Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w01 6/15 itu. 27-30
  • Le ‘Au Hasamonia ma Āuga na Tutupu Mai Ai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le ‘Au Hasamonia ma Āuga na Tutupu Mai Ai
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Faateleina le Fia Tutoʻatasi ma le Lē Autasi
  • O Isi Faalautelega ma Sauāga
  • Tulaʻi Mai Faresaio ma Satukaio
  • Faateleina Faiga Faapolotiki, Faaitiitia Faiga Faaletapuaʻiga
  • O Āuga Mai le ʻAu Hasamonia
  • O Ai le Au Makapaio?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • “Ia Matuā ‘Alo ese i le Mea Faafefete a le Au Faresaio ma le Au Satukaio”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Ua Faaiua e le Malamalama Tausaga o le Pogisa
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • “I Ona Pō o le Tupu o Herota”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
w01 6/15 itu. 27-30

Le ʻAu Hasamonia ma Āuga na Tutupu Mai Ai

A O IAI Iesu i le lalolagi, sa vaevaeina le lotu Iutaia i ni vaega, ma sa tausiniō uma i le fia puleaina o tagata. O le tulaga lena o loo faailoa mai i tala o Evagelia faapea i tusitusiga a le tusitala o talafaasolopito i le uluaʻi senituri, o Josephus.

I lena vaitaimi, sa malosi le ʻau Faresaio ma le ʻau Satukaio i le faatalitonuina o manatu o le lautele, ma oo ai lava i le tulaga ua teena ai le avea o Iesu ma Mesia. (Mataio 15:1, 2; 16:1; Ioane 11:47, 48; 12:42, 43) Ae peitaʻi, e lē o taʻua lava nei vaega malolosi e lua i Tusitusiga Eperu.

Na faatoʻā taʻua e Josephus le ʻau Satukaio ma le ʻau Faresaio ina ua talanoaina le senituri lona lua T.L.M. I lena taimi, sa lolo atu le toʻatele o tagata Iutaia i le faatosina mai o faiga faa-Eleni, o lona uiga, o agaifanua ma filosofia a Eleni. Sa pasae aʻe le feitagaʻi i le vā o le faiga faa-Eleni ma faiga faa-Iutaia ina ua faaleaga e pule mai le ʻau sā Selukō le malumalu i Ierusalema, i le faapaiaina mo Seu. Sa iai se taʻitaʻi malosi mai Iutaia, o Iuta Makapaio, e mai se aiga sa lauiloa o le ʻau Hasamonia, o ia lea na taʻitaʻia se ʻaufouvale ma latou laveaʻia ai le malumalu mai pulega a tagata Eleni.a

O tausaga na sosoo mai ina ua mavae le fouvalega a le ʻau Makapaio, faapea foʻi ma manumalo na maua, sa matilatila mai ai le faatūina o ni lotu mavae e faavae aʻe i manatu feteenaʻi, e taufai faatavā ai lava po o ai na te mauaina le vaega toʻatele o tagata Iutaia. Ae aiseā na tupu aʻe ai lenei tulaga? Aiseā na matuā fevaevaeaʻi ai le lotu Iutaia? Mo se tali, seʻi o tatou iloiloina le talafaasolopito o le ʻau Hasamonia.

Ua Faateleina le Fia Tutoʻatasi ma le Lē Autasi

Ina ua ausia e Iuta Makapaio lona sini faalelotu o le toe faafoʻisia o le tapuaʻiga i le malumalu o Ieova, ona avea lea o ia ma se tagata faipolotiki. O le iʻuga, e toʻatele tagata Iutaia na lē toe mulimuli atu i a te ia. Peitaʻi, sa faaauau pea ona ia tau e tetee atu i pule a le ʻau sā Selukō, sa osia se feagaiga ma Roma, ma sa taumafai foʻi e faavae se Setete tumaʻoti o le faiga o mea a Iutaia lava ia. Ina ua fasiotia Iuta i le taua, sa faaauau e ona uso o Ionatana ma Simona le taua. I le taimi muamua, sa matuā tetee lava pule a le ʻau sā Selukō i le ʻau Makapaio. Peitaʻi mulimuli ane, na malilie taʻitaʻi i ni maliega faapolotiki sa faatulaʻi atu, ma maua ai loa e le ʻauuso Hasamonia sina pulega tutoʻatasi.

