Talaaga o le Soifuaga
O le Onosaʻi na Ou Maua ai le Olioli
FAAMATALAINA E MÁRIO ROCHA DE SOUZA
“E lē mautinoa pe manuia ma faasaoina le soifua o le susuga a Mario pe a fai sona taotoga.” E ui i lenā faamatalaga lē mautonu a se tasi fomaʻi, o lea ua mavae atu nei le 20 tausaga talu lenā taimi, o loo oʻu auauna pea o se tagata talaʻi faataimi atoa a Molimau a Ieova. O le ā na fesoasoani iā te aʻu e onosaʻi i nei tausaga e tele?
I ASO o oʻu laʻitiiti sa ou ola aʻe i se faatoʻaga e lata i Santo Estêvão, o se aai i Bahia, i le itu i mātū i sasaʻe o Pasili. O le fitu o oʻu tausaga, na amata ai loa ona ou fesoasoani iā Tamā i le faatoʻaga. I aso uma pe a tūʻua le aʻoga, sa ia taʻu mai ni aʻu feʻau e fai. O lea, o taimi uma lava e malaga ai loʻu tamā mo ni feʻau faapisinisi i Salvador, le laumua o Bahia, na ia faatonu aʻu e vaai le faatoʻaga.
Sa leai sa matou eletise, vai paipa, ma le tele o mea e faafaigofie ai le olaga e pei ona iai i aso nei, ae ui i lea sa matou fiafia pea. Sa masani ona ou faalele laʻu maua ma taaloalo i taavale mea taalo matou te fausia ma aʻu uō i le laupapa. Sa ou iliina foʻi le fagufagu (clarinet) i sauniga faalelotu. Sa ou auai foʻi i le ʻaufaipese a tama o le matou ʻaulotu, ma o inā na ou vaai ai i se tusi e igoa o le História Sagrada (Sacred History), lea na māfua ai loʻu fia iloa atili e uiga i le Tusi Paia.
I le 1932, ina ua 20 oʻu tausaga, na matuā aafia ai le itu i mātū i sasaʻe o Pasili i se mugālā faaumiumi. Na mamate a matou povi, ma faatamaʻia fua o faatoʻaga, ona ou alu loa lea ou nofo i Salvador, ma na maua ai saʻu galuega o le ave taavale laʻu pasese. I se taimi mulimuli ane, na ou nofo ai i se falemautotogi ma ou aumaia loa loʻu aiga matou te nonofo faatasi. I le 1944, na maliu ai Tamā, ae tuu ai loa iā te aʻu le tiute tauave o le tausia o Tinā, o oʻu tuafāfine e toʻavalu ma oʻu uso e toʻatolu.
Mai le Ave Taavale i le Avea o Sē Talaʻi
O se tasi o mea muamua lava na ou faia ina ua ou taunuu atu i Salvador o le faatauina lea o se Tusi Paia. Ina ua mavae ni tausaga talu ona ou auai i le lotu Papatiso, na ou faauō ai iā Durval, o se tasi o alii sa ave taavale foʻi. Na masani ona uumi ma talanoaga ma Durval e fai e uiga i le Tusi Paia. I se tasi aso, na ia tuu mai ai iā te aʻu se tamaʻi tusi e ulutala faapea, O Fea o Iai Ē ua Maliliu?a E ui sa ou talitonu e iai le agaga o le tagata e ola pea, ae o loʻu naunau fia iloa na ou suʻeina ai pea mau o le Tusi Paia na sii mai i le tamaʻi tusi. Na faateʻia aʻu ina ua ou iloa, o loo faamautinoa mai e le Tusi Paia o le tagata e agasala e oti lava.—Esekielu 18:4.
O le mātauina o loʻu fiafia, na logo ai e Durval ia Antônio Andrade, o se tagata talaʻi faataimi atoa o Molimau a Ieova, ina ia asiasi mai iā te aʻu i loʻu fale. Ina ua mavae lana asiasiga lona tolu, na valaaulia aʻu e Antônio e ma te galulue faatasi i le talaʻiina atu o aʻoaʻoga a le Tusi Paia i isi. Ina ua uma ona ia talanoa atu i tagata o fale muamua e lua, na ia faapea mai iā te aʻu: “Ua oo i le taimi e talanoa ai oe.” Na ou matuā fefe, peitaʻi na ou fiafia ina ua faalogologo ma le fiafia mai iā te aʻu se tasi aiga ma latou talia tusi e lua na ou ofoina i ai. E oo mai lava i aso nei, ou te lagona le ituaiga fiafia faapena pe a ou talanoa atu i se isi e faaalia le fiafia i aʻoaʻoga a le Tusi Paia.
Iā Aperila 19, 1943, i le taimi o le faamanatuga o le maliu o Keriso, na papatisoina ai aʻu i le Sami o le Atalani e latalata ane i Salvador. Ona o le leai o ni tane Kerisiano agavaa, na tofia ai aʻu e fesoasoani i se vaega o Molimau na feiloaʻi i le fale o le uso o Andrade, e tū i se auala vaiti ma o le auala lea na fesootaʻi ai le vaega i luga ma le vaega i lalo o le aai o Salvador.
Uluaʻi Teteega
E toʻatele tagata e leʻi fiafia i a matou gaoioiga faa-Kerisiano i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi (1939-1945). O nisi o tagata maualuluga o le malo na masalosalo o i matou o ni tagata sipai mai le itu i Matu o Amerika ona o le tele o a matou lomiga na aumai mai le Iunaite Setete. O le iʻuga, na tele ina ave faapagota nisi ma faileagaina. Pe a lē toe foʻi mai se tasi o Molimau mai le galuega talaʻi, e tasi lava lo matou manatu atonu ua taofia e leoleo, ma matou ō e tatala mai i tua.
Iā Aokuso i le 1943, na taunuu ane ai i Salvador se Molimau mai Siamani o Adolphe Messmer e fesoasoani i le faatulagaina o se uluaʻi fonotaga. Ina ua maua se faatagaga mai le malo e faia ai se fonotaga, ona amata loa lea ona faasalalau atu le matua o le lauga lautele, “Saʻolotoga i le Lalolagi Fou” i nusipepa ma faailoilo na faapipii i faamalama o faleoloa ma autafa o nofoaafi. Peitaʻi i le aso lona lua o le fonotaga, na faailoa mai ai e se leoleo ua taofia le laisene e faatagaina ai la matou fonotaga. Na faamalosia e le akiepikopō o Salvador ia le taʻitaʻi leoleo ina ia taofia la matou fonotaga. Iā Aperila o le tausaga na sosoo ai, na faatoʻā faataga mai ai loa le faia o le lauga lautele lea na faasilasila muamua.
Tuliloaina o Se Sini
I le 1946, na valaaulia ai aʻu ou te auai i le fonotaga o le Glad Nations Theocratic Assembly sa faia i le aai o São Paulo. Na faatagaina e le kapeteni o se vaa laʻu oloa i Salvador, se vaega o i matou e faimalaga atu i lona vaa pe afai matou te momoe i le fola o le vaa. E ui ina fesagaʻi ma se afā lea na matou maʻi vasa uma ai lava, peitaʻi o le mavae o aso e fā, na matou taunuu saogalemu ai i le aai o Rio de Janeiro. Na talia ma le fiafia i matou e Molimau i Rio i o latou fale e mālōlō ai mo ni nai aso a o leʻi faaauauina la matou faigāmalaga i le nofoaafi. Ina ua taunuu atu le nofoaafi i São Paulo na faafeiloaʻia mai i matou e se vaega o uso ma a latou faailoga e tusia ai, “Faafeiloaʻi atu i Molimau a Ieova.”
E leʻi umi lava, ina ua ou toe foʻi atu i Salvador, na ou talanoa ai iā Harry Black, o se misionare mai le Iunaite Setete, ma faailoa atu loʻu faanaunauga e fia avea o se paeonia, pei ona taʻua ai tagata talaʻi faataimi atoa o Molimau a Ieova. Na faamanatu mai e Harry loʻu tiute tauave o le tausia o loʻu aiga ma fautuaina aʻu e onosaʻi pea. Mulimuli ane, iā Iuni 1952, ina ua mafai ona tausia e oʻu uso ma tuafāfine o latou lava manaʻoga tautupe, na tofia ai aʻu e paeonia i se faapotopotoga toʻalaiti i Ilhéus, e tusa ma le 130 maila i le talafatai i saute o Salvador.
Se Sauniuniga Agaalofa
I le tausaga na sosoo ai, na tofia aʻu e alu i Jequié, o se aai telē ma tutotonu o le setete o Bahia, ma e leai ni Molimau sa iai. O le tagata muamua na ou asiasi i ai o le faifeʻau o le nuu. Na ia faapea mai o ia e pule i le nuu ma na te faasāina loʻu talaʻi ai i inā. Na ia lapataʻia tagata o lana ʻaulotu e faapea, ua iai se “perofeta pepelo” ua taunuu i lo latou aai, ma sa ia faatonuina ni tagata e sipai ma vaavaai po o ā aʻu gaoioiga e fai. E ui i lea, i le aso lava lenā, na ou faaaluina ai ni lomiga faale-Tusi Paia e 90 ma amataina ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia e fā. Ina ua mavae tausaga e lua, na faia ai sa latou lava Maota o Molimau a Ieova, ma sa iai ni tagata talaʻi e 36! I aso nei, ua valu faapotopotoga ma ua 700 Molimau i Jequié.
I uluaʻi masina a o oʻu iai i Jequié, na ou nofo ai i se tamaʻi potu mautotogi e lata i le taulaga. Na ou feiloaʻi lea iā Miguel Vaz de Oliveira, e ana le faletalimālō o Hotel Sudoeste, o se tasi o faletalimālō sa sili ona lelei i Jequié. Na talia e Miguel se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma fai mai ou te alu atu e nofo i se potu o lona faletalimālō. I se taimi mulimuli ane, na avea Miguel ma lana avā o ni Molimau.
O se isi mea ou te manatua pea mai aso o oʻu nofo i Jequié, o se tasi o faiaʻoga i le aʻoga maualuga e igoa iā Luiz Cotrim, sa ou faia lana suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Na ofo mai e Luiz o le a ia fesoasoani e faaleleia atili loʻu tomai i le gagana Potukali ma le numera. Ona e leʻi uma laʻu aʻoga i le tulagalua, na ou talia ma le fiafia lenā avanoa. Na faia aʻu lesona pe a uma le suʻesuʻega a Luiz i vaiaso taʻitasi, ma o lea na saunia ai aʻu mo nisi faaeaga sili atu na ou maua mai i le faalapotopotoga a Ieova.
Fesagaʻia o se Luʻi Fou
I le 1956, na ou mauaina ai se tusi valaaulia ou te alu i le ofisa o le lālā, sa i Rio de Janeiro i le taimi lenā, ina ia auai i le aʻoga e toleniina ai e avea o se ovasia o matagaluega, pei ona taʻua ai faifeʻau femalagaaʻi o Molimau a Ieova. I lenā aʻoga, e toʻavalu nisi na auai ma na silia laʻitiiti i le masina le umi. A o lata ina uma le aʻoga, na tofia aʻu e alu i São Paulo, ma o lea na ou popole ai. Na ou fesili ifo iā te aʻu: ‘O le ā nei laʻu mea e mafai ona fai i le lotolotoi o tagata Italia, a o aʻu o se tagata uli? Po o le a latou taliaina aʻu?’b
I le faapotopotoga muamua lava na ou asiasi atu i ai i le itumalo o Santo Amaro, na faalaeiauina aʻu ina ua vaaia le tumu o le Maota mo sauniga a Molimau a Ieova i Molimau ma ē na faaalia le fiafia. Na mou atoatoa oʻu popolega ina ua auai uma mai le toʻa 97 o tagata o le faapotopotoga i le talaʻiga i le faaiʻuga o le vaiaso. Na ou faapea ifo iā te aʻu: ‘O oʻu uso moni lava nei.’ O le māfana o na uso ma tuafāfine na faamalosia ai aʻu e onosaʻi i le auaunaga femalagaaʻi.
O Asini, Solofanua, ma Yurumi
O se tasi o luʻi na fesagaʻi ma ovasia femalagaaʻi i na aso, o malaga uumi ina ia oo atu i isi faapotopotoga ma vaega laiti o Molimau i nuu maotua. Sa leai ni auala o femalagaaʻiga mo le lautele ma sa leai foʻi ni auala tā sa na o auala pefu ma vaiti.
Na taumafai faapotopotoga o nisi matagaluega e foʻia lenei tulaga e ala i le faatau o se asini po o se solofanua e faaaogā e le ovasia. O le tele lava o Aso Gafua, e faanofoa laʻu solofanua po o le asini, ma saisai lelei aʻu mea e ave, ma tiʻetiʻe atu loa mo le 12 itula seʻia oo i le isi faapotopotoga. I le aai o Santa Fé do Sul, na iai se asini a Molimau e igoa iā Dourado (Goldie), e na te iloa lelei le auala e ui ai i vaega o suʻesuʻega tautusi i nuu maotua. Pe a tau atu i se faatoʻaga e iai se pa ona tū lea o Dourado ma faatalitali ou te tatalaina. Pe a māeʻa le asiasiga i lenā vaega, ona faaauau lea o la ma faigāmalaga ma Dourado e asia le isi vaega.
O le leai o ni auala lelei o fesootaʻiga na avea foʻi lea ma luʻi i le galuega matagaluega. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ia asia se vaega itiiti o Molimau sa masani ona feiloaʻi i se faatoʻaga i le Setete o Mato Grosso, sa manaʻomia ona ou sopoʻia le vaitafe o Araguaia i se vaa ona tiʻetiʻe lea i le asini po o le solofanua mo le 15 maila e ui atu i le togāvao. I se tasi taimi, na ou tusi ai i se vaega e faailoa atu iai laʻu asiasiga, peitaʻi e leʻi oo le tusi ma ina ua ou sopoʻia le isi itu o le vaitafe e leai se isi na faatalia aʻu. Ona o le leva o le afiafi, na ou faanoi atu i le tamāloa e ana se faleʻaiga latalata ane pe mafai ona ia vaaia laʻu atopaʻu, ae amata ona ou savali ma ave laʻu ato taʻitaʻi.
E leʻi umi ae pō. A o oʻu savalivali atu i le pogisa, na ou faalogo ua tagi mai se yurumi, po o le manu lea e pei o se urosa ae na te ʻaina loi. Sa ou faalogo e mafai ona tū sasaʻo i luga le manu lenei ma fasiotia se tagata i ona lima malolosi. So o se paʻō lava na ou faalogoina i lalo o vao māfiafia, na ou savali ma le faaeteete ae tuu laʻu ato taʻitaʻi i oʻu luma e puipui mai ai aʻu i se mea e ono tupu. Ina ua mavae se taimi umi talu ona ou savali, na ou tau atu i se vaitafe laʻitiiti. O le mea e faanoanoa ai, ona o le pogisa, ou te leʻi iloa atu se pa uaea i le isi itu vai. Na ou puna atu i le isi ituvai, ae ou lavelavea ai i le pa uaea!
Mulimuli ane, na ou taunuu i le faatoʻaga ma faafeiloaʻia aʻu i le ou o taʻifau. O se tulaga masani i aso na, le feoaʻi o tagata e gaoia lafu mamoe i le pō, a o tatala atu le pā, sa vave lava ona ou faailoa atu aʻu. E ui sa avea oʻu manuʻa o se mea e faanoanoa ai, ae peitaʻi sa fiafia foʻi le ʻauuso ina ua latou vāai mai iā te aʻu.
E ui i faigatā, sa avea na aso o ni taimi fiafia. Sa ou fiafia lava i aʻu malaga uumi a o tiʻetiʻe atu i le solofanua pe savali foʻi, o nisi taimi ou te mālōlō ai i lalo o laau paolo, ma faalogologo atu i pesega mālie a manulele, pe matamata i luko sa tau atu ai i luga o auala tuufua. Na faafiafiaina foʻi aʻu i le iloaina na fesoasoani moni aʻu asiasiga i tagata. O le toʻatele na tusi faafetai mai iā te aʻu. O isi sa faafetai mai iā te aʻu ina ua matou feiloaʻi i fonotaga. Maʻeu se fiafiaga sa iā te aʻu ina ua vaai atu ua mafai ona foʻia faafitauli o tagata ma agaʻigaʻi i luma faaleagaga!
Ua Maua Soʻu Fesoasoani
A o faagasolo na tausaga i le galuega femalagaaʻi, sa masani lava ona na o aʻu, o lea na ou aʻoaʻoina ai e faalagolago atu iā Ieova o ‘loʻu papa ma loʻu olo.’ (Salamo 18:2) E lē gata i lea, na ou talisapaia le taimi o oʻu nofo toʻatasi ona sa mafai ai ona ou uaʻi atoatoa i manaʻoga o le Malo.
E ui i lea, i le 1978, na ou feiloaʻi ai i se tuafafine paeonia e igoa iā Júlia Takahashi. Sa ia tuua lana galuega mautū o se tausimaʻi i le falemaʻi tele i São Paulo ina ia mafai ona auauna i se oganuu o loo sili atu ona manaʻomia ai tagata talaʻi o le Malo. E oo i toeaina Kerisiano na iloa lelei o ia sa tautatala faaviivii i ona uiga faaleagaga ma ona tomai o se paeonia. Seʻi manatu i ai, i le faateʻia o nisi ina ua ou faaipoipo ae ua leva ona ou nofofua. E leʻi talitonu se tasi o aʻu uō lelei, ma o lea na ia folafola mai ai iā te aʻu se povi e 600 pauna (270 kilokalama) pe afai e moni lava ou te faaipoipo. Iā Iulai 1, 1978 na papakiu ai le povi mo le ʻaiga o la ma faaipoipoga.
Finafinau e Ui Ina Lē Atoatoa le Malosi
Talu mai lenā taimi ua ma aufaatasi ma Júlia i le galuega femalagaaʻi, na ma asiasi atu i faapotopotoga i le itu i saute ma saute sasaʻe o Pasili mo le valu tausaga na sosoo ai. O le taimi lenā na amata ai ona iai ni faafitauli i loʻu fatu. E faalua ona ou matapogia a o oʻu talanoa atu i tagata i le galuega talaʻi. O le iloaina ua lē o toe tele ni mea ou te toe mafai ona fai, na ma taliaina ai se tofiga o le avea o ni paeonia faapito i Birigüi, o se setete o São Paulo.
O le taimi lenā, na tauofo mai ai Molimau i Birigüi e momoli aʻu i le taavale e vaai se fomaʻi i le aai o Goiânia, e tusa ma le 300 maila (500 kilomita) le mamao. Ina ua tau feoloolo loʻu tulaga, ona fai lea o loʻu taotoga e tuuina ai se masini i totonu o loʻu fatafata ina ia fesoasoani i le tātā o loʻu fatu (pacemaker). Pe tusa lenā o le 20 tausaga ua mavae. E ui ina faalua ona toe faia nisi oʻu taotoga faaopoopo talu mai lenā taimi, ae o loo oʻu maelega pea i le galuega o le faia o soo. I le pei o isi avā Kerisiano faamaoni, ua avea Júlia ma faamalosiau ma faalaeiauga iā te aʻu.
E ui ina avea faafitauli o le soifua mālōlōina ma mea ua faatapulaa ai aʻu galuega e mafai ona fai ma lagona ai foʻi le faavaivai i nisi taimi, ae o loo mafai pea ona ou paeonia. Ou te taumafai lava e manatua i taimi uma e leʻi folafola mai e Ieova se olaga e aunoa ma ni faafitauli i lenei lalolagi. Pe afai o lea sa manaʻomia e le aposetolo o Paulo ma isi Kerisiano faamaoni ona onosaʻia faigatā, o lona uiga e ao foʻi ona tatou faia faapena.—Galuega 14:22.
Talu ai nei lava, na ou toe tau ai i laʻu uluaʻi Tusi Paia na iai i le vaitausaga o le 1930. I totonu o le faavaa, na ou tusia ai le fuainumera 350, o le aofaʻi lea o tagata talaʻi o le Malo i Pasili i le taimi na ou faatoʻā auai ai i sauniga faa-Kerisiano i le 1943. O se mea e ofo tele ai pe a manatu i le aofaʻiga o Molimau i Pasili i le taimi lenei lea ua silia ma le 600,000. Maʻeu se faaeaga iā te aʻu o le iai o sina vaega itiiti i lenā faatelega! O le mea moni lava, ua sili atu ona tauia aʻu e Ieova ona o le onosaʻi. E mafai ona ou faapea atu pei o le faisalamo: “Ua faia e Ieova mea tetele mo i tatou; ua tatou fiafia ai.”—Salamo 126:3.
[Faamatalaga pito i lalo]
a Sa lomia e Molimau a Ieova ae ua lē o toe lomia nei.
b E toeitiiti lava 1,000,000 le aofaʻi o tagata mai Italia na nofoia São Paulo mai le tausaga e 1870 e oo i le 1920.
[Ata i le itulau 9]
Faasalalauina e Molimau o le lauga lautele mo le fonotaga muamua i le aai o Salvador, 1943
[Ata i le itulau 10]
Ua taunuu atu Molimau i São Paulo mo le Glad Nations Assembly, 1946
[Ata i le itulau 10, 11]
I le galuega femalagaaʻi i vaitausaga pe ā ma le 1956-1959
[Ata i le itulau 12]
O i maʻua ma laʻu avā o Júlia