Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bi12 itu. 1920-1926
  • 2 Ua Tusia le Suafa o le Atua (יהוה) i Tusitusiga Paia Eleni

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • 2 Ua Tusia le Suafa o le Atua (יהוה) i Tusitusiga Paia Eleni
  • O le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou
O le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou
2 Ua Tusia le Suafa o le Atua (יהוה) i Tusitusiga Paia Eleni

2 Ua Tusia le Suafa o le Atua (יהוה) i Tusitusiga Paia Eleni

E Sefulu Lua Fasipepa Faamaonia)

O se mea e ofo ai, ona e lē o iai le suafa o le Atua i manusikulipi o loo maua i aso nei o uluaʻi tusitusiga Eleni, atoa foʻi ma le tele o Tusi Paia i aso nei ma i aso anamua. E toetoe 7,000 taimi na tusia ai le suafa o le Atua i Tusitusiga Eperu anamua i mataʻitusi nei e fā יהוה, (lea e masani ona taʻua o le Tetakalamatone) ma ua tusia i mataʻitusi nei i le gagana Peretania, YHWH (po o le JHVH). E lē o iloa tonu le faaleoga saʻo o le suafa o le Atua i aso nei, ae e masani ona taʻu i le gagana Samoa o “Ieova.” O le faapuupuu o lenā suafa, o “Ioa,” ma e tele ina maua i igoa o loo taʻua i Tusitusiga Paia Eleni, atoa foʻi ma le upu “Aleluia!” o lona uiga “Ia outou vivii atu iā Ioa!”​—Faaaliga 19:1, 3, 4, 6.

O Tusitusiga Eleni na faaopoopo atu i Tusitusiga Eperu, ma na tusia e ala i le agaga paia o le Atua. O le mea lea ua lē talafeagai ai le aveesea o le suafa o le Atua mai Tusitusiga Eleni, aemaise ona na faapea atu Iakopo i aposetolo ma soo matutua i Ierusalema, i le ogatotonu o le uluaʻi senituri T.A.: “Ua uma ona faamatala auʻiliʻili atu e Simeona e faapea, o le uluaʻi taimi lea ua silasila ai le Atua i nuu ese, ina ia filifilia mai ai ni tagata mo lona suafa.” (Galuega 15:14) Ona fai atu lea o Iakopo o le manatu o loo i le Amosa 9:11, 12, lea o loo iai le suafa o le Atua e lagolago ai lana faamatalaga. Afai e avea Kerisiano ma tagata ua filifilia mo le suafa o le Atua, aiseā la e aveesea ai lona suafa lea ua tusia i mataʻitusi Eperu e fā, mai Tusitusiga Eleni? E lē o toe iai se faavae lelei o le tali masani o lenā fesili. Ua leva ona manatu tagata e faapea, o le māfuaaga autū e leʻi maua ai le suafa o le Atua i Tusi Paia i aso nei, ona e leʻi iai le suafa o le Atua i le Tusi Paia Eleni e taʻua o le Septuagint. O le faaliliuga muamua lenā mai Tusitusiga Eperu, lea na amata ona faia i le senituri lona tolu T.L.M. Na faavae lenei manatu i kopi o le Septuagint e pei ona maua i tusitusiga tāua o le senituri lona fā ma le lima T.A., o le Vatican ms 1209, Codex Sinaiticus, ma le Codex Alexandrinus. E leʻi taʻua ai le suafa iloga o le Atua, ae na suia lenā suafa i upu Eleni nei: Κύριος (Kyʹri·os: Alii) ma le θεός (The·osʹ: Atua). Na manatu tagata e faapea o le lē iai o le suafa o le Atua, e fesoasoani e aʻoaʻo ai le manatu e faapea e toʻatasi lava le Atua.

Ae na matuā faalēaogāina lenā manatu, ina ua maua mai se isi tusi tāʻai o le Septuagint, lea e iai le vaega mulimuli o le Teuteronome. E leai lava se fasipepa o lenei tusi tāʻai o loo tusia ai le upu Kyʹri·os (Alii) po o le The·osʹ (Atua), e sui ai le suafa o le Atua, ae o loo tusia ai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā.

Na lomia e W. G. Waddell se fasipepa o lenei tusi tāʻai i lana tusi Journal of Theological Studies, Tusi e 45, itu. 158-161 i le 1944. E toʻalua ni misionare o Molimau a Ieova na aʻoʻoga i Kiliata, na la puʻeina ni ata o fasipepa e 18 o lenei tusi tāʻai i le 1948 i Cairo i Aikupito, ma maua ai le faatagaga e lomia na fasipepa. O lea la, na lomia fasipepa e 12 o lenā tusi tāʻai i le New World Translation of the Christian Greek Scriptures, 1950, itu. 13, 14. O ata mai i lenā Tusi Paia, na faavae mai ai faamatalaga nei e tolu: (1) “Papiro Fuad, Inv. 266. Analisi critica dei Frammenti pubblicati na faia e A. Vaccari: ʻNew World Translation of the Christian Greek Scriptures.’ Brooklyn (N.Y.) 1950 itulau e 13s.,” lomia i Studia Patristica, Tusi I, Vaega I, ma na faatonutonuina e Kurt Aland ma F. L. Cross, i Berlin, 1957, itu. 339-342; (2) “Papyrus Fouad Inv. Nu. 266,” na faia e W. Baars, ma na lomia i le Nederlands Theologisch Tijdschrift, Tusi XIII, Wageningen, 1959, itu. 442-446; (3) “The Oldest Greek Text of Deuteronomy,” na faia e George Howard lea na lomia i le Hebrew Union College Annual, Tusi XLII, Cincinnati, 1971, itu. 125-131.a

Na tusi Paul Kahle e faatatau i lenei tusi tāʻai i le lomiga Studia Evangelica, lea na faatonutonuina e Kurt Aland, F. L. Cross, Jean Danielou, Harald Riesenfeld ma W. C. van Unnik, Berlin, 1959, itu. 614: “Na puʻeina ata o nisi vaega o lenei tusi tāʻai, mai i se ata o le tusi tāʻai ua iai i le faatomuaga o le Feagaiga Fou o le Tusi Paia Peretania a le Watch Tower Bible and Tract Society i Brooklyn, lea na faia i Niu Ioka i le 1950. O le mea e mataʻina ai lenei tusi tāʻai, ona o loo tusia ai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā. Na ou talosaga e iloiloina fasipepa ua lomia o lenei tusi tāʻai, ma o Pater Vaccari na faia lenei iloiloga. Na faapea mai o ia, o lenei tusi tāʻai lea na tusia pe tusa ma le 400 tausaga e muamua atu i le Codex B, e foliga mai o le tusitusiga lea e sili ona lelei o le tusi o Teuteronome o le Septuagint, lea o loo maua i o tatou aso.”

E 117 fasipepa o le Septuagint e taʻua o le LXXP. Fouad Inv. 266 na lomia i le Études de Papyrologie, Tusi 9, i Cairo, 1971, itu. 81-150, 227, 228. Na lomiaina ata o fasipepa uma o lenei tusi tāʻai e Zaki Aly ma Ludwig Koenen i lalo o le ulutala Three Rolls of the Early Septuagint: Genesis and Deuteronomy, i le lomiga “Papyrologische Texte und Abhandlungen,” Tusi 27, i Bonn, 1980.

E mafai ona e tagaʻi i le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā i se kopi ua leva ona faia o le Septuagint, pe a tagaʻi i ata o fasipepa e 12 o lenā tusi tāʻai. E manatu tagata suʻesuʻe e faapea, na faia lenei tusi tāʻai i le senituri muamua T.L.M., pe tusa ma le 200 tausaga talu ona amata le Septuagint. E faamaonia e lenei mea, na iai le suafa o le Atua i le Tusi Paia o le Septuagint, i fuaiupu uma na iai lea suafa i uluaʻi tusitusiga Eperu. O loo iai foʻi le suafa o le Atua i isi manusikulipi Eleni e iva.

Pe na iai ni Tusi Paia Eleni o le Septuagint lea na iai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā, a o soifua Iesu Keriso ma ona soo o ē na tusia Tusitusiga Eleni? Ioe, na iai! Na tumau pea ona iai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā i kopi na faia o le Septuagint mo le tele o tausaga talu ona maliliu Keriso ma ona aposetolo. Ina ua tusia e Aquila lana faaliliuga Eleni o le Tusi Paia i se vaimea o le senituri lona lua T.A., na iai foʻi le suafa o le Atua i mataʻitusi anamua Eperu.

Na taʻua e Ierome o lē na soifua i le senituri lona fā ma le lima T.A., i ana upu tomua mo tusi o le Samuelu ma Tupu e faapea: “E oo mai lava i aso nei, o loo tatou mauaina pea le suafa o le Atua, i mataʻitusi Eperu e fā [יהוה].” E aliali mai la, a o soifua Ierome o lē na faaliliuina le Tusi Paia Latina o le Vulgate, na iai lava le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā i nisi o manusikulipi Eleni, ia na faaliliuina mai i Tusitusiga Eperu.

Ina ua faitauina e Iesu ma ona soo Tusitusiga Eperu po o le Tusi Paia Eleni o le Septuagint, latou te tau ai i le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā. Pe na mulimuli ea Iesu i tū a tagata Iutaia ma lē taʻua ai le suafa o le Atua ae taʻua le Adhonaiʹ (Alii), ona o lona fefe neʻi faaleagaina lenā suafa ma soli ai le Tulafono lona tolu? (Esoto 20:7) Ina ua tulaʻi Iesu i le sunako i Nasareta ma tago atu i le tusi o Isaia, ma faitauina fuaiupu o loo iai (61:​1, 2) ia na tusia ai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā, pe na faatalatū ea Iesu e taʻu atu le suafa o le Atua? E leai, aemaise na masani ona teena e Iesu tū a le ʻautusiupu Iutaia, ia na feteenaʻi ma tusitusiga paia. Ua faapea mai le Mataio 7:29: “Auā ua ia aʻoaʻoina i latou e pei o sē ua iai le pule ae lē pei o o latou tusiupu.” A o faalogologo ane ona aposetolo faamaoni, na tatalo atu Iesu iā Ieova le Atua e faapea: “Ua ou faailoa atu lou suafa i tagata ua e foaʻi mai iā te aʻu i le lalolagi. . . . Ua ou faailoa atu lou suafa iā i latou, ma saga faailoa atu.”​—Ioane 17:​6, 26.

O le fesili la: Pe na tusia e soo o Iesu le suafa o le Atua, a o fai a latou tusitusiga paia? Pe faamata na iai le suafa o le Atua i Tusitusiga Eleni ina ua faatoʻā tusia? Ioe na iai, ma e iai māfuaaga lelei ua tatou tali atu ai faapena! Na muamua ona tusia le Evagelia a Mataio i le gagana Eperu ae lē o le gagana Eleni, e pei ona faaalia e Ierome o lē na soifua i le senituri lona fā ma le lima T.A. i lana tusi e faapea:

“O Mataio, o lē na igoa foʻi iā Levi, o se tagata aolafoga na avea ma aposetolo, na muamua ona ia tusia le Evagelia a Keriso i Iutaia i le gagana ma mataʻitusi Eperu, mo le lelei o tagata talitonu ua peritomeina. E lē o iloa tonu po o ai na faaliliuina lenā tusi i le gagana Eleni. E oo mai lava i aso nei, o loo mauaina pea lenā tusi Eperu i le faletusi i Kaisareia, lea na aoaoina ma le māeʻaeʻa e Pamphilus, o lē na maliu faamaturo. Na aumai foʻi e tagata Nasareta o ē e faitau i lenā tusi i le aai o Suria o Perea, le faatagaga ou te faia ai se kopi o lenā tusi.”​—De viris inlustribus (Concerning Illustrious Men), mataupu III. (Na faaliliuina mai i tusitusiga Latina ma faatonutonuina e E. C. Richardson ma lomia i le “Texte und Untersuchungen zur Geschichte der altchristlichen Literatur,” Tusi 14, i Leipzig, 1896, itu. 8, 9.)

E sili atu i le selau mau mai Tusitusiga Eperu na toe tusia e Mataio i lana tusi. O mau na iai le suafa o le Atua, na tatau ona ia tuu i ai ma le faamaoni na mataʻitusi e fā, a o tusi lana tala o le Evagelia i le gagana Eperu. E tatau ona talitutusa lana tusi i le gagana Eperu ma le Tusi Paia Eperu na faia e F. Delitzsch i le senituri lona 19, lea e 18 taimi o loo taʻua ai le suafa o Ieova i le tusi o Mataio. E ui lava na fiafia Mataio e sii mai mau o Tusitusiga Eperu nai lo o le Septuagint, ae na mafai pea ona mulimuli o ia i le Septuagint ma tusia le suafa o le Atua i mau e tatau ona iai i tusitusiga Eleni. Na sii mai foʻi e tusitala uma o Tusitusiga Eleni mau o loo iai le suafa o le Atua i Tusitusiga Eperu po o le Septuagint.

Na tusi George Howard mai le Iunivesite o Georgia i Amerika, e faatatau i le tusia o le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā i Tusitusiga Eleni. Na ia tusia i le lomiga Journal of Biblical Literature, Tusi 96, 1977, itu. 63 e faapea: “Ua mafai nei ona tatou vāaitino i le auala na faaaogā ai le suafa o le Atua a o lumanaʻi le faa-Kerisiano, ona o tusi tāʻai na maua i Aikupito ma le toafa i Iutaia. E mataʻina nei tusi tāʻai i suʻesuʻega o le Feagaiga Fou, auā ua mafai ai nei ona faatusatusa atu i tusi na iai ina ua faatoʻā amata le faa-Kerisiano, ma atonu e malamalama ai i le auala na faaaogā ai e tusitala o le Feagaiga Fou le suafa o le Atua. I itulau o loo mulimuli mai, matou te faataatia ai se manatu e faapea na tusia muamua le suafa o le Atua יהוה (atonu foʻi ma le faapuupuuga o lenā suafa) i mau o le Feagaiga Fou ia na sii mai, pe na faasino atu i le Feagaiga Tuai. Ae i tausaga mulimuli ane, na suia lenā suafa i le faailoga lenei κς [o le faapuupuu o le Kyʹri·os, o le “Alii”]. O lo matou manatu, ina ua aveese le suafa o le Atua, na fenuminumiaʻi ai Kerisiano mai Nuu Ese i le eseesega o le ʻAlii le Atua’ ma le ʻAlii o Keriso,’ lea ua atagia mai i manusikulipi o le Feagaiga Fou.”

Matou te lagolagoina lenā manatu, ae pau le mea, matou te lē vaai i ai ua na o se “manatu.” Peitaʻi, ua faaalia mai ai le mea moni na tupu i le tala faasolopito o manusikulipi o le Tusi Paia.

a Tagaʻi i le itulau e 1922 ma le 1923 i ata o nei fasipepa e taʻua o le P. Fouad Inv. Nu. 266 o le tusi o Teuteronome mai le Septuagint. Na matou faanumeraina nei fasipepa e 12, ma o nisi o nei fasipepa, e lē na o le faatasi ona tusia ai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu e fā lea ua matou faailogaina. Nu. 1, i le Teuteronome 31:28 e oo i le 32:7, o loo iai le suafa o le Atua i tamaʻitusi Eperu e fā i le laina e 7 ma le 15; Nu. 2 (Teuteronome 31:​29, 30) i le laina e 6; Nu. 3 (Teuteronome 20:​12-14, 17-19) i le laina e 3 ma le 7; Nu. 4 (Teuteronome 31:26) i le laina 1; Nu. 5 (Teuteronome 31:​27, 28) i le laina e 5; Nu. 6 (Teuteronome 27:1-3) i le laina e 5; Nu. 7 (Teuteronome 25:​15-17) i le laina e 3; Nu. 8 (Teuteronome 24:4) i le laina e 5; Nu. 9 (Teuteronome 24:8-10) i le laina e 3; Nu. 10 (Teuteronome 26:​2, 3) i le laina 1; Nu. 11 e vaevaeina (Teuteronome 18:4-6) i le laina e 5 ma le 6; ma le Nu. 12 (Teuteronome 18:​15, 16) i le laina e 3.

[Ata i le itulau 1922, 1923]

[Taga’i i le lomiga i ata o nei fasipepa e ta’ua o le P. Fouad Inv. No. 266 o le tusi o Teuteronome LXX]

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga