Le “Faautauta” a o Latalata Mai le Iuga
“Ua lata mai le gataaga o mea uma lava; o lena, ia faautauta ai.”—1 PETERU 4:7.
1. O le ā ua aofia ai i le faaalia o le “faautauta”?
O UPU o i luga a le aposetolo o Peteru e tatau ona iai sona aafiaga tele i le auala o loo ola ai olaga o Kerisiano. Peitai, sa lei faapea atu Peteru i lana au faitau ina ia latou mālōlō mai i tiute tauave masani ma popolega o le olaga; na te lei uunaia foi se lagona o le soona popole naua i le faaumatiaga o loo faaloloʻi mai. Nai lo o lea, sa ia faalaeiau atu: “Ia faautauta.” Ina ia “faautauta” e aofia ai le faaalia o filifiliga lelei, le mafaufau poto, le fuafua lelei, le uigā o a tatou faamatalaga ma gaoioiga. E uiga i le faataga o le Afioga a le Atua e pulea o tatou mafaufauga ma gaoioiga. (Roma 12:2) Talu ai o loo tatou ola “i totonu o le tupulaga amio faapiopio ma le finau vale,” ua manaomia la le faautauta ina ia alofia ai faafitauli ma mea faigata.—Filipi 2:15.
2. Ua faapefea i le onosai o Ieova ona aogā i Kerisiano i aso nei?
2 O le “faautauta” e aogā foi ia i tatou ina ia tatou maua se vaaiga manino, ma mautinoa ia i tatou lava. (Tito 2:12; Roma 12:3) E manaomia tele lenei mea pe a manatu atu i upu o loo faamauina i le 2 Peteru 3:9: “E le faatuai mai le Alii i le mea na folafolaina mai, faapei o le manatu a isi tagata i le faatuai; a e peitai ua onosai mai lava o ia ia te outou, ona ua le finagalo ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamo.” Seʻi mātau o loo onosai mai Ieova, e lē gata i ē lē talitonu, ae faapea foi “ia te outou”—o tagata o le faapotopotoga Kerisiano. Aisea? Auā “ua le finagalo [o ia] ia fano se tasi.” Atonu o loo manaomia pea e nisi ona faia ni suiga ma ni fetuutuunaiga ina ia agavaa ai i latou mo le mauaina o le meaalofa o le ola e faavavau. O lea, seʻi o tatou tagai atu ai i ni vaipanoa atonu e manaomia ai nisi o fetuutuunaiga.
Le “Faautauta” i a Tatou Faiā Totino
3. O ā fesili atonu e fesiligia ai e mātua i latou lava e faatatau i a latou fanau?
3 E tatau ona avea le aiga o se mapusaga o le filemu. Peitai i nisi tagata, ua masani ona avea o “le fale ua tumu i . . . misa.” (Faataoto 17:1) Ae o faapefea mai lou aiga? Pe o asa ma lou aiga “le lotoa, ma le ita, ma le leo tele, ma le upu faaleaga”? (Efeso 4:31) Ae faapefea lau fanau? Pe o latou lagona ea le alofagia ma le talisapaia o i latou? (Faatusatusa i le Luka 3:22.) Pe o e faaaluina ea se taimi e faatonu ma aʻoaʻoina ai i latou? Pe o e ‘aoai atu i ai i le amiotonu’ nai lo o le aoai atu a o e ita ma maʻemaʻeā? (2 Timoteo 3:16) Talu ai o fanau “o le tofi lea mai ia Ieova,” e matuā naunau mai la o ia i le auala o loo tausia ai i latou.—Salamo 127:3.
4. (a) O le ā e mafai ona iu i ai pe a soona inainā uiga o se tane i lana avā? (e) E mafai faapefea e avā ona faatupuina le filemu ma le Atua ma faatupu le fiafia i totonu o le aiga atoa?
4 Ae faapefea a tatou paaga faaipoipo? “O loo faapea ona tatau ona alolofa o tane i a latou lava avā, faapei o latou lava tino; o lē alofa i lana lava avā, o loo alofa o ia ia te ia lava; auā e leai lava se tasi e ita i lona lava tino; a e peitai na te fafaga ma tausi atu i ai, faapei o Keriso foi ona tausi i le ekalesia.” (Efeso 5:28, 29) O se tane e sauā, e pulepuletutū, pe lē faautauta e lē gata ina lamatia ai le toafimalie o lona aiga ae faaleagaina ai foi le la faiā ma le Atua. (1 Peteru 3:7) Ae faapefea avā? E tatau foi ona faapena lo latou “usiusitai i a [latou] lava tane, faapei ona usiusitai i le Alii.” (Efeso 5:22) O le mafaufau i le auala e faafiafia ai le Atua e fesoasoani lena i se avā e faagalo ai vaivaiga o lana tane ae gauai atu i ai e aunoa ma ni lagona tiga. I nisi taimi, atonu e lagona e se avā le tatau ona faaali atu o ni ona lagona. Ua faapea mai le Faataoto 31:26 e faatatau i se avā lelei: “Ua tautala o ia ma le poto; ua i lona laulaufaiva le tulafono o le alofa.” O le feagai ai ma lana tane i se uiga agalelei ma le faaaloalo, na te tausisia ai le filemu ma le Atua, ma faatupuina atili ai le fiafia o le aiga atoa.—Faataoto 14:1.
5. Aisea e tatau ai i talavou ona mulimuli atu i fautuaga a le Tusi Paia e faatatau i o latou uiga faaalia i o latou mātua?
5 Talavou e, o faapeī mai o outou uiga faaalia i o outou mātua? Po o tou faaaogā ea faamatalaga tutui, ma le lē faaaloalo lea ua masani ona faatagaina e le lalolagi? Pe o tou usitaia le poloaiga a le Tusi Paia: “O outou le fanau, ia outou faalogo i o outou mātua i le Alii, auā o le mea tonu lava lea. Ia e ava i lou tamā ma lou tinā; (o le uluai tulafono lea ua i ai le mea ua folafolaina), ina ia manuia ai oe, ma ia e nofo tuluʻi ai i luga o le laueleele”?—Efeso 6:1-3.
6. E mafai faapefea ona tatou sailia le filemu i le va ma o tatou uso tapuai?
6 Tatou te faaalia foi le “faautauta” pe a tatou “saili i le filemu ma tausisi i ai” i le va ma o tatou uso tapuai. (1 Peteru 3:11) E mapuna aʻe ni lē maliliega ma ni lē femalamalamaaiga mai lea taimi i lea taimi. (Iakopo 3:2) Pe afai e faataga lagona ita e tutupu aʻe pea, e mafai la ona lamatia ai le filemu o le faapotopotoga atoa. (Kalatia 5:15) O lea, ia vave ona faalelei ni feeseeseaiga; ia saili mo ni vaifofo filemu.—Mataio 5:23-25; Efeso 4:26; Kolose 3:13, 14.
Le “Faautauta” ma Tiute Tauave i le Aiga
7. (a) Na faapefea ona faalaeiauina e Paulo le faaalia o le “faautauta” i mataupu masani o le olaga? (e) O le ā le uiga e tatau i tane ma avā Kerisiano ona ia i latou e faatatau i tiute tauave i le aiga?
7 Sa fautua atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano ina ia “nonofo ma le faautauta.” (Tito 2:12) Seʻi mātau, i le aotelega o le manatu, o loo timai atu ai Paulo i fafine ina ia “alolofa atu i a latou tane, ia alofa atu i a latou fanau, ia faautauta i latou, ia amio mamā, ia tausi lelei i o latou aiga.” (Tito 2:4, 5) Sa tusia e Paulo na mea i tausaga e 61-64 T.A., i ni nai tausaga a o lei oo i le iuga o le faiga o mea faa-Iutaia. Peitai, o mataupu masani o le olaga, e pei o galuega i le fale, sa tāua pea. O lea na tatau ai i tane ma avā ona tausisia se vaaiga tatau, ma mautinoa, i o latou tiute tauave i le aiga ina “neʻi upuleagaina le afioga a le Atua.” Sa faatoese atu le ulu o se tasi aiga i se tagata na asiasi ane ona o foliga matagā atu o lona fale. Na ia faapea atu sa lei toe faaleleia le fale “ona sa paeonia o ia.” O se tulaga e faamālō ai pe a tatou faia ni faataulaga mo manaoga o le Malo, ae tatau ona faaeteete ina ia lē lamatia ai le lelei o o tatou aiga.
8. E mafai faapefea e ulu o aiga ona tausia manaoga o o latou aiga i se tulaga paleni?
8 Ua uunaia e le Tusi Paia tamā ina ia faamuamua manaoga o o latou aiga, i le faapea atu, o sē lē tausi i lona aiga “ua faafitia e ia le faatuatua, e sili foi lona leaga i le ua le faatuatua.” (1 Timoteo 5:8) E eseese tulaga o le soifuaga i vaega eseese o le lalolagi, ma e lelei pe a faaitiitia lo tatou manaoga mo mea faitino. Na tatalo le tusitala o le Faataoto 30:8 e faapea: “Aua e te tuu mai ia te au le mativa po o le mauoa.” Peitai ane, e lē tatau i mātua ona faagaloina manaoga faaletino o a latou fanau. Mo se faaaoaoga, pe o se tulaga atamai ea, le faatalalē ma le loto i ai o se tasi i le sailia o manaoga e sili ona manaomia mo le olaga o lona aiga, ona o lona sailia o ni faaeaga faatiokarate? Pe ua lē o le mea ea lenei e faaʻonoʻono ai e se tasi lana fanau? I le isi itu, ua faapea mai le Faataoto 24:27: “Ia sauniuni i fafo lau galuega, ma ē teuteu ai i le vao; mulimuli ane, ona e faia lea o lou fale.” Ioe, e ui e talafeagai ona manatu mamafa mo mea faaletino, ae o le ‘atiina aʻe o le auaiga o se tasi’—i le itu faaleagaga ma i faalogona—e matuā tāua lava.
9. Aisea e atamai ai mo ulu o aiga ona manatunatu i le tulaga e oo ai le oti po o se maʻi ia i latou?
9 Pe ua e faia ea ni sauniuniga mo le tausia o lou aiga ina neʻi faafuasei ona e maliu? Ua faapea mai le Faataoto 13:22: “O le tagata lelei na te tofia ana mea i le fanau a lana fanau.” E lē gata ina avatu le tofi o le poto e uiga ia Ieova ma se faiā ma ia, ae o le a naunau foi mātua e saunia mea faaletino mo a latou fanau. I le tele o atunuu e taumafai tamā lelei o aiga e faaputu sina seleni, se uili e tusa ai ma le tulafono, ma se inisiua o le ola. Auā o le mea moni, e lē mafai ona alofia e tagata o le Atua “le tausaga ma le mea e tupu ai.” (Failauga 9:11) O tupe ‘e avea o se puipuiga,’ ma o fuafuaga e faia ma le faaeteete e masani ona alofia ai tulaga faigata. (Failauga 7:12) I atunuu e lē totogia ai e le malo tupe faaalu mo togafitiga pe a maʻi se tagata, atonu e filifili ai nisi e faataatia ese ni tupe mo o latou manaoga tau le soifua maloloina pe faia foi se fuafuaga ina ia totogia ai na tupe mo togafitiga pe a mamaʻi.a
10. E mafai faapefea e mātua Kerisiano ona “faaputu oa” mo a latou fanau?
10 Ua faapea mai foi le Tusi Paia: “E le tatau ona faaputu oa e le fanau mo mātua, a o mātua mo le fanau.” (2 Korinito 12:14) I le lalolagi o se mea masani i mātua ona faataatia se tupe mo aʻoaʻoga ma ni faaipoipoga a a latou fanau i le lumanai ina ia latou maua ai se amataga manuia i le olaga. Pe ua e mafaufau ea i le faataatiaina o se lumanai faaleagaga mo lau tama? Mo se faaaoaoga, seʻi faapea la o loo tuliloaina e se tamaitiiti ua matua le faiva faataimi atoa. E ui e lē tatau i auauna faataimi atoa ona latou tāpā pe faatalitalia isi tagata e lagolagoina i latou i tulaga tau tupe, ae atonu e filifili ni mātua alolofa e ‘tufa atu ni mea o loo ia manaomia’ ina ia fesoasoani ia te ia e tumau ai i le auaunaga faataimi atoa.—Roma 12:13; 1 Samuelu 2:18, 19; Filipi 4:14-18.
11. Po o le iai ea o se vaaiga mautinoa i tupe e faapea ai ua leai se faatuatua? Ia faamatala.
11 O le iai o se vaaiga mautinoa i tupe e lē faapea ai ua leai se faatuatua ua toe o se aga ona faaiuina lea o le faiga o mea amioleaga a Satani. Pau o lea, ua faaalia ai le “atamai aogā” ma le fai filifiliga lelei. (Faataoto 2:7, NW; 3:21) Na fetalai Iesu i se tasi taimi e faapea “e sili le poto o tagata o le olaga nei, . . . i lo tagata o le malamalama” i le faaaogaina o tupe. (Luka 16:8) E lētioa la, ua iloa e nisi le manaomia ona latou faia ni fetuutuunaiga i le auala o loo faaaogā ai a latou oa, ina ia mafai ona latou tausia lelei ai manaoga o o latou aiga.
Le “Faautauta” i la Tatou Vaaiga i Aʻoaʻoga
12. Sa faapefea ona aʻoaʻoina e Iesu ona soo ina ia fetuutuunai i ni tulaga fou e tulai mai?
12 “O le a mavae atu le tu o le lalolagi nei,” ma o loo vave le faagasologa o suiga tetele i le tamaoaiga ma ni atinae tau i le poto faasaienisi. (1 Korinito 7:31) Ae peitai, sa aʻoaʻo e Iesu ona soo ina ia fetuutuunai. Sa ia fetalai ia i latou ina ua ia aauina atu i latou i la latou uluai talaʻiga: “Aua neʻi teu ma outou o auro, po o ario, po o ʻapa memea i o outou fusi. Aua foi le ave se taga i le malaga, aua foi le tailua o ofutino, po o seevae, po o se tootoo; auā e tatau ona avatu le mea e ʻai i le fai galuega.” (Mataio 10:9, 10) Ae i se isi taimi mulimuli ane, na fetalai atu Iesu: “Ai se tagata e ana se ete tupe, ina tago ia i ai, e faapea foi sana ʻato.” (Luka 22:36) O le ā na suia? O siomaga na iai. Sa oo ina faifaitetele uiga lē fiafia o le siomaga faalotu na iai, ma sa tatau ai ona latou sauniunia ni mea mo i latou.
13. O le ā le fuafuaga autū o aʻoaʻoga, ma e mafai faapefea ona lagolagosua mātua i a latou fanau i lenei itu?
13 E faapena foi i aso nei, atonu e manaomia e mātua ona manatunatu i tulaga moni ua iai le tamaoaiga i aso nei. Mo se faaaoaoga, po o e faamautinoaina ea o loo maua e lau fanau ni aʻoaʻoga lelei? O le fuafuaga autū e tatau ona iai mo aʻoaʻoga ina ia faaauupegaina ai lau tama talavou e avea o se faifeau uigā a Ieova. Ma o le aʻoaʻoga e sili atu ona tāua i aʻoaʻoga uma o aʻoaʻoga ia faaleagaga. (Isaia 54:13) Ua manatu mamafa foi mātua i le tomai o a latou fanau ina ia mafai ona latou tausia i latou lava i le itu tau tupe. O lea, ia avatu i lau fanau se taiala, fesoasoani ia i latou ina ia latou filifilia ni mataupu talafeagai i le aʻoga, ma talanoa ma i latou pe o se faiga atamai le toe faia o ni aʻoaʻoga faaopoopo pe leai. O filifiliga faapena o le matafaioi lea a le aiga, ma e lē tatau i isi ona latou faitioina le fuafuaga ua faia. (Faataoto 22:6) Ae faapefea i latou ua filifili e fai aʻoga a a latou fanau i le fale?b E ui e toatele o loo latou faia se galuega lelei, ae o nisi ua latou iloa le sili atu ona faigata o lena tiute nai lo le mea sa latou manatu i ai, ma ua pagatia ai a latou fanau. O lea pe afai o loo e mafaufauina aʻoaʻoga e faia i le fale, ia faamautinoa ua e muai fefuafuatai mea, i le matuā faamautinoa lelei o loo ia te oe tomai e faaopoopo atu i ai ma le uiga o le mafai ona e pulea oe lava ina ia faaauauina lea taumafaiga.—Luka 14:28.
‘Aua le Sailia Mea Tetele’
14, 15. (a) Na faapefea ona mou atu le paleni faaleagaga o Paruka? (e) Aisea o se mea valea ai mo ia le ‘sailia o mea tetele’?
14 Talu ai e lei oo mai le iuga o lenei faiga o mea, atonu o le a lolo atu nisi e sailia mea o loo ofoina mai e le lalolagi—o galuega maualuluga, o galuega e tele tupe e maua ai, ma le oa. Seʻi manatu ia Paruka le tusiupu a Ieremia. Na oi mai o ia: “Oi talofa ia te au! auā ua faaopoopoina e Ieova le faanoanoa i loʻu tiga; ua ou lailoa i loʻu mapuitiga, ou te le maua foi sina mapu.” (Ieremia 45:3) Sa lē lavā Paruka. O le avea o se tusiupu a Ieremia, o se galuega e faigata ma mafatia ai. (Ieremia 36:14-26) Ma sa foliga mai e leai se iuga o lagona mafatia. E 18 tausaga ae faatoʻā faaumatia Ierusalema.
15 Na fetalai atu Ieova ia Paruka: “Faauta, o le mea na ou atiina ae, ou te lepetia, o le mea foi na ou totōina, ou te liaiina, o lenei nuu uma lava lea. O oe foi, ua e saili ea mo oe mea tetele? Aua e te sailia.” Sa mou atu manatu ma lagona paleni o Paruka. Na amata ona ia ‘sailia mea tetele mo ia lava,’ atonu o le oa, le fia lauiloa, po o le sologa lelei i mea faitino. Talu ai o Ieova na te “liaiina, o lenei nuu uma lava,” o le ā la le aogā o le sailia o na mea? O lea na avatu ai e Ieova ia Paruka lenei faamanatuga aogā: “Auā faauta, ou te faaoo le malaia i luga o tagata uma, . . . a ou te avatu ia te oe lou ola e fai ma vete i mea uma e te alu i ai.” Sa lē mafai ona faasaoina mea faitino mai le faaumatiaga o Ierusalema! Sa na o le faasaoina lava o lona “ola e fai ma vete” na faamautinoa atu i ai e Ieova.—Ieremia 45:4, 5.
16. O le ā le lesona e mafai ona aʻoaʻoina e tagata o Ieova mai le mea na tupu ia Paruka?
16 Na utagia e Paruka le faasaʻoga a Ieova, ma e tusa ai o le folafolaga a Ieova, na faasaoina le ola o Paruka. (Ieremia 43:6, 7) Maeu se lesona malosi mo tagata o Ieova i aso nei! E lē o se taimi lenei e ‘saili ai mea tetele mo i tatou lava.’ Aisea? Auā o loo “mavae atu foi le lalolagi, atoa ma lona tuʻinanau.”—1 Ioane 2:17.
Le Faaaogaina e Sili Ona Lelei o le Taimi o Loo Totoe
17, 18. (a) O le ā le tali atu a Iona ina ua salamō tagata Nineva? (e) O le ā le lesona na aʻoaʻo atu e Ieova ia Iona?
17 E mafai la, faapefea, ona tatou faaaogā i se tulaga e sili ona lelei le taimi o loo totoe? Ia aʻoaʻo mai le mea na tupu i le perofeta o Iona. Sa “alu [o ia] i Nineva, . . . na alaga foi o ia, ua faapea atu, E toe fagafulu po ona faaumatia lea o Nineva.” Sa teʻi Iona, auā na talileleia e tagata Nineva lana feau ma latou salamō! Ona taofia lea e Ieova lona faaumatiaina o le aai. O le ā le tali atu i ai a Iona? “Ieova e, ou te aioi atu ia te oe, ia e ave ese loʻu ola; auā e lelei ona ou oti, a e leaga ona ou ola.”—Iona 3:3, 4; 4:3.
18 Ona aʻoaʻo atu lea e Ieova ia Iona se lesona tāua. Sa ia “saunia . . . le kikaiona, ua faasosolo aʻe i luga o Iona, e fai ma faapaologa i luga o lona ulu . . . Ona matuā fiafia ai lea o Iona ona o le kikaiona.” Peitai ane, sa puupuu le fiafia o Iona, auā na vave ona toe pē le laau. Sa amata ona “ita tele lava” Iona ona ua lē malu lelei o ia. Sa matuā faamamafa atu i ai e Ieova Lona manatu, i le fetalai atu: “Ua e alofa i le kikaiona . . . O aʻu foi ou te le alofa ea i Nineva le aai tele, o loo i ai tagata e sili ona toatele i le selau afe ma afe e lua fulu, o e le iloa o latou lima taumatau po o latou lima tauagavale; ma manu vaefa foi e tele”?—Iona 4:6, 7, 9-11.
19. O le ā le lagona manatu faapito o le a tatou mananao e alofia?
19 Pagā le manatu faapito sa iai lagona o Iona! Sa mafai ona ia alofa i le laau, ae sa matuā leai sona agaalofa mo tagata o Nineva—o tagata o ē, i se gagana faaleagaga, ‘sa latou lē iloa o latou lima taumatau mai o latou lima tauagavale.’ E ono faapena foi ona tatou moomoo ina ia oo mai le faaumatiaga o lenei lalolagi amioleaga ma ua talafeagai lena mea! (2 Tesalonia 1:8) Peitai ane, a o tatou faatalitalia, o loo iai sa tatou tiute tauave ina ia fesoasoani atu i tagata loto faamaoni o ē, i se gagana faaleagaga, ‘latou te lē iloa o latou lima taumatau mai o latou lima tauagavale.’ (Mataio 9:36; Roma 10:13-15) Pe o le a e faaaogā ea le taimi puupuu o loo totoe e fesoasoani atu ai i ni tagata se toatele e mafai ina ia latou maua le poto tāua e uiga ia Ieova? O le ā se galuega e mafai ona faatutusa atu lona olioli i le galuega o le fesoasoani atu i se tasi ina ia maua le ola?
Ia Ola Pea ma le “Faautauta”
20, 21. (a) O ā nisi o auala e mafai ona tatou faataitaia ai le “faautauta” a o faagasolo mai aso? (e) O ā faamanuiaga o le a maua ona o le ola ma le “faautauta”?
20 A o agaʻi atu pea le faiga o mea a Satani i le faaumatiaga, e mautinoa lo tatou fesagaia o ni luʻi fou. Ua valoia mai i le 2 Timoteo 3:13 e faapea: “O tagata amio leaga ma e taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga.” Ae ia aua “neʻi faavaivai o outou loto ma outou le lavatia.” (Eperu 12:3) Ia faalagolago atu ia Ieova mo le malosi. (Filipi 4:13) Ia iloa ona fefulifulisai, ia fetuutuunai atu i nei tulaga ua sili ona leaga, nai lo le mafaufau pea i taimi ua tuanai. (Failauga 7:10) Ia faaaogā le atamai aogā, i le faamasani atu pea lea i taiala ua saunia mai e “le auauna faamaoni ma le mafaufau.”—Mataio 24:45-47.
21 Tatou te lē iloa pe toe fia se umi o le taimi o loo totoe. Peitai, e mafai ona tatou faapea atu ma le mautinoa, “ua lata mai le gataaga o mea uma lava.” A o lei oo mai lena iuga, seʻi o tatou ola nei ma le “faautauta” i a tatou feutagaiga ma isi, i le auala o loo tatou tausia ai o tatou aiga, ma i o tatou tiute tauave masani. I le faia faapea, e mafai ai e i tatou uma ona mautinoa, o le a iu ina maua mai i tatou i “le manuia, ua le ponā, ma le le mataʻuleagaina”!—2 Peteru 3:14.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo se faaaoaoga i le Iunaite Setete, e toatele e fai a latou inisiua mo le soifua maloloina, e ui lava e taugata na mea. Ua iloa e nisi aiga Molimau e iai ni fomai e sili ona loto malilie e faia nisi togafitiga e lē faaaogā ai le toto pe afai o loo iai se inisiua o le soifua maloloina a le aiga. E toatele fomai o le a latou talia le aofaiga o le tupe totogi e pei ona faatagaina ai e le inisiua mo le soifua maloloina po o tupe e totogia e le malo mo le soifua maloloina.
b O se filifiliga totino pe a manao se tasi e fai ana lava aʻoaʻoga i le fale. Tagai i le mataupu “Home Schooling—Is It for You?” (Aʻoaʻoga e Fai i le Fale—Pe mo Oe?) o loo aumaia i le lomiga o le Awake! o Aperila 8, 1993.
Manatu Autū mo le Autaluga
◻ E mafai faapefea ona tatou faaalia le “faautauta” i a tatou faiā totino?
◻ E mafai faapefea ona tatou faaalia le paleni i le tausia o o tatou tiute tauave faaleaiga?
◻ Aisea e tatau ai i mātua ona naunau atu i aʻoaʻoga masani a a latou fanau?
◻ O ā lesona tatou te aʻoaʻoina mai ia Paruka ma Iona?
[Ata i le itulau 18]
Pe a lē lelei uiga o le tane ma le avā e faaali e le tasi i le isi, la te faaleagaina ai le la faiā ma Ieova
[Ata i le itulau 20]
E tatau i mātua ona naunau atu i aʻoaʻoga a le la fanau