Na Faalaeiauina le ʻAufaauu a Kiliata Ina ia Tautatala i “Vavega”
O SE aofaʻiga mataʻina o tagata e 6,635 mai i atunuu e 52, sa auai i le polokalame o le faauuga o le vasega lona 115 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata iā Setema 13, 2003.
Na latou faafofoga i faalaeiauga e faavae mai i le Tusi Paia na tuuina atu i tagata aʻoga e 48 ina ia ‘latou taʻu atu vavega a le Atua’ i atunuu e 17. (Galuega 2:11) O i inā o le a faia ai e le ʻaufaauu la latou galuega faamisionare.
I upu amata a Stephen Lett, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova ma o ia foʻi sa avea ma taʻitaʻifono mo le faauuga, na ia faamanatu i tagata aʻoga e faapea: “Pe a outou tuuvaa atu mo outou tofiga, e tusa lava po o fea tou te ō i ai, po o tulaga e oo i ai, ae manatua e toʻatele atu o loo faatasi ma outou na i lo ē e tetee iā te outou.” I le mataupu e 6 o le Lua le Tupu, na faamanatu atu ai e le uso o Lett i tagata aʻoga e faapea, o le a lagolagosua Ieova le Atua ma le manomano o agelu iā i latou a o latou faalauiloa atu ‘vavega a le Atua.’ (2 Tupu 6:15, 16) I le uluaʻi senituri na feagai ai Kerisiano ma teteega ma le lē ano mai o tagata i la latou galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu, e faapena foʻi ona fesagaʻi misionare Kerisiano i aso nei ma tulaga faapena. Peitaʻi, latou te iloa o le a latou maua le lagolagosua mai le lagi ma le faalapotopotoga faalelalolagi a Ieova.—Salamo 34:7; Mataio 24:45.
Ia Tautala i ‘Vavega a le Atua’
Na sosoo mai i upu amata a le taʻitaʻifono, ia Harold Corkern, o se sui o le Komiti o le Lālā i le Iunaite Setete, ma na ia talanoa i le matua e faapea, “O le Faamoemoe i Mea Moni—O le Ki Lea o le Olioli ma le Auaunaga Taulau Manuia.” Na faasino atu e le uso o Corkern e faapea, o faamoemoega lē taunuu e faanoanoa ai e pei ona faaalia i le Faataoto 13:12. Peitaʻi, e masani ona faanoanoa ona o le lē moni o ni mea na faamoemoe i ai ae ua lē faataunuuina. E ao ai la i le ʻaufaauu ona iai se vaaiga paleni ma se vaaiga saʻo iā i latou lava atoa ai ma isi. E latou te faatalitalia lo latou faia o ni mea sesē peitaʻi, e lē tatau ona avea o se mea e soona faanoanoa ai a o latou tauivi e fesoasoani i isi ia talisapaia ‘vavega a le Atua.’ Na faalaeiau e le uso o Corkern le ʻaumisionare fou ina ia faalagolago iā Ieova, o ia “na te tauia mai o ē matuā saʻili iā te ia.”—Eperu 11:6.
Na sosoo ai i le polokalame ia Daniel Sydlik, o se sui o le vaega pule, na talanoa i le matua, “O le ā le Faamoemoe o Kerisiano? Na ia taʻua: “O le faamoemoe o se uiga tāua lea e ao ona iai i se Kerisiano. O tapulaa tonu ia e mafai ona maua ai se faiā talafeagai a se tasi ma le Atua. E lē mafai e i latou e lē o ni Kerisiano, ona iai se faamoemoe e pei o Molimau a Ieova.” Na faaauau ona faamatala e le uso o Sydlik vala eseese o le faamoemoe faa-Kerisiano e fesoasoani ai i se tasi ia iai se vaaiga mautinoa pe a fesagaʻi ma tulaga faigatā o le olaga. “Ona ua iā i tatou le faamoemoe, ua mafai ai ona tatou fesagaʻi ma tulaga o le olaga i se uiga maumauaʻi ma se agaga mautinoa.” O le iai o le faamoemoe i se Kerisiano, e mafai ona fesoasoani iā te ia e iloa ai e iai le fuafuaga a le Atua ma olioli ai i le auaunaga iā te Ia.—Roma 12:12.
Na faalaeiauina e Wallace Liverance, o le lesitala o le Aʻoga Kiliata ia tagata aʻoga ina ia “Savavali i la le Agaga.” (Kalatia 5:16) Na ia faaalia le auala na toetoe ai lava a see ese mai ai Paruka le failautusi a Ieremia, mai i le savali i la le agaga. I se tasi o mea na tupu, na faavaivai Paruka ma saʻilia mea tetele mo ia lava. (Ieremia 45:3, 5) Na faasino atu lea e le uso o Liverance e faapea, o nisi ua latou tuua le mulimuli iā Iesu ma teena upu moni faaleagaga, lea e maua ai le faaolataga. O le māfuaaga ona latou te leʻi malamalama i ana aʻoaʻoga, ma sa latou faanoanoa ona o le lē faataunuuina o mea faaletino na latou faamoemoe i ai i lenā taimi. (Ioane 6:26, 27, 51, 66) O le ā e mafai ona aʻoaʻoina mai e misionare, o ē o loo faauaʻi atu tagata i Lē na Foafoaina mea ma lana fuafuaga, mai i nei tala? Na faalaeiauina tagata aʻoga ina ia aua nei manatu mamafa i le mauaina o se tulaga aloaʻia, faaaloalogia e tagata, po o le faaaogāina o tofiga faatiokarate e maua mai ai ni lelei totino.
Na lāgā e se faiaʻoga o Kiliata o Mark Noumair se fesili e faapea, “Po o Oe o Sē Foaʻi po o Sē Talia?” Na faavae lana faamatalaga i le Faamasino 5:2, o i inā na viia ai nisi tagata Isaraelu ona na latou tauofo atu e auai i le ʻautau a Parako. Na faamālō atu i tagata aʻoga Kiliata ona o lo latou agaga e tali atu i le valaau a le Parako Sili, o Iesu Keriso, ina ia atili auai i le taua faaleagaga. E ao ona naunau fitafita a Keriso ia maua le faamaoniga a Lē na tofia i latou. Na faamanatu e le uso o Noumair i tagata aʻoga e faapea: “Pe afai tatou te amata ona uaʻi i le faafiafiaina o i tatou lava, ua tatou taofia la le tau faasaga i le fili. . . . E lē taulaʻi le auaunaga faamisionare iā te oe. E taulaʻi iā Ieova, o lana pule silisili ese ma le faia o lona finagalo. Tatou te lē auauna o ni misionare ona tatou te mananaʻo e faafiafia i tatou e Ieova, ae tatou te auauna ona tatou te alolofa iā te ia.”—2 Timoteo 2:4.
Na sosoo ai lea ma le vaega a se faiaʻoga o Kiliata o Lawrence Bowen e faapea, “Ia Faapaiaina i Latou i le Upu Moni.” (Ioane 17:17) Na ia mātauina e faapea, o tagata aʻoga o le vasega lona 115 o ni faifeʻau faapaiaina a le Atua. A o iai i latou i le aʻoga, na fai so latou sao i le faiva i le fanua i le saʻilia o ē loto faamaoni ma naunau i le upu moni. I le pei o Iesu ma ona soo, e leʻi tautatala “fua” na o i latou. (Ioane 12:49, 50) Sa latou maelega e faailoa atu upu faagaeeina ma upu e ola ai o le upu moni. O le toe faaataina mai o mea tutupu ma le faamatalaina o mea na oo i tagata aʻoga, na faaalia ai le malosi o aafiaga o le Tusi Paia iā i latou na latou feiloaʻi i ai.
Ua Saunia ni Faalaeiauga Mai i Fautuaga ma le Tofā Loloto o Isi
Sa taulimaina e uso o Anthony Pérez ma Anthony Griffin, o ni sui o le Matagaluega o le Auaunaga i le lālā o le Iunaite Setete, ni faatalatalanoaga ma sui o Komiti o Lālā mai le lalolagi aoao. Na talanoaina e nei tane ni luʻi e fesagaʻi ma misionare fou ma saunia ni fautuaga aogā e faavae i mea na tutupu iā i latou. O nisi o luʻi e aofia ai feeseeseaʻiga tau aganuu, o le vevela o le tau i le tausaga atoa, o tapuaʻiga ma tulaga faalemalo e ese mai le mea ua masani ai tagata aʻoga. O le ā e fesoasoani i misionare fou e faafetaiaʻia o latou siʻomaga fou? O le alofa mo Ieova, alofa mo tagata, aua neʻi toe tepa i tua ma aua neʻi vave gaoioi e aunoa ma le mafaufau muamua i ai. Na faapea mai se tasi sui o le komiti o se lālā: “O tagata o le atunuu lea matou te galulue ai na iai i inā mo le tele o senituri muamua atu iā i matou. E tatau foʻi ona mafai ona matou nonofo ai i inā ma faamasani ai. So o se taimi lava matou te fesagaʻi ai ma faigatā, matou te vaai i ia mea o ni avanoa lelei lea e faaleleia ai o matou uiga. Pe a faalagolago i le tatalo ma le agaga o Ieova ona e tofo lea i le moni o upu a Iesu: “Ou te iā te outou.”—Mataio 28:20.
Na taaofaʻi e Samuel Herd o se sui o le Vaega Pule, le polokalame i lana lauga e faapea, “Ia Tautala Pea i Vavega a le Atua.” O le liligiina ifo o le agaga paia i le aso Penetekoso i le 33 T.A., na faamalosia ai soo o Iesu e tautatala e faatatau i ‘vavega a le Atua.’ O le ā e fesoasoani i misionare fou i aso nei ina ia tautatala ma le maelega faapena e uiga i le Malo? O le agaga paia foʻi. Na faalaeiauina e le uso o Herd tagata faauu ia “malosi le loto,” ina ia fiafia i la latou tofiga, ma aua neʻi faagaloina le toleniga na tuuina atu iā i latou. (Roma 12:11) Na faapea mai le uso o Herd: “O le Tusi Paia o se vavega a le Atua. Aua lava neʻi o tatou manatu māmā i lona tāua. E matuā galue lana feʻau. E aumaia e le Tusi Paia fautuaga patino e foʻia ai so o se mataupu. Ia faaaogā ina ia faasaʻoina ai mea i o outou olaga. Ia tuu atu i le Tusi Paia na te suia le auala tou te mafaufau ai. Ia leoleoina lou mafaufau e ala i le suʻesuʻe, faitau ma mafaufau loloto i le Tusi Paia . . . Ia fai ma ou sini ma ou faanaunauga ia faaaogā lou toleniga i Kiliata e tautala ai i ‘vavega a le Atua.’”
Na sosoo ai ma le faitauina o faamanuiaga mai isi i le lalolagi aoao ma le tufatufaina atu o tipiloma, ma na faitauina e se tasi o le ʻaufaauu se tusi mai le vasega e faaalia ai lo latou talisapaia o le toleniga sa latou maua. Ona faaiʻuina lea e le uso o Lett o lenei faauuga fiafia i le faasino atu i le 2 Nofoaiga a Tupu 32:7 ma le Teuteronome 20:1, 4. Ina ia faafesootaʻi atu ana upu mulimuli i ana upu amata, na ia faaiʻu mai e faapea: “Le ʻaufaauu pele e, a outou ō, ma tau le taua faaleagaga i a outou tofiga fou, o le a faatasi Ieova ma outou. O lea, ia aua lava neʻi galo e toʻatele o loo faatasi ma outou, na i lo ē e tetee iā te outou.”
[Pusa i le itulau 25]
FAAMAUMAUGA O LE VASEGA
Aofaʻi o atunuu o loo iai o latou sui: 7
Aofaʻi o atunuu ua tofia i ai: 17
Aofaʻi o tagata aʻoga: 48
Faatatauga o tausaga: 33.7
Faatatauga o tausaga i le upu moni: 17.8
Faatatauga o tausaga i le faiva faataimi atoa: 13.5
[Ata i le itulau 26]
Vasega Faauu Lona 115 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata
I le lisi i lalo, o laina e amata mai luma i tua, ma o igoa e lisi mai i le itu agavale i le taumatau i laina taʻitasi.
(1) Brown, T.; Goller, C.; Hoffman, A.; Bruzzese, J.; Trahan, S. (2) Smart, N.; Cashman, F.; Garcia, K.; Lojan, M.; Seyfert, S.; Gray, K. (3) Beckett, M.; Nichols, S.; Smith, K.; Gugliara, A.; Rappenecker, A. (4) Gray, S.; Vacek, K.; Fleming, M.; Bethel, L.; Hermansson, T.; Hermansson, P. (5) Rappenecker, G.; Lojan, D.; Dickey, S.; Kim, C.; Trahan, A.; Washington, A.; Smart, S. (6) Goller, L.; Burghoffer, T.; Gugliara, D.; Nichols, R.; Washington, S.; Kim, J. (7) Beckett, M.; Dickey, J.; Smith, R.; Garcia, R.; Hoffman, A.; Seyfert, R.; Brown, H. (8) Fleming, S.; Bruzzese, P.; Burghoffer, W.; Bethel, T.; Cashman, J.; Vacek, K.