E ui o tuaa o le ʻau Hasamonia o ni ositaulaga, ae leai lava se tasi o i latou na galue i le tulaga o se ositaulaga sili. Sa manatu le toʻatele o tagata Iutaia, o lenei tofiga e tatau ona faatinoina e ositaulaga mai le gafa o Satoka, o lē na tofia e Solomona e avea ma ositaulaga sili. (1 Tupu 2:35; Esekielu 43:19) Sa faaaogāina e Ionatana faiga taua ma le taulimaina ma le faautauta o mataupu, e uunaʻia ai le ʻau Seluko ina ia tofia o ia e fai ma ositaulaga sili. Peitaʻi, ina ua maliu Ionatana, sa tele atu isi mea na ausia e lona uso o Simona. I a Setema o le 140 T.L.M., na avatu ai se poloaʻiga tāua i Ierusalema, sa lolomia i papa apamemea i ni tusitusiga faa-Eleni e faapea: “Ua faamaonia ai ia te ia [Simona] e le tupu o Temetiu [le pule o Eleni mai le ʻau sā Selukō] le tofiga o ositaulaga sili. Ma le tasi foi, ua na avea o ia mana uō, ma ua na faamamaluina o ia i le mamalu tele. . . . Ma ua loto tagata Iutaia ma le au ositaulaga ia avea o ia mo latou taʻitaʻi ma lo latou ositaulaga sili e faavavau, seʻia oo ina tulaʻi mai se perofeta faamaoni.”—1 Makapaio 14:38-41 (se tusi o talafaasolopito o loo maua i le Apokalifa).

O le tofiga o Simona e avea o se taʻitaʻi ma se ositaulaga sili—mo ia atoa ma ē na tupuga mai i a te ia—o se tofiga na ioeina e lē gata i le pule a le ʻau Seluko mai se isi atunuu ae ua ioeina foʻi e “le Fonotaga Sili” a ona lava tagata. Na faailogaina i lenei mea se taililiu tāua. E pei ona faaupu ai e le tusitala o talafaasolopito, o Emil Schürer e faapea, o le taimi lava na faavaeina ai se nofoaiga faapolotiki e le ʻau Hasamonia, “sa latou leʻi toe manatu mamafa i le faataunuuina o le Torah [Tulafono Faa-Iutaia] ae na mua ona ano i le puipuia ma le faalauteleina o la latou pulega faapolotiki.” Ae peitaʻi, ona o le faaeteete o Simona ia lē faatigā i faalogona o tagata Iutaia, sa ia faaaogā ai le taʻu “taʻimua,” po o le “taʻitaʻi o tagata,” na i lo le “tupu.”

E lē o tagata uma na fiafia i le faoa e le ʻau Hasamonia o le pule i faiga faalotu atoa ma le faapolotiki. I se faamatalaga a le toʻatele o tagata atamamai, o le vaitaimi tonu lena na faavae aʻe ai le vaega o tagata sa faaigoa o le Qumran. O se ositaulaga mai le gafa o Satoka, lea e manatu i ai ua taʻua i tusitusiga a le ʻau Qumran e faapea o “le Aʻoaʻo o le Amiotonu,” o ia lea na alu ese mai Ierusalema ma na taʻitaʻia se vaega tetee i le Toafa o Iutaia e latalata ane i le Sami Mate. O se tasi o tusi tāʻai o le Sami Mate, o se faamatalaga i le tusi o Sapakuka, o loo taʻusalaina ai “le Ositaulaga Amioleaga o lē, i le amataga sa lauiloa i le upu moni, peitaʻi, ina ua pule i a Isaraelu na oo ina faamaualuga lona loto.” E talitonu le toʻatele o tagata atamamai e fetaui uma lava i a Ionatana po o Simona le faamatalaga a lea lotu e uiga i le “Ositaulaga Amioleaga” sa fai ma pule.

Sa faaauau pea ona faia e Simona osofaʻiga faafitafita ina ia faalautele atu ai le oganuu sa ia puleaina. Ae peitaʻi, na faafuaseʻi ona muta lana pulega ina ua tagatavaleina o ia ma ona atalii e toʻalua e le tane a lona afafine, le tamāloa o Tulomaio, a o faia sa latou tausamiga e lata ane i Ieriko. Sa leʻi taulau lenei taumafaiga mo le mauaina o le pule. Sa logoina atu i a Ioane Hikanasa (John Hyrcanus), o le atalii sa totoe o Simona, le taupulepulega e fasiotia o ia. Ona ia puʻea lea o ē na fuafua e tagatavaleina o ia, ma na tauaveina ai loa le taʻitaʻiga ma le faiva faaositaulaga sili, e suitulaga ai i lona tamā.

O Isi Faalautelega ma Sauāga

I le taimi muamua, na fesagaʻi Ioane Hikanasa ma ni faamataʻuga mataʻutia mai ʻautau a Suria, ae i le 129 T.L.M., na malolo ai le nofoaiga a le ʻau Seluko i sa latou taua na fai ma Patia. E tusa ai o se aafiaga o lenei taua i le ʻau Seluko na tusi mai le tagata atamai Iutaia o Menahem Stern e faapea: “Na toetoe lava malepe uma le faatulagaga atoa o le malo.” O lea, sa mafai e Hikanasa ona “toe maua atoatoa le tulaga tutoʻatasi o Iutaia i faiga faapolotiki, ma amata ai ona faalautele atu i itulagi eseese.” Ma na faapena ai lava ona ia faia lena faalautelega.

Ona o lea ua leai ni faamataʻuga mai Suria e toe taofiofia ai o ia, sa amata loa ona osofaʻia e Hikanasa oganuu i fafo atu o Iutaia, ma faatoʻilaloina i latou. Sa tatau i tagata na nofoia na oganuu ona latou liliu atu i le lotu Iutaia, auā o lo latou lē faia faapea o le a olopalaina ai o latou aai. O se tasi o na osofaʻiga sa faasagasaga atu i tagata Itumaia (tagata Etoma). E faatatau i lenei taumafaiga, na faapea mai ai Stern: “O le faaliliuina o tagata Itumaia, o se uluaʻi faaliliuina faapea lea ua faia, auā sa faaliliuina ai se ituaiga atoa o tagata na i lo na o ni nai tagata taʻitasitasi.” Sa aofia ai Samaria i nofoaga na faatoʻilaloina, lea na matuā olopalaina ai e Hikanasa le malumalu o tagata Samaria sa tū i le Mauga o Keresema. I le faamatalaina o le lē talafeagai o lenei taʻiala na faia e le nofoaiga a le ʻau Hasamonia ina ia faaliliu faamalosi ai tagata, na tusi mai ai le tusitala o talafaasolopito, o Solomon Grayzel e faapea: “O le atalii lava o le atalii o Matatia [tamā o Iuta Makapaio] o loo ia solia le tulafono faavae—le saʻolotoga faalotu—lea sa maumauaʻi le augatupulaga ua mavae atu e puipuia.”

Tulaʻi Mai Faresaio ma Satukaio

Ina ua faia sana tusitusiga e faatatau i le pulega a Hikanasa, na muamua lava taʻua e Josephus le faatuputeleina o le malosi o taʻaiga a le ʻau Faresaio ma le ʻau Satukaio. (Sa taʻua e Josephus le ʻau Faresaio lea na iai i le vaitaimi o le pulega a Ionatana.) E na te lē o faamatalatalaina o latou tupuaga mai. E manatu nisi tusitala o talafaasolopito i le ʻau Faresaio e faapea, o se vaega sa puna mai le ʻau Hasitaio, o se lotu mavae e mapolotu sa faalagolago atu i a Iuta Makapaio i ona sini faalelotu, peitaʻi na latou tuumuli mai i a te ia ina ua suia ona faanaunauga i faiga faapolotiki.

O le igoa Faresaio e masani ona fesootaʻi atu i le upu autū faa-Eperu, lea e faauiga “o ē o loo vavae ese,” e ui ina manatu i ai nisi, e fesootaʻi atu i le upu “o ē faamatala mataupu.” O Faresaio o ni tagata atamamai sa tupuga mai lava i tagata lautele, e leʻi iai ni o latou tupuaga faapitoa. Na latou vavae ese mai tū lē mamā faalesauniga e ala i se filosofia o se faiga faaletapuaʻiga faapitoa, ma na faatatauina tulafono o le malumalu e faatatau i le paia faaositaulaga i tulaga masani o le olaga i aso taʻitasi. Na fafau aʻe e le ʻau Faresaio se auala fou e faamatalaina ai Tusitusiga Paia, ma se fuafuaga na mulimuli ane lauiloa o le tulafono tuugutu. A o faagasolo le pulega a Simona, na atili ai ona malolosi a latou taaʻiga ina ua tofia nisi i le Gerousia (le fono a tane matutua), lea na mulimuli ane faaigoa o le ʻau Saniterini.

Ua faamatala mai e Josephus e faapea, sa avea muamua Ioane Hikanasa ma se tagata aʻoga a le ʻau Faresaio ma sa lagolagoina i latou. Ae peitaʻi, na iai se taimi na aʻoaʻia ai o ia e le ʻau Faresaio ona o lona lē faamatuu ese atu o le tofi o le ositaulaga sili. Na oo atu lenei mea i se vevesi mataʻutia. Na faasāina e Hikanasa tulafono faalelotu a le ʻau Faresaio. O le isi faasalaga na ia faaopoopo atu i ai, o lona ʻau atu lea i isi tagata lotu sa tetee i le ʻau Faresaio, o le ʻau Satukaio.

O le igoa Satukaio e foliga e fesootaʻi atu i le ositaulaga sili o Satoka, lea sa umia e i latou na tupuga mai ai, tofiga faaositaulaga talu mai taimi o Solomona. Ae peitaʻi, e lē o Satukaio uma na ō mai i lenei tupuaga. E tusa ai o se faamatalaga a Josephus, o le ʻau Satukaio o ni tagata taualoa ma mauoloa i le nuu, ma sa latou leʻi maua le lagolagosua mai o tagata lautele. Ua faapea mai le polofesa o Schiffman: “O le toʻatele o i latou . . . e foliga mai o ni ositaulaga po o ē na fefaaipoipoaʻi lava i totonu o aiga o ositaulaga sili.” O lea la na leva ona latou matuā vavalalata atu i ē sa i le tulaga pule. O le mea lea, o le faateleina o matafaioi sa faia e le ʻau Faresaio i olaga o le lautele, faapea le talitonuga faa-Faresaio o le faalautele atu i tagata uma o le tulaga paia e pei ona faia e ositaulaga, sa manatu i ai o se faamataʻu, e ono faalēaogāina ai le pulega ua iai a le ʻau Satukaio. Ona o lea la, i tausaga faaiʻuiʻu o le pulega a Hikanasa, na toe maua ai e le ʻau Satukaio le pule.

Faateleina Faiga Faapolotiki, Faaitiitia Faiga Faaletapuaʻiga

O Arisopulo, le atalii ulumatua a Hikanasa, sa na o le tasi lava le tausaga na seei ai i le pule, ae maliu loa o ia. Sa ia faaauauina le faatulagaga o le faaliliuina faamalosi i tagata Itumaia, ma aumaia ai le vaega pito i luga o Kalilaia ina ia pulea e le ʻau Hasamonia. Peitaʻi, o le taimi o le pulega a lona uso, o Alesana Ianesa (Alexander Jannaeus), o lē na pule mai le 103-76 T.L.M., na oo atu ai le nofoaiga a le ʻau Hasamonia i se tumutumuga sili o lana pule.

Na teena e Alesana Ianesa le faatulagaga sa iai muamua ae faalauiloa faaaliali atu o ia faapea o le ositaulaga sili ma o le tupu. Sa faifai tetele feteenaʻiga i le vā o le ʻau Hasamonia ma le ʻau Faresaio, na oo lava ina tauina ai se taua i le vā o tagata o le atunuu, lea na fasiotia ai tagata Iutaia e 50,000. Ina ua faatoʻilaloina le fouvalega, sa faatonuina e Ianesa, e ala i se gaoioiga e pei ona sa faia e tupu faapaupau, le fasiotia o tagata fouvale e toʻa 800 e ala i le faatautauina i laau. A o faasolo ifo ina uma o latou ola, sa fasiotia a latou avā ma fanau a o latou vaavaai atu i ai, ae o le taimi lena o loo faia se faigaʻai tele a Ianesa ma ana palake.b

E ui lava sa ʻinoʻino Ianesa i le ʻau Faresaio, ae na avea o ia o se tagata poto i faiga faapolotiki. Sa ia iloa na faateleina le lagolagosua a le toʻatele o tagata i le ʻau Faresaio. A o lalata ina oti, na ia faatonuina ai lana avā o Salome Alesana, ina ia galulue faatasi ma le ʻau Faresaio. Sa filifilia e Ianesa lana avā e sosoo i a te ia e puleaina lona malo, na i lo le filifilia o ona atalii. Sa faamaonia mai e le fafine le avea o ia o se taʻitaʻi lelei, i lona aumaia lea i le atunuu se tasi o vaitaimi sili ona filemu i lalo o le pulega a le ʻau Hasamonia (76-67 T.L.M.). Sa toe faaeaina le ʻau Faresaio i lo latou tulaga pule, ma toe solofua tulafono ia na teena ai lo latou faia o ni faiga faaletapuaʻiga.

Ina ua maliu Salome, ona fetauaʻi ai lea o lana fanau tama e toʻalua o Hikanasa II, o lē na avea ma ositaulaga sili, ma Arisopulo II, i le fia mauaina o le pule. E tutusa uma i laʻua, sa leʻi i a i laʻua le poto faapolotiki ma faafitafita o o la augatamā, ma e foliga mai foʻi e leai ma se tasi o i laʻua sa malamalama atoa i le māfuaaga o le faateleina o le malosi o Roma i le nuu, ina ua mavae le paʻū o le faiga malo a le ʻau Seluko. I le 63 T.L.M., na saʻili uma atu ai lenei auuso i le pule o Roma o Pomepei a o iai i Tamaseko, ma sa talosagaina sana vaifofō mo le la finauga. I lena lava tausaga, na agaʻi atu ai Pomepei ma ana fitafita i Ierusalema ma pulea atoa le aai. O le amataga lena o le iʻuga o le faiga malo a le ʻau Hasamonia. I le 37 T.L.M., na faoa ai Ierusalema e le tupu mai Itumaia, o Herota le Sili, o lē na faamaonia e le senate a Roma e fai ma “Tupu o Iutaia,” “o lē sa faifaimea faatasi ma faauō i tagata o Roma.” Ona mou atu ai lea o le malo a le ʻau Hasamonia.

O Āuga Mai le ʻAu Hasamonia

O le vaitaimi o le ʻau Hasamonia, e amata mai i a Iuta Makapaio e oo atu i a Arisopulo II, na faavae mai ai le tulaga fevaevaeaʻi faalotu lea na iai a o soifua Iesu i le lalolagi. I le amataga lava, sa maelega le ʻau Hasamonia mo le tapuaʻiga i le Atua, peitaʻi na faaleagaina lena tulaga ona o uiga leaga manatu faapito. O o latou ositaulaga, o ē sa iai le avanoa e faaautasia ai tagata ina ia usitaia le Tulafono a le Atua, ae na i lo lea, sa latou taʻitaʻia le nuu i fetauaʻiga faapolotiki i le vā o ona lava tagatanuu. Sa tele lava manatu feteenaʻi faalotu sa iai ona o lena tulaga. Sa lē toe iai le ʻau Hasamonia, peitaʻi o le tauiviga mo le pule faalelotu i le vā o le ʻau Satukaio, le ʻau Faresaio ma isi, na mātaulia ai se nuu ua puleaina nei o Herota ma Roma.

[Faamatalaga pito i lalo]

a Tagaʻi i le mataupu “O Ai le Au Makapaio?” i Le Olomatamata o Novema 15, 1998.

b O le Tusi Tāʻai o le Sami Mate i le “Faamatalaga i le Nauma,” o loo taʻua ai “le Leona o le Toʻasa” o lē “na ia sisiolaina tagata,” lea atonu e faasino atu i le mea na tupu o loo taʻua i luga.

[Siata i le itulau 30]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Le Nofoaiga a le ʻAu Hasamonia

Iuta Makapaio

Ionatana Makapaio

Simona Makapaio

↓

Ioane Hikanasa

↓ ↓

Arisopulo

Salome Alesana — faaipoipo — Alesana Ianesa

↓ ↓

Hikanasa II

Arisopulo II

[Ata i le itulau 27]

O Iuta Makapaio na saʻilia le tutoʻatasi o le pulega a Iutaia

[Faamatalaga i Ata]

The Doré Bible Illustrations/Dover Publications, Inc.

[Ata i le itulau 29]

Sa fetauaʻi le ʻau Hasamonia ina ia faalautele la latou pulega i aai i fafo atu o Iutaia

[Faamatalaga i Ata]

The Doré Bible Illustrations/Dover Publications, Inc.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga