Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • km 2/98 itu. 3-6
  • Molimau Atu i Tagata Mai Gagana ma Lotu Uma

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Molimau Atu i Tagata Mai Gagana ma Lotu Uma
  • La Tatou Faiva o le Malo—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Molimau Atu i Tagata e Tautatala i se Isi Gagana
  • Molimau Atu i Tagata i Lotu e Lē Faa-Kerisiano
  • O le Auala e Tala‘i ai i Tagata e Ese la Latou Gagana
    La Tatou Faiva o le Malo—2009
  • Ia Sa‘ilia Muamua Tagata e Tautatala i Isi Gagana
    La Tatou Faiva o le Malo—2012
  • E te Manatu Faapefea i Mea Faitino?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • O le ā o le a E Fai Atu ai i se Tagata Musalimi?
    La Tatou Faiva o le Malo—1999
Faitau Atili
La Tatou Faiva o le Malo—1998
km 2/98 itu. 3-6

Molimau Atu i Tagata Mai Gagana ma Lotu Uma

1 Na tuuina atu e Kerisiano i le uluai senituri se molimau maelega i tagata e tautatala i isi gagana ma ē auai i tapuaiga eseese. O le iuga, “e oo atu i le tausaga e 100 toetoe lava o aai uma e tuaoi ai ma le Metitirane ua tofu ma se faalapotopotoga Kerisiano e iai.”—History of the Middle Ages.

2 Iinei i Samoa, e toatele tagata e tautatala i isi gagana nai lo le gagana Samoa. I isi atunuu e iai aai ma taulaga i le taimi nei ua faapea ona iai faalapotopotoga o tagata mai isi atunuu, ua faatuputupulaia lo latou faitau aofai ona o le femalagaai o tagata sulufai. O le anoanoai o ē o loo faia tapuaiga eseese e lē faa-Kerisiano ua ō mai e aumau, e aofia ai le faitau selau afe o tagata lotu Puta, Hinitu, Siū ma Musalimi. Ona o le eseese o gagana ma lotu, ua avea ai o se luʻi tele le iloaina pe faapefea ona talanoa ma molimau atu i ia tagata uma pe a tatou feiloai. E mafai la faapefea ona tatou faataunuu poloaiga a Iesu “e talaʻi atu i le nuu, ma molitino atu” i tagata o gagana ma lotu uma?—Galu. 10:42.

Molimau Atu i Tagata e Tautatala i se Isi Gagana

3 I le tele o oganuu a le lālā, o se faatelega tele i tagata talaʻi fou e mai tagata e tautatala i isi gagana. Ua faavaeina faapotopotoga i isi gagana eseese, ma vaega ua faia i isi gagana faaopoopo. Peitai, e iai nisi mea e mafai ona faataunuuina i nofoaga e lei iai ni faapotopotoga o isi gagana ua uma ona galueina le oganuu.

4 Foia Faafitauli Tau i Gagana: E mautinoa e sili atu le toatele o tagata e vave ma loloto lo latou malamalamaga pe a aʻoaʻoina i la latou lava gagana. “Ona o le tala lelei” ma ina ia latou ‘⁠mafai ona tufa atu i isi,’ e toatele uso ma tuafāfine ua latou aʻoaʻoina se isi gagana. (1 Kori. 9:23) E ui lava sa avea se fafine e tautala i le gagana Saina ma āla mekasini a se tuafafine e tautala i le gagana Peretania mo le tele o tausaga, ae sa lē taliaina e lenei fafine le ofo o se suesuega faale-Tusi Paia, seia oo ina ofo atu e le isi tuafafine, o lē sa aʻoaʻoina le gagana Saina, le tusi i lena gagana. Sa loto malie e taliaina faatasi ai ma se suesuega. Ua māfua nei suiga uma ona o taumafaiga a le tuafafine lona lua e talanoa atu i ni nai upu i le gagana lava a le fafine.—Faatusatusa i le Galuega 22:2.

5 Mo se mafuaaga lelei ua faapea mai ai le Watchtower o Novema 1, 1992: “O le aʻoaʻoina o se isi gagana . . . e lē gata o le a atiina ae ai le malosi faalemafaufau o le au talavou ae o le a mafai ai foi ona sili ona aogā i le faalapotopotoga.” E toatele sui o le aiga Peteli i le lalolagi aoao ua faia lena galuega o le aʻoaʻoina o se gagana fou. I lenei auala, ua aogā faapitoa ai uso i faapotopotoga i nofoaga o loo manaomia ai i latou e taimua. Pe afai e te malamalama i se isi gagana pe e te loto malie foi e aʻoaʻoina, e mafai foi la ona e tuuina atu se fesoasoani i se faapotopotoga po o se vaega e tautatala i lena gagana.—Mata. 9:37, 38.

6 O se uso i Florida na aʻoaʻoina le gagana Vietiname a o lei sau i le upu moni ua ia mauaina nei le olioli tele i le tufaina atu o le tala lelei i tagata e tautatala i le gagana Vietiname. I le matuā faaavanoaina atu o ia e faaaogā lona tomai i lena gagana e molimau atu ai, na siitia atu lo latou aiga i le isi itu o le atunuu i le mea o loo tele ai le manaomia i le oganuu e tautatala i le gagana Vietiname. Talu ona latou siitia atu, o loo ia taulau manuia lava i le suesueina o le Tusi Paia ma le toatele o tagata mai Vietiname.

7 Na feiloai atu se tuafafine paeonia i Kalifonia i ni tagata logonoa i lana oganuu. Na ia tatalo atu mo le fesoasoani a Ieova ina ia maua ai se tasi e mafai ona aʻoaʻoina o ia i le gagana gūgū ina ia mafai ai ona ia aʻoaʻoina i latou i le upu moni. I le tasi aso a o fai lana faatau i le supamaketi i lona lava vaipanoa, na sōsō atu ai se tamaitai talavou logonoa ia te ia o sē na tusia atu se faamatalaga puupuu e talosagaina ai lana fesoasoani e sailia se mea sa ia fia faatauina. Ina ua maeʻa ona fesoasoani atu ia te ia, ona tusia atu lea e le paeonia se faamatalaga e faailoa atu ai lona faanaunauga e fia aʻoaʻoina le gagana gūgū ina ia fesoasoani atu ai i tagata logonoa o le vaipanoa. Ona tusi mai lea faapea le tamaitai logonoa: “Aisea e te manao ai e fesoasoani i tagata logonoa?” Na toe tusi atu le tuafafine: “O aʻu o se Molimau a Ieova, ma ou te manao e fesoasoani i tagata logonoa ia malamalama i le Tusi Paia. O le a ou fiafia foi e aʻoaʻoina ia te oe le Tusi Paia pe afai e te aʻoaʻo mai ia te au le gagana gūgū.” Na faapea mai le tuafafine: “E lē mafai ona e faatusatusaina loʻu olioli ina ua ia faapea mai ‘Ua lelei.’” Na alu le tuafafine i le aiga o le tamaitai logonoa i afiafi uma mo le ono vaiaso. Na ia aʻoaʻoina le gagana gūgū, ae sa aʻoaʻoina e le tamaitai logonoa le upu moni ma papatisoina ai! O lena mea na tupu ua silia ma le 30 tausaga ua mavae, ae o loo molimau atu pea le tuafafine paeonia i ē logonoa ma ua auai nei i se faapotopotoga e faia i le gagana gūgū.

8 Pe afai e lelei lau tautala i se isi gagana ma iai se faanaunauga ma mafai ona e siitia atu i se nofoaga o loo tele ai le manaoga mo sea ituaiga o fesoasoani, e lelei ona e talanoaina lea mataupu ma toeaina o le faapotopotoga. Pe afai latou te iloa e te agavaa mo lena gaoioiga, ia fesili i le ovasia matagaluega pe faamata e iai se vaipanoa latalata ane e mafai ona e auauna ai. Pe afai e leai, e mafai ona e tusi atu i le Sosaiete, e lafo faatasi atu ma se tusi e saunia e toeaina e faamaonia ai oe ma lo latou silafia e tusa ai ma ou agavaa ma tomai i le gagana.—Tagai i le Watchtower, Aokuso 15, 1988, itulau 21-23.

9 Faaaogaina o Mea Faigaluega ua Saunia: O a tatou lomiga ua mauaina i le tele o gagana. E lelei ona aveina sāvali po o le polosiua o le Manaomia i isi gagana ia e tautatala ai tagata o lau oganuu. Pe afai e te matauina e lē o se gagana muamua a le tagata le gagana Samoa, fesili i ai po o le ā le gagana e faitau ai. O lenei mea e ono saʻoloto ai lau filifiliga i le lomiga e mafai ona e ofoina. Mo se faaaoaoga, o se tagata e tautala i le gagana Hinitu atonu e mafai foi ona faitau i le gagana Peretania.

10 E tusa lava pe e te lē tautala i le gagana a le tagata e te lua feiloai i lau galuega o le molimau atu, ae e te mafai lava ona faailoa atu le upu moni ia te ia. E faapefea? E ala i le faaaogaina o le tamai tusi Good News for All Nations. O loo iai se feau puupuu ua lomia i le 59 gagana. E pei ona faamatala mai e taiala i le itulau e 2 o le tamai tusi, pe afai ua e mautinoa le gagana a lē e ona le fale, ia faafaitau o ia i faamatalaga ua lomia i le itulau talafeagai o le tamai tusi. Pe a maeʻa ona ia faitauina, faaali atu ia te ia se lomiga i lana lava gagana. Pe afai e lē o ia te oe se kopi, faaali ia te ia se lomiga i le gagana Samoa po o le faa-Peretania. Faailoa atu e faapea o le a e taumafai e toe foi atu ma se kopi i lana lava gagana. Fesili i lona suafa, ma tusi i lalo ma lona tuatusi. I atunuu ia e iai vaega po o faapotopotoga mo isi gagana, atonu e mafai ona e tuu atu na faamatalaga i le faapotopotoga po o se vaega latalata ane e tautatala i lena gagana, e ala i le faaaogaina o le Foreign Language Follow-Up Slip (S-70a). Mo nisi taiala i le auala e tuuina atu ai na faamatalaga i uso talafeagai, tagai i La Tatou Faiva o le Malo, o Oketopa 1993 i le itulau e 7. Pe afai e leai se tasi e tautala i lena gagana o avanoa e faia le asiga, e te ono mafai lava ona talia le luʻi, atonu pe e te lua suesue ma lea tagata e ala i le mulimuli i le lomiga i le gagana Samoa po o le faa-Peretania.—1 Kori. 9:19-23.

Molimau Atu i Tagata i Lotu e Lē Faa-Kerisiano

11 O le mauaina o sina malamalamaga i le talaaga o le lotu a se tagata e fesoasoani ai ia i tatou e tuuina atu se molimau uigā e uiga i le Malo o le Atua. O le tusi Mankind’s Search for God ua aumaia ai ia i tatou se malamalamaga e faatatau i lotu tetele i le lalolagi e mafai ai ona tatou malamalama lelei i talitonuga o tagata ina ia fesoasoani ia i latou e maua le poto o le upu moni.

12 O le pusa i le itulau mulimuli o lenei faaopoopoga ua aumaia ai se lisi fou o lomiga ua saunia e le faalapotopotoga a Ieova mo le faaaogaina i le molimau atu i tagata e lē o ni Kerisiano. E ala i le faitauina o nei lomiga, e tatou te malamalama ai i le auala e talanoa atu ai i tagata i le tala lelei. Aua neʻi galo le tusi Reasoning o se meafaigaluega aogā. I itulau e 21-24 o lena tusi ua saunia ai fautuaga aogā i le auala e tali atu ai i tagata lotu Puta, Hinitu, Siū, ma Musalimi.

13 Ia Faaeteete i Faamatalaga E te Fai Atu Ai: E tatau ona tatou faaeteete ina ia lē tutusa le vaaiga i tagata o se lotu e tasi e ala i le faia o se faaiuga e faapea o o latou talitonuga totino e mautinoa le tutusa ma isi o lena lotu. Nai lo lea, taumafai e malamalama i le auala e manatu ai le tagata o loo e talanoa i ai. (Galu. 10:24-35) I le avea o se Musalimi, na ola aʻe ai Salimoon ma se talitonuga faapea o le Korana o le afioga lea a le Atua. Ae e lē tāitai mafai ona ia talia atoatoa le aʻoaʻoga faa-Musalimi faapea o le a faapuapuagatia e le Atua alofa mutimutivale tagata i se afi i hele. I se tasi aso, na valaaulia ai o ia e Molimau a Ieova i se sauniga. Na ia iloaina ai lava i lena taimi le upu moni, ma ua auauna fiafia nei o ia o se toeaina i le faapotopotoga Kerisiano.

14 Pe a molimau atu ia i latou o e lē talitonu i le Faa-Kerisiano, e manaomia ona tatou faaeteete ina ia aua neʻi avea a tatou faatomuaga ma mea e aveesea ai le avanoa e talanoa ai ma i latou e uiga i le tala lelei. (Galu. 24:16) O tagata o nisi tapuaiga e matuā ilitata lava i ni taumafaiga e faaliliueseina ai i latou mai o latou talitonuga. O lea e manaomia ai le mataala e sailia ni manatu e atiina ae ai se mataupu masani ina ia faatosina mai ai i latou i le upu moni atoa o le Afioga a le Atua. O ē pei ni mamoe o le a tali mai i se faatomuaga faaleuo ma se taulimaga manino o le upu moni.

15 E tāua foi le filifilia lelei o a tatou faaupuga, ina neʻi o tatou faia ni faamatalaga e lē talafeagai e lē fiafia mai ai tagata i la tatou feau. Mo se faaaoaoga, pe afai e te vave faailoa atu o oe o se Kerisiano, atonu e vave lava ona tuufaatasi oe e le tagata faalogologo ma lotu Kerisinetoma, lea e mafai ona faatulai mai ai se faafitauli. E lelei foi pe a faasino atu i le Tusi Paia o “Tusi” po o “tusi paia.”—Mata. 21:42, 2 Timo. 3:15.

16 Pe afai e te feiloai i se tagata lotu e lē faa-Kerisiano ma lagona le lē lava saunia e ofoina atu se molimau i lena taimi, ia faaaogā le avanoa e tau ina faamasani ai, tuu se sāvali, ma fefaailoaai suafa. Ona toe foi lea pe a mavae se aso po o ni aso se lua, pe afai ua maeʻa ona e sauni lelei e avatu se molimau.—1 Timo. 4:16; 2 Timo. 3:17.

17 Molimau Atu i Tagata Lotu Puta: (Tagai i le mataupu e 6 o le Mankind’s Search for God.) E matuā eseese lava talitonuga o tagata lotu Puta. Nai lo le talitonu i le soifua pea o Lē na Foafoaina Mea, ua faatū mai e tagata lotu Puta le tagata Initia o Buddha Gautama, mai le senituri lona ono T.L.M., o se taʻitaʻi o le lotu. I le taimi muamua na vaai ai Gautama i se tagata maʻi, se tagata matua, ma se tagata ua maliu, sa ita o ia i le uiga o le ola. ‘⁠Pe na fananau mai ea tagata e tau ina ia puapuagatia, ola matutua, ma feoti?’ na ia manatunatu ai. O le mea moni, e mafai ona tatou taliina na fesili mo tagata lotu Puta o ē mananao moni e iloaina ni tali.

18 Pe a talanoa i ni tagata lotu Puta, ia maumauai atu i le feau mautinoa ma upu moni manino ia o loo maua i le tusi pito silisili o tusi paia uma, o le Tusi Paia. E pei o le toatele o isi tagata, e matuā naunau tagata lotu Puta i le filemu, amioga mamā, ma le olaga faaleaiga, ma e masani ona latou taliaina talanoaga i nei mataupu. E mafai ona tatai lenei mea i lou faamatilatilaina o le Malo o se vaifofo moni lea mo faafitauli o le fanau a tagata.

19 I nisi taulaga o atunuu tetele, ma e oo i nisi motu o le Pasefika, e toatele tagata Saina faimalaga mai e talitonu i talitonuga o le lotu Puta ma isi filosofia mai atunuu Asia. O nisi o tamaiti e aʻoʻoga i iunivesite. Ina ua vaaia e se tuafafine i Monatana se tamaloa Saina i se faleoloa, ona ia tuuina atu lea ia te ia se sāvali i lana lava gagana ma ofoina atu ia te ia se suesuega faale-Tusi Paia. Na faapea mai le tamaloa: “O le uiga o lau tala o le Tusi Paia? Sa ou sailia lenei ofo i loʻu olaga atoa!” Na amata lana suesuega i lena lava vaiaso ma amata ona auai i sauniga uma.

20 E silia ma le sefulu tausaga, talu ona aʻoaʻoina e le tuafafine paeonia i Nevada le upu moni i tamaiti aʻoga Saina. A o galue i se tasi o fale e valu ona potu mautotogi e nofoia e tamaiti aʻoga, na ia tatalo ia Ieova e fesoasoani ia te ia e amata se suesuega i potu taitasi. I totonu o le lua vaiaso, na suesue ai o ia a itiiti mai e toatasi le tamaitiiti aʻoga i potu taitasi. O se faatomuaga na taulau manuia mo ia le faapea atu o lea ua ia iloa le popolega taatele o loo i tamaiti aʻoga, o lo latou mananao uma lava lea i le filemu ma le fiafia. Ona ia fesili atu lea pe faamata o lo latou popolega foi lea. E masani lava ona latou ioeina. Na ia tataʻi i latou i le polosiua Lasting Peace and Happiness—How to Find Them, lea ua saunia mo tagata Saina. Ina ua maeʻa le lima o suesuega, ona faapea atu lea o le isi tagata suesue i le tuafafine paeonia ua leva ona ia sailia le upu moni a o lenei ua mauaina.

21 Molimau Atu i Tagata Lotu Hinitu: (Tagai i le mataupu e 5 i le Mankind’s Search for God.) O le faa-Hinitu e leai so latou talitonuga faavae. E lavelave tele ana filosofia. E iai le talitonuga faa-Hinitu faatasitolu i lo latou atua autū o Brahman (Brahma o Lē na Foafoaina Mea, Vishnu o Lē Faaola, ma Siva o Lē Faia le Faaumatiaga). O le talitonuga i le lē mafai ona oti o le solu e lagolagoina malosi ai la latou aʻoaʻoga o le toe ola mai i se isi tino (reincarnation) lea e māfua ai ona manatu tagata lotu Hinitu i le olaga e faapea ua iai ona iuga tuupoina. (Tagai i le tusi Reasoning, itulau 317-321, ma Le Olomatamata, Me 15, 1997, itulau 3-8.) E aʻoaʻoina e le faa-Hinitu le faaaloalo i lotu uma faapea e tau lava i le upu moni e tasi.

22 O se faatomuaga e faaaogā e molimau atu ai i se tagata lotu Hinitu o le faamatala lea i ai o lo tatou faamoemoe e faavae mai le Tusi Paia o le ola e faavavau i le ola lelei atoatoa faaletagata i luga o le lalolagi, ua faapea foi ona aumaia e le Tusi Paia ia tali faamalieina i fesili tāua ia o loo fesagai ma tagata uma.

23 Molimau Atu i Tagata Siū: (Tagai i le mataupu e 9 i le Mankind’s Search for God.) E lē pei o isi lotu e lē faa-Kerisiano, ua mauaa talitonuga o Siū i le talafaasolopito, ae lē i ni tala fatu. I Tusitusiga Eperu faagaeeina, ua saunia ai se sootaga aogā i le sailia e le tagata o le Atua moni. Ae peitai, ua feteenai ma le Tusi Paia, le aʻoaʻoga faavae a tagata Siū i ona po nei i le talitonu faapea e lē mafai ona oti se solu faaletagata. E mafai ona faataatia se faavae masani e ala i le faamautinoa atu e faapea o loo tatou tapuai i le Atua o Aperaamo ma faailoa atu le tutusa o faafitauli o loo tatou fesagaia i le lalolagi i aso nei.

24 Pe afai e te feiloai i se tagata Siū e lē faatuatua i le Atua, o le fesili i ai pe faamata o lona faalogona masani lena e mafai ona fesoasoani ai ia te oe e mafaufau i le mataupu e sili ona talafeagai mo ia. Mo se faaaoaoga, atonu e lei faalogo lava o ia i se faamatalaga e faamalieina ai i le mafuaaga ua faataga ai e le Atua puapuaga. E mafai ona faalaeiauina tagata Siū faamaoni e toe suesue le faamaoniga o le avea o Iesu ma Mesia, e lē i auala sese ua faailoa mai ai o ia e Kerisinetoma, ae i le auala o loo faailoa mai ai o ia e tusitala Siū i Tusitusiga Eleni.

25 Molimau Atu i Tagata Lotu Musalimi: (Tagai i le mataupu e 12 i le Mankind’s Search for God.) O Musalimi (po o, Mosalema) o tagata lotu Isalama (po o le lotu a Muhammad), lea e aofia ai le talitonu ia Allah o lo latou atua e toatasi ma Muhammad (570-632 T.A.) o lana perofeta mulimuli ma le pito i sili ona tāua. Ona latou te lē talitonu e iai se alo o le Atua, ua manatu ai tagata lotu Musalimi ia Iesu o se perofeta laitiiti lea a le Atua, ma e na o le pau ai lena. O le Korana, lea e itiiti ifo i le 1,400 tausaga le leva, o loo siiina mai ai mau o Tusitusiga Eperu ma Tusitusiga Eleni. E matuā tele lava mea e tutusa ai le faa-Isalama ma le faa-Katoliko. E aʻoaʻoina uma e nei lotu le lē mafai ona oti o le solu, le tulaga o le faapuapuagatiaina e lē tumau, ma le iai o se afi i hele.

26 O se faavae taatele ua lauiloa o lo tatou talitonuga lea e na o le toatasi lava le Atua moni ma na ia faagaeeina le Tusi Paia. O sē la e faitau ma le faaeteete i le Korana ua maua ai faamatalaga e faasino atu i le Tora, Salamo, ma Evagelia faapea o le Afioga a le Atua lea ua faitauina e tatau ona latou amanaiaina ma usitaia. O lea, e mafai ona e ofoina nei mataupu e suesue ai ma le tagata.

27 E ono mafai ona taulau lenei taulimaga i se tasi o le a ia faailoa mai faapea o ia o se Musalimi: “E lē toatele ni tagata Musalimi na ou talanoa i ai, ae na ou faitau i nisi o talitonuga o la outou lotu o loo i lenei tusi. [Suʻe i le itulau e 24 o le tusi Reasoning.] Ua faapea mai e tou te talitonu o Iesu o se perofeta ae o Muhammad o le perofeta mulimuli ma e sili ona tāua. Pe tou te talitonu foi la o Mose sa avea o se perofeta moni? [Faataga mo se tali.] Pe mafai ona ou faailoa atu ia te oe mea sa aʻoaʻoina e Mose mai le Atua ma e uiga i Lona suafa totino?” Ona faitau lea o le Esoto 6:2, 3. I le toe asiga, e mafai ona e talanoaina le tamai ulutala “One God, One Religion,” i le itulau e 13 i le tamai tusi The Time for True Submission to God.

28 I aso nei, e toatele ua gaoioi e tusa ai ma upu o le Isaia 55:6 lea e faitauina faapea: “Ia outou saili ia Ieova manū o mafai ona maua o ia; ia outou valaau ia te ia manū o latalata mai o ia.” O lenei mau e faatatauina i tagata loto faamaoni uma, tusa lava po o le ā le gagana latou te tautatala ai po o le ā foi la latou lotu. E mafai ona tatou mautinoa e faapea o le a faamanuia mai Ieova i a tatou taumafaiga a o tatou taumafai e ō atu ma “fai nuu uma lava ma soo.”—Mata. 28:19.

[Pusa i le itulau 6]

Lomiga ua Saunia mo Tagata e Lē o ni Kerisiano

Tagata Lotu Puta

In Search of a Father (Tamai tusi)

“Faauta! Ou te Faia ia Fou Mea Uma Lava” (Polosiua)

Tagata Saina

Lasting Peace and Happiness—How to Find Them (Polosiua)

Tagata Lotu Hinitu

From Kurukshetra to Armageddon—And Your Survival (Tamai tusi)

Our Problems—Who Will Help Us Solve Them? (Polosiua)

The Path of Divine Truth Leading to Liberation (Tamai tusi)

Victory Over Death—Is It Possible for You? (Tamai Tusi)

Why Should We Worship God in Love and Truth? (Polosiua)

Tagata Siū

A Peaceful New World—Will It Come? (Sāvali Nu. 17)

Jehovah’s Witnesses—What Do They Believe? (Sāvali Nu. 18)

Will There Ever Be a World Without War? (Polosiua)

Tagata Lotu Musalimi

How to Find the Road to Paradise (Sāvali)

The Time for True Submission to God (Tamai tusi)

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga