Aʻoaʻiga e Mafai ona Fua mai ai Fua o le Filemu
“O aʻoaʻiga uma fio a o i ai, e le manatu i ai o se mea e olioli ai, a o le mea e faanoanoa ai; a e mulimuli ane e fua mai ai le fua o le filemu ia i latou ua aʻoaʻoina ai, ua taʻua o le amiotonu.”—EPERU 12:11, NW
1, 2. (a) O le ā ua saunia ma le alofa e le Atua e tusa ai ma le Eperu 12:9-11? (e) O le ā le tasi o faaaʻoaʻoga o le aʻoaʻia, ma o le ā e mafai ona iʻu i ai mai lenei mea?
SEʻI manatu i tua i aso a o e tamaitiiti. E te manatua sa aʻoaʻiina oe e ou mātua? O le toatele lava o i tatou e mafai ona manatua. Sa faaaogā lena tulaga e le aposetolo o Paulo e fai ma faataʻitaʻiga ina o ia taʻua e uiga i aʻoaʻiga mai le Atua, e pei ona tatou faitau i ai i le Eperu 12:9-11.
2 E tele lava auala e aumaia ai aʻoaʻiga faatamā a le Atua, ia e mafai ona aafia ai o tatou olaga faaleagaga. O le tasi o lana faatulagana lea ina ia tuuesea mai le faapotopotoga Kerisiano se tasi ua lē toe manao e ola e tusa ai ma tulaga a le Atua, po o sē ua musu e faia faapea. O lea, o le tagata ua matuā faitioina po ua aʻoaʻia mamafa, atonu e salamō ma toe liliu mai. I le faagasologa, ua aʻoaʻia ai foi le faapotopotoga o tagata faamaoni, ina ia latou aʻoaʻoina ai le tāua o le usiusitai atu i tulaga maualuga a le Atua.—1 Timoteo 1:20.
3. O ā uiga faaalia o nisi i le manatu o le faateaina?
3 ‘Peitai,’ atonu o le a fesili mai se tasi, ‘pe e lē o se faiga sauā ea le faateaese, ma toe faasa ona talanoa atu i lea tagata faateaina?’ Sa mapuna aʻe lenei vaaiga i se faamasinoga na faia talu ai nei na aafia ai se fafine na tausia e ni mātua Molimau a Ieova. Na faateaina ona mātua. Sa leʻi faateaina o ia, a e na ofo lava ia e lē toe auaufaatasi ma le faapotopotoga e ala lea i lona tusia o se tusi ina ia tuuesea o ia mai le faapotopotoga. Na faailoa atu ma le tusa i le faapotopotoga e faapea ua lē toe avea nei o ia ma se Molimau a Ieova. Na siitia o ia i se isi nofoaga, a e i ni tausaga mulimuli ane, na ia toe foi mai ma iloa ai e lē mafai ona toe talanoa atu Molimau o le faapotopotoga ia te ia. O lea na ia ave ai loa le mataupu i le faamasinoga. O le ā le iʻuga, ma ua faapefea ona atonu e aafia ai oe i lenei mea? Ina ia mafai ona malamalama lelei i le mataupu, seʻi o tatou vaai po o le ā o fai mai ai le Tusi Paia e uiga i le mataupu ua taʻua e uiga i le faateaina o se tasi.
Ai se ā e Mausali ai Lenei Tulaga?
4. O le ā le mea e tupu i nisi o le faapotopotoga i nisi taimi? (Kalatia 6:1; Iuta 23)
4 O le toatele o Kerisiano moni latou te lagolagoina ma le faamaoni le Atua ma ana tulafono amiotonu. (1 Tesalonia 1:2-7; Eperu 6:10) A e peitai, i nisi taimi, e sese ai se tasi mai ala o le upu moni. Mo se faaaʻoaʻoga, e ui lava i fesoasoani mai toeaina Kerisiano, a e atonu ua ia solia lava ma le lē salamō tulafono a le Atua. Pe atonu foi na te faafitia le faatuatua e ala i le aʻoaʻoina o aʻoaʻoga pepelo po o le lē toe auaufaatasi ma le faapotopotoga. O le ā le mea e ao ona faia? Sa tutupu mea faapena e oo lava a o soifua pea le au aposatolo; o lea, seʻi o tatou vaai po o le ā na latou tusia e uiga i lenei mea.
5, 6. (a) O le ā le fautuaga poto ua ia i tatou e tusa ai ma a tatou feutagaiga ma i latou o ē ua faia ni agasala matuiā ma e lē salamō? (Mataio 18:17) (e) O ā fesili ua tatou fesagaʻi?
5 Ina ua amio leaga ma le lē salamō se tamaloa i Korinito, sa taʻu atu e Paulo i le faapotopotoga: “Ai se tasi ua taʻuusoina a e faitaaga, pe matapeapea, pe ifo i tupua, pe agatele, ea onā, pe fao mea; aua lava neʻi tou feoai, aua foi tou te aai faatasi ma le o faapea.” (1 Korinito 5:11-13) Sa faapena foi le mea na faia i tagata aposetate, e pei o Umenio: “O le tagata na te faatupu le fevaevaeaiga ia e ʻalo ese ia te ia pe a uma atu ia te ia le aoaiga e atu tasi pe atu lua; auā ua iloa o le tagata faapena ua liliueseina lava o ia, ma ua agasala.” (Tito 3:10, 11; 1 Timoteo 1:19, 20) Ua alagātatau ai foi le aloese, auā so o se tasi o lē ua na teena le faapotopotoga: “Na latou o ese ia i tatou, a e lei ni o tatou i latou; auā pe afai ni o tatou i latou, po ua latou tumau ma i tatou; a ua o ese i latou ina ia faaalia ai e le ni o tatou i latou uma.”a—1 Ioane 2:18, 19.
6 E i ai le faamoemoe, o le a salamō lea tagata ina ia mafai ai ona toe talia o ia. (Galuega 3:19) A e i le taimi nei, pe e mafai e Kerisiano ona faatapulaaina se faifaiga ma lea tagata, pe e tatau ona matuā aloese mai ai lava? Afai o lea, ai se ā e faapea ai?
Ia Matuā Vavaeesea?
7. O le a faapefea ona ese a tatou amio e tusa ai ma vasega e lua o ituaiga o tagata agasala?
7 E lē vavaeesea e Kerisiano i latou mai tagata. E masani lava ona tatou feiloai i o tatou tuaoi, aumea i galuega, uo i aʻoga ma isi lava, ma molimau atu foi ia i latou e tusa lava po o ni ‘tagata faitaaga, matapeʻapeʻa, faomea, pe ifo i tupua.’ Na tusi mai Paulo faapea e lē mafai ona tatou matuā aloese ai mai ia i latou, ‘auā afai o lea, e tatau la ona tatou ō ese mai le lalolagi.’ E ui i lea na ia faasino mai faapea e ese lea mai lē “ua taʻuusoina,” a e ola i se olaga faapena: “Ai se tasi ua taʻuusoina [ua toe foi e ola i auala faapena], aua lava neʻi tou feoai, aua tou te aai faatasi ma le o faapea.”—1 Korinito 5:9-11; Mareko 2:13-17.
8. O le ā le lapataiga ua saunia e le aposetolo o Ioane e uiga i le teena o se tasi?
8 I tusitusiga a le aposetolo o Ioane, ua tatou maua ai se fautuaga tai tutusa faapena ua faamamafaina ai le matuā aloese o Kerisiano mai tagata faapena: “O i latou uma lava o e tuumavaega, a e le tumau i le mataupu ia Keriso, e le o ia te i latou le Atua; . . . Pe a alu atu ia te outou se tasi a e le molia lenei lava mataupu, aua tou te talia o ia i o outou fale, aua foi tou te ofo alofa ia te ia; auā o sē ofo alofa [Eleni, khaiʻro] atu ia te ia, e faatasi ai o ia ma ana galuega.”—2 Ioane 9-11.
9, 10. (a) O le ā na tupu i tagata solitulafono lē salamō i Isaraelu, ma ai se ā? (e) O le ā e ao ona tatou lagona ai e uiga i le faatulagana i aso nei mo le feagai ai ma tagata ua tuuesea ona o le lē salamō mai a latou agasala? (2 Peteru 2:20-22)
9 Ai se ā ua alagātatau ai sea tumau maumauai e oo lava i aso nei? Ia, seʻi manatunatu i le matuiā o le vavaeese sa poloaiina i le Tulafono a le Atua ia Isaraelu. I mataupu matuiā eseese, sa faasalaina ai i le oti tagata e solia ma le loto i ai poloaiga. (Levitiko 20:10; Numera 15:30, 31) Pe a tupu lena mea, e lē toe mafai lava ona tautala atu nisi, e oo lava i tagata o aiga i lē solitulafono ua oti.(Levitiko 19:1-4; Teuteronome 13:1-5; 17:1-7) E ui o Isaraelu faamaoni i tuā i na vaitaimi, sa o ni tagata e pei o i tatou, a e sa latou iloa o le Atua e tonu ma alofa, ma sa puipuia e lana Tulafono lo latou mamā faaletino ma le faaleagaga. O lea sa mafai ai ona latou talia faapea o lana faatulagana ina ia vavaesea tagata agasala, sa avea o se taualumaga lelei ma o se mea tonu foi.—Iopu 34: 10-12.
10 E mafai ona tatou amiotonu i le mautinoa faapea o le faatulagana a le Atua ina ia aua neʻi toe auaufaatasi Kerisiano ma se tasi ua faateaina ona o le lē salamō i lana agasala, ua avea o se puipuiga poto mo i latou. “Ia outou faatea ese ai le mea faafefete tuai, ina ia avea outou ma paluga fou, ona ua leai o se mea faafefete ia te outou.” (1 Korinito 5:7) I le aloese foi mai tagata ua vavaesea ma le loto i ai i latou e i latou lava, ua puipuia ai Kerisiano mai tulaga faigata e ono tutupu mai, o le lē talisapaia, pe oo lava i vaaiga po o manatu faaaposetate.—Eperu 12:15,16.
A e Faapefea Tauaiga?
11, 12. (a) O le ā le āuga na oo i aiga Isaraelu ina ua tuueseina se tagata agasala? (e) Faataʻitaʻi aogā o le usiusitai.
11 E mautinos lava e silafia e le Atua faapea o le faatinoina o ana tulafono amiotonu e uiga i le tuuesea o ē agasala e masani lava ona aafia ai tauaiga. E pei ona taʻua i luga, pe a faasalaina i le oti se tagata Isaraelu ua agasala, sa lē toe mafai ona faia ni faatasitasiga faaleaiga. O le mea moni, afai o se atalii ua onā pe ʻai tele, sa tatau i ona mātua ona avatu ia te ia i luma o faamasino, ma afai sa lē salamō o ia, e tatau foi i mātua ona auai i le faasalaina o ia i le oti, ina ia ‘tuuesea ai le leaga mai ai Isaraelu.’ (Teuteronome 21:18-21) E mafai ona e talisapaia faapea o le a lē faigofie lenei mea ia i laua. Ia manatu foi po o le ā le lagona sa i ai i uso, tuafafine, po o mātua o mātua o lē agasala. A e peitai, o lo latou tuu faamuamua o le faamaoni i lo latou Atua amiotonu na i lo o le alofa i aiga, sa mafai ona avea ma faasaoola mo i latou.
12 Manatua la mea na tupu ia Koru, o lē sa taʻitaʻi i le fouvalega faasaga i le taʻitaʻiga a le Atua e ala ia Mose. Sa silasila Ieova e tusa ai ma lana faamasinoga lelei atoatoa, e tatau ona oti Koru. A e sa lapataia tagata faamaoni uma lava: “Ou te aioi atu, ia outou o ese i fale ie o ia tagata amio leaga, aua foi neʻi papai atu i sina a latou mea, ina neʻi fano outou i a latou agasala uma.” O aiga sa lē talia le lapataiga a le Atua, sa feoti faatasi ma tagata fouvale. A e sa filifili ma le poto e nisi o le aiga o Koru lo latou faamaoni ia Ieova, na faasaoina ai o latou ola ma taʻitaʻi atu ai i faamanuiaga i le lumanai.—Numera 16:16-33; 26:9-11; 2 Nofoaiga a Tupu 20:19.
13. O le a faapefea ona tali mai Kerisiano faamaoni pe afai e faateaina se tagata o le aiga totino pe ua ia taofia foi e ia lava lona auaufaatasi ma le faapotopotoga?
13 O le vavaeseina mai le faapotopotoga Kerisiano e lē aafia ai le faasala i le oti o se tasi o le aiga totino, o lea e faaauau pea sootaga faaleaiga. O lea, e mafai lava e se tane ua faateaina po ua vavaeese o ia mai le faapotopotoga ona nonofo pea ma lana avā Kerisiano ma le fanau faamaoni i lo latou aiga. Ona o le faaaloalo i faamasinoga a le Atua ma gaoioiga a le faapotopotoga o el a uunaʻia ai le avā ma le fanau e iloa faapea ona o lona ala, ua ia melea ai le sootaga faaleagaga i lo latou va. A e ona o lona faateaina e lē faamutaina ai o latou sootaga i le tino po o le faiā faalefaaipoipoga, e mafai ai lava ona faia pea tulaga masani faaleaiga tau i faalogona ma feutagaiga.
14. O le ā le fautuaga tauatua e tatau ona aafia ai la tatou fesootaiga ma se tasi o le aiga ua faateaina pe ua taofia lona auaufaatasi o loo i fafo atu o le lio o le aiga totino?
14 A e ese le tulaga pe afai o lē ua faateaina po ua vavaeese mai le auaufaatasi ma le faapotopotoga o se tasi o le aiga o loo nofo i fafo atu o le lio o le aiga totino pe o nofo ese mai le aiga. Atonu o se mea tatau ona matuā leai lava ni fesootaiga ma le aiga. E tusa lava pe o i ai ni mataupu faaleaiga e tatau ona faafesootaia ai o ia, e mautinoa lava o lenei mea e tatau ona faia i se tulaga faatapulaaina, ia ōgatasi ma le mataupu silisili tauatua: “Ai se tasi ua taʻuusoina a e faitaaga, pe matapeapea, [pe faia foi se tasi agasala matuiā], . . . aua foi tou te aai faatasi ma le o faapea.”—1 Korinito 5:11.
15. E mafai faapefea e aiga ona pulea aafiaga i faalogona ootia i ia itu? (Salamo 15:1-5; Mareko 10:29, 30)
15 Ua malamalama lava i ai, atonu o le a faafaigata lenei mea ona o faalogona atoa ma fesootaiga faaleaiga, e pei o le alofa o mātua o mātua mo fanau a ā latou fanau. Peitai, o se tofo lenei o le faamaoni i le Atua e pei ona taʻua e le tuafafine o loo taʻua i le itulau e 26. So o se tasi o i ai le lagona faanoanoa ma le tiga ona o se tasi o le aiga ua faateaina, atonu e ono maua se faamafanafanaga ma faalaeiauina i le faaaʻoaʻoga na faia e nisi o aiga o Koru.—Salamo 84:10-12.b
O le Iʻuga a le Faamasinoga
16-18. O le ā le iʻuga filifiliga na faia i le faamasinoga e pei ona muai taʻua, ma o le ā le manatu faaopoopo na ofoina mai e le faamasinoga?
16 Atonu po o e manao e fia iloa po o le ā le iʻuga o le faamasinoga lea na aafia ai se fafine o lē na ita ona o le lē toe talanoa atu o ē sa masani ai muamua ia te ia ina ua uma ona ia filifili e teena le faatuatua, ma taofia ai lona toe aufaatasi ma le faapotopotoga.
17 A o leʻi iloiloina le mataupu i le faamasinoga, sa faia e le faamasinoga itumalo se moliaga faasaga ia te ia. O lena faamasinoga sa faavae i le manatu faapea, e lē aafia faamasinoga i mea tau i aʻoaʻiga faalotu. Ona ia faia loa lea o se tagi. O le faamasinoga lē faaituʻau a le faamasinoga o tagic a le setete, sa faavae i tulaga lautele o Uluai Teuteuga na faia (o Tulafono Faavae a le Iunaite Setete) e uiga i aiā tatau: “Talu ai ona o le teena o se isi, o se vaega lea o le faatuatuaga o Molimau a Ieova, o lea ua matou iloa ai o le sauniuniga o le Tulafono Faavae a le Iunaite Setete e ‘saoloto ai’ se tasi . . . ua lē mafai ai ona [ia] manumalo. Ua i ai i ē tetee se faaeaga puipuia lelei e tusa ai ma le tulafono i le teena o ia. O lea la, matou te faamausali ai loa ma le tusa” le uluai faamasinoga a le faamasinoga itumalo.
18 Ua faaauau pea le manatu o le faamasinoga: “ O le teena o se tasi, o le faiga lea ua faia e Molimau a Ieova e tusa ai ma lo latou faaliliuina o le mau faalekanona, ma e lē faatagaina i matou e toe faaliliuina lena mau . . . Ua tuuina atu foi i ē tetee le aiā e faia ai ma le saoloto o latou talitonuga faalotu . . . E masani lava ona lē matuā iloiloina ma le faaeteete e faamasinoga le faiā i totonu o sui (po o nisi na auai muamua) o se lotu. Ua tuuina atu i lotu le saolotoga tele pe a latou tuuina atu aʻoaʻiga i sui po o sui sa i ai muamua. Matou te ioe i le manatu o le Faamasino o Jackson [o lē na avea muamua ma Faamasino o le Faamasinoga Sili a le Iunaite Setete] e faapea ‘o gaoioiga faalotu na e faatatau atu lava i na o sui o le faatuatuaga e tatau ona saoloto—e pei ona mafai ona matuā saoloto mai na i lo so o se isi mea.’ . . . Ua faia la e sui o le lotu lea ua [le fafine] lafoaia se faaiʻuga faapea ua latou lē toe mananao e auaufaatasi ma ia. Ua matou taofi ua i a i latou le saolotoga e faia ai lena filifiliga.”
19, 20. Ai se ā ua lē mafai ai e se tagata ua vavaeeseina mai le faapotopotoga ona i ai i se tulaga e tagi atu ai i le faamasinoga mo le totogia mai o ni tupe ona e faapea ua faaleagaina ona faalogona?
19 Na faailoa mai e le faamasinoga mo tagi e faapea e tusa lava pe sa i ai i le fafine se faalogona atuatuvale talu ai ona ua filifili e i latou na ia muai masani atu i ai o le a latou lē toe talanoa atu ia te ia, “a e o le faatagaina o ia e toe iloa pe ia toe malosi mai i ona manuʻa faalefaalogona, o le a leai se faavae e taofia ai Molimau a Ieova mai lo latou saoloto e faatinoina le faia o le lotu . . . O le faamaoniga faaletulafono faavae o le saolotoga e faia ai le lotu ua manaomia ai faapea e tau lava ina ia faapalepale le sosaiete i ituaiga o mafatiaga ua oo ia te ia [le fafine] e avea o se tau aogā ua tatau ona totogia ina ia puipui malu ai le aiā o feeseeseaiga i lotu lea ua olioli ai tagatanuu uma.” I se uiga, sa oo ina sili atu ona mamafa lenei filifiliga ina ua faailoa faalauaitele mai. Faapefea? Sa mulimuli ane talosaga atu le fafine i le faamasinoga sili ona maualuga i le atunuu ina ia faafofoga i le faamasinoga, ma atonu o le a mafai ai ona toe liliu le iʻuga a le faamasinoga faasaga ia te ia. A e ia Novema i le 1987, sa teena ai e le Faamasinoga Maualuga i le Iunaite Setete le faia faapea.
20 O lea, ua faamautuina ai i lenei faamasinoga tāua faapea ua lē mafai e se tagata ua faateaina po ua lē toe auaufaatasi mai le faapotopotoga ona maua se faaleleiga o ona tiga ma Molimau a Ieova i se faamasinoga ona ua teena o ia.d Talu ai ona sa tali atu le faapotopotoga i taʻiala lelei atoatoa ia e mafai e i tatou uma lava ona faitau ai mai i le Afioga a le Atua ma faatatauina, ua lagona ai e le tagata le femēmēai ua aumaia e ana lava gaoioiga.
Aʻoaʻiga—E Aogā i le Toatele
21. Ai se ā e manaomia ai le paleni e tusa ai ma le vaaiga i le faateaina o se tasi?
21 Pe a faalogo nisi tagata i fafo e uiga i le faateaina o se tasi, ua latou lolo atu e tiga alofa ma le tagata fai mea sese o lē ua lē toe mafai ona talanoa atu i sui o le faapotopotoga Kerisiano. A e pe ua lē sese ea ona tuu o lena tiga alofa? Manatu i aogā sili e mafai ona maua e lē ua faia le mea sese atoa foi ma isi.
22, 23. Faataʻitaʻi mai le tāua ma le tautele o le usiusitai i le Atua e tusa ai ma la tatou vaaiga i tagata faateaina.
22 Mo se faaaʻoaʻoga, i le itulau e 26 ua tatou matauina ai le faamatalaga a Lineta e uiga i lana filifiliga ‘e momotuesea atoatoa o ia mai fesootaiga uma’ ma lona uso faateaina o Makerita. O ia ma ona aiga Kerisiano ‘sa talitonu faapea e sili ona lelei ala o Ieova.’ Ma e faapea lava!
23 Na taʻu atu mulimuli ane e le uso o Lineta ia te ia: ‘Ana faapea sa tou manatu māmā i le faateaina, po o penei ou te leʻi faia lava ni laasaga e agaʻi atu ai i le toe faaaʻeina i le vave e pei ona sa ou faia. A e o le matuā momotuesea mai ē pele ma fesootaiga vavalalata ma le faapotopotoga na faatupuina ai se faanaunauga malosi ina ia salamō. Sa ou iloa le matuā sese o le auala sa ou ui ai ma pagā le matautia o loʻu fulitua atu ia Ieova.’
24. Na faapefea i le tali atu a se tasi tuafafine i le faateaina ona aafia ai o ia ma isi?
24 I le isi itu, sa faateaina mātua o Laurie. Peitai ua faapea mai o ia: ‘Sa lē taofia ai loʻu auaufaatasi atu ia te i laua a e sa faateleina. A o faagasolo taimi, sa tauāu atu ina ou lē toe talaʻi pea. Sa ou oo atu lava i le tulaga ua ou lē toe auai i sauniga.’ Ona ia faitau lea i le mataupu o loo aumai i Le Olomatamata faa-Peretania o Setema 1 ma le 15, 1981, o loo faamamafa ai le fautuaga i le 1 Korinito 5:11-13 ma le 2 Ioane 9-11. “Sa pei ua ki mai se matauila malamalama ia te aʻu,” ua ia tusi mai ai. ‘Sa ou iloa e tatau lava ona ou faia ni suiga. Ua sili atu nei ona ou malamalama i le uiga o le Mataio 10:34-36. Sa lē o se filifiliga faigofie mo loʻu aiga le filifiliga na ou faia, auā e na o le toatasi laʻu tama tama, e lima tausaga, ma e pele ia i laua.’ E i ai lava le faamoemoe faapea o le leiloa o se auauafaatasiga faapea o le a pāʻia ai loto o mātua, e pei ona sa oo ia Makerita. A e sa tumau pea ona fesoasoani atili ia Laurie le aʻoaʻiga na aafia ai: ‘Ua ou toe alu nei i le faiva i le fanua. Ua malolosi foi loʻu aiga ma laʻu faaipoipoga ona o le suiga ua ou faia, ma ua faapena foi aʻu.’
25. O le ā le vaaiga sa i ai i se tagata na toe faaaʻeina e uiga i le aʻoaʻiga a le Atua?
25 Pe seʻi manatu foi i lagona o se tasi na faateaina a e ua toe faaaʻeina. Na tusi mai Sandi e faapea: ‘Ou te fia faafetai tele atu ona o mataupu aogā ma e faatonu ai [e pei ona taʻua i luga] i le aʻoaʻia ma le faateaina. Ua ou fiafia ona o le alofa tele o Ieova i ona tagata ua iloa ai o loo tausia pea le mamā o lana faalapotopotoga. O mea e foliga mai e oona i tagata i fafo, o mea na e tatau ma o ni mea agaalofa moni ia e tatau ona faia. Ou te matuā loto faafetai ona o lo tatou Tamā faalelagi o se Atua alofa ma faamagalo.’
26. O le ā le fua o le amiotonu e mafai ona iʻu i ai pe a talia aʻoaʻiga? (Salamo 94:10,12)
26 O lea, o lo tatou Atua o lē e finagalo ina ia faateaeseina le tagata faimea sese lē salamō mai le faapotopotoga, ua ia faaalia mai foi ma le alofa faapena e mafai ona toe faaaʻeina i le faapotopotoga se tagata agasala pe afai e salamō ma liliu mai. (O se tagata foi ua taofia lona toe auaufaatasi ma le faapotopotoga e faapena foi ona mafai ona toe talosagaina e avea o ia o se vaega o le faapotopotoga.) A mavae lena, o i inā o le a mafai ai ona faamafanafanaina o ia e Kerisiano o ē o le a faaalia lo latou alofa mo ia. (2 Korinito 2:5-11; 7:8-13) E moni lava, e pei ona tusia e Paulo: “O aʻoaʻiga uma foi a o i ai, e le manatu i ai o se mea e olioli ai, a o le mea e faanoanoa ai; a e mulimuli ane e fua mai ai le fua o le filemu ia i latou ua aʻoaʻoina ai, ua taʻua o le amiotonu.”—Eperu 12:11 NW.
[Faaopoopoga i lalo]
a I inei sa faaaogā ai e Ioane le upu khaiʻro, sa o se ofo alofa e pei o le “manuia le aso” po o le “talofa.” (Galuega 15:23; Mataio 28:9) Na te leʻi faaaogāina le upu a.spaʻzo.mai (e pei ona i ai i le 2 Ioane fuaiupu e 13), o lona uiga “o le opoopo i lima, o loo faafeiloai, afio mai” ma atonu a faatatauina i se feiloaiga e sili ona mafana, e oo lava foi ina tago atu fusi mai. (Luka 10:4; 11:43; Galuega 20:1, 37; 1 Tesalonia 5:26) O lea, o le faasinoga i le 2 Ioane 11 o lona uiga e lē tatau ona fai atu i tagata faapena “talofa.”—Tagai i Le Olomatamata faa-Peretania o Iulai 15, 1985, itulau e 31.
b Mo se talanoaga a se tasi o se aiga ua faateaina, tagai i The Watchtower o Setema 15, 1981, itulau e 26-31. E mafai ona maua foi ona maua foi i Le Olomatamata o Iuni, 1982, itulau 19-24.
c 819 F.2d 875 (9th Cir. 1987).
d E ui lava ua aumaia e nisi tagata taitoatasi ni talosaga, a e leai lava se faamasinoga ua na avatu se iʻuga faasaga i Molimau a Ieova i lo latou faatinoina o le teena e faavae i le Tusi Paia.
Manatu ia Manatua
◻ I ā auala ua mafai ai ona avea le faateaina o se ituaiga o aʻoaʻiga?
◻ Ai se ā ua ese ai amioga a se Kerisiano agaʻi i tagata faateaina mai ana amioga agaʻi i tagata agasala o le lalolagi?
◻ O le ā le taʻiala faale-Tusi Paia e tatau ona teu i mafaufau e tusa lava po o se tasi o le aiga ua faateaina?
◻ O le ā le iʻuga na oo i ai se faamasinoga o tagi ona o se mataupu na tuuina atu e se tagata ua taofia lona auaufaatasi?
◻ O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i nisi o faamatalaga totino mai tagata e uiga i le faateaina?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 26]
“O le matuā momotuesea o i matou ma fesootaiga uma [ma loