauia, ma fiafia. E tusa lava po o le ā o loo e faia—po o le auaunaga faapaeonia, galuega matagaluega, galue o se tagata talaʻi i se faapotopotoga, auaunaga i Peteli po o le galuega faamisionare—ia mulimuli i faatonuga ua faaauivi mai, ma ia avea lou tofiga o se mea tautele ia te oe. Taumafai i le mea sili e te mafaia ina ia e olioli ai i tofiga uma lava, ma i aso taitasi e te galue ai i le auaunaga ia Ieova. Ioe, o le a e lagona le vaivai, pe tele foi galuega pe oo foi ina lotovaivai. O le taimi tonu lava lena e tatau ai ona e manatua le mafuaaga na tuuina atu ai lou ola ia Ieova. Ina ia faia lona finagalo, ae lē o lou lava loto.

E lei iai lava se aso na ou alu ai ou te galue ma ou te lei olioli ai i mea na ou faia. Aisea? Auā ina ua tuuina atu i maʻua ma le tagata atoa ia Ieova, ua ma maua ai le loto malie i le iloa ʻua ma faia le mea e tatau ona ma faia.’

[Ata i le itulau 19]

Le Matagaluega o Mekasini

[Ata i le itulau 19]

Le Aai mo Karaveni, i le 1950

[Ata i le itulau 19]

A o ma paeonia i Baltimore, i le 1946

[Ata i le itulau 19]

Maʻua ma Fern i le Aai mo Karaveni i le 1950

[Ata i le itulau 22]

Faatasi ma Audrey ma Nathan Knorr

[Ata i le itulau 23]

Nofoaga Tutotonu Tau Aʻoaʻoga a le Olomatamata i Patterson, Niu Ioka

[Ata i le itulau 24]

I maʻua ma Fern i aso nei

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga