Na Latou Faia le Finagalo o Ieova
Na Tauia le Faatuatua o Mātua
I TAGATA Isaraelu, o le fanau mai o se tama tane, na avea ma puna mo le olioli sili. O lona uiga o le a faaauauina ai le gafa ma o le a tumau ai le tofi o se laueleele i se aiga. Ae i le tausaga e 1593 T.L.M., na foliga mai ai o le fanau mai o se tama tane na avea ma faamalaiaga i tagata Eperu nai lo se faamanuiaga. Aisea? Talu ai o Farao o Aikupito, sa iai sona popolega i le tuputupu aʻe o le faitau aofai o tagata Iutaia i le nuu o loo ia vaavaaia, ona ia faatonuina ai lea o pepe tama uma lava ina ia fasiotia.—Esoto 1:12, 15-22.
I le vaitaimi o lenei taumafaiga leaga ia fasiotia pepe tama uma na avea ai Amaramo ma Iokapeta, o se ulugalii Eperu faaipoipo, ma mātua o se pepe tama e ese le aulelei. E faigofie ona vaai atu faalemafaufau i le mafuaaga na liua ai lo la olioli i le mataʻu ina ua la manatua le poloaiga a Farao. Peitai, a o vaavaai atu Amaramo ma Iokapeta i le la pepe tama, na oo ina la maumauai ai o le a lē tuulafoaiina o ia, e tusa lava po o a iuga e oo i ai.—Esoto 2:1, 2; 6:20.
Gaoioi ma le Faatuatua
Mo le tolu masina na faalafi ai e Amaramo ma Iokapeta le la pepe. (Esoto 2:2) Sa lamatia lenei tulaga, talu ai sa felataʻi mea na nonofo ai tagata Eperu ma tagata Aikupito. O so o se tasi lava e maua o taumafai e ʻalo ese mai le faatonuga a Farao, e faasalaina i le oti, ma e fasiotia foi ma le pepe. O le ā la e mafai ona fai e nei mātua tuutoina atu ina ia faasaoina ai le la tama ma i laua foi?
Ona aoina ai lea e Iokapeta nisi o aa o le kome. O le kome o se laulaau e malosi, e talitutusa ma le ofe, ma e iai sona ʻau e tafatolu e tai pei o le lapoa o le limatusi. E mafai ona oo atu lona umi i le 20 futu (6 mita). Na faaaogā e tagata Aikupito lenei laau e fai ai pepa, fala, la o vaa, seevae, ma vaa māmā.
Na lalaga ai e Iokapeta se ato i ʻau, ia lava lona telē e tuu ai lana pepe. Ona ia faapipii lea i le pulu emeri ma le pulu safeta ina ia faamau lelei ai ma ia lē sao i ai se vai. Ona tuu lea e Iokapeta lana pepe i totonu o le ato ma faatafetafea i le va o ū i le auvai o le Vaitafe o le Naila.—Esoto 2:3.
Ua Maua le Pepe
Sa nofonofo latalata ane le tama teine a Iokapeta, o Miriama e vaai po o le ā le isi mea o le a tupu. Ona sau ai lea o le afafine o Farao e taele i le vai o le Naila.a Atonu na iloa e Iokapeta e masani ona agaʻi ane le alo tamaitai i lea vaega o le Naila ma na ia fuafua ai loa e tuu le ato iina ina ia faigofie ai ona maua. E tusa lava po o le ā le mea na tupu, ae na vave lava ona iloa atu e le afafine o Farao le ato o opeopea mai i le va o ū, ona ia valaau atu lea i se tasi o ana auauna e alu e avane. Ina ua ia vaaia se tamaitiiti o tagi ai i totonu, ona faagaeetia ai lea o ia i le alofa. Na ia iloa o se pepe lenei a se tagata Eperu. Peitai, e mafai faapefea ona ia tuu atu lenei tamaitiiti aulelei ina ia fasiotia? E lē gata i le uiga agalelei faaletagata, ae atonu na taaʻina foi le afafine o Farao i le talitonuga taatele o tagata Aikupito e faapea o le ulu atu i le lagi e faalagolago i se faamaumauga o gaoioiga agaalofa na faia e se tasi i lona olaga.b—Esoto 2:5, 6.
O Miriama lea na autilo mai se mea e lē mamao, na ia faalatalata atu i le afafine o Farao. Na ia fesili atu e faapea: “Ou te alu ea e aami se fafine failele o sa Eperū e sau ia te oe, na te tausia le tama ma oe?” Na tali ane le alo tamaitai e faapea: “Ina alu ia!” Ona tamoe atu ai lea o Miriama i lona tinā. E lei leva lava ae tu mai Iokapeta i luma o le afafine o Farao. “Ia e ave lenei tama ma tausi i ai ma aʻu,” o le tala lea a le alo tamaitai ia te ia, “ou te avatu ai foi ia te oe le totogi.” Atonu e oo ane i le taimi lea ua iloa e le afafine o Farao faapea o Iokapeta, o le tinā lea o le pepe.—Esoto 2:7-9.
Na tausia e Iokapeta lana tama seia oo lava ina teʻa ma le susu.c O lenei tulaga na avatu ai ia te ia le tele o avanoa e lē laumaua e aʻoaʻoina ai o ia e uiga i le Atua moni, o Ieova. Ona toe ave ai lea e Iokapeta le tamaitiiti i le afafine o Farao, o lē na ia faaigoa ia te ia o Mose, o lona uiga na, “toina ae o ia nai le vai.”—Esoto 2:10.
Le Lesona mo i Tatou
Na matuā faaaogaina lelei e Amaramo ma Iokapeta si avanoa na la maua e aʻoaʻo ai le la tama i mataupu silisili o le tapuaiga mamā. E ao foi i mātua i aso nei ona faia faapea. O le mea moni, e matuā tatau lava ona latou faia faapea. O Satani le Tiapolo “o loo fealualuai o ia e pei o se leona tagi, ua saili se tasi e ʻaina e ia.” (1 Peteru 5:8) E fiafia tele o ia e maua nisi e pei o talavou o loo faapelepeleina—tama ma teine—o ē ua iai le faamoemoe e avea ma auauna malolosi a Ieova. O o latou uluai tausaga e lē o faatupuina ai sona alofa mafana! I le vaai atu i lenei tulaga, ua toleniina ai e mātua atamamai a latou fanau iti ina ia matataʻu i le Atua moni, o Ieova.—Faataoto 22:6; 2 Timoteo 3:14, 15.
I le Eperu 11:23, o le taumafaiga a Amaramo ma Iokapeta ina ia faalafi le la tama i le gasologa o uluai masina e tolu o lona olaga, ua faamauina o se gaoioiga o le faatuatua. O nei mātua matataʻu i le Atua na la faatuatua ia Ieova faapea e iai lona mana e faasaoina ai, ma na la lē mananao e tuulafoaiina le la tama, ma ona o lea mea na faamanuiaina ai i laua. O i tatou foi e ao ona tatou matuā pipii mau atu i tulafono ma mataupu silisili a Ieova, i le talitonu faapea po o ā lava mea e faatagaina e Ieova e oo mai ia i tatou o le a oo ina aogā mo lo tatou lelei ma lo tatou fiafiaga e faavavau.—Roma 8:28.
[Faaopoopoga i lalo]
a Na tapuaia e tagata Aikupito le vai o le Naila e pei o se atua fanautama. Na latou talitonu faapea na iai i ona vai se mana e fanafanau ai ma oo ai ina faaumiumi le ola.
b Na talitonu tagata Aikupito e faapea i le oti e tolaulau ai e le agaga o se tagata i luma o Osiris (atua Aikupito) ia faamatalaga e pei o le “Ou te lei faatiga lava i se tasi,” “Ou te lei taofia foi le susu mai gutu o tamameamea,” ma “Sa ou avatu areto i lē ua fia ʻai ma le mea e inu i lē ua galala.”
c I aso anamua, na sili atu ona umi ona faasusu le toatele o tamaiti i o latou tinā nai lo le tulaga taatele i aso nei. E tusa ma le tolu tausaga o Samuelu ina ua faateʻa ma le susu, ae e tusa ma le lima tausaga o Isaako.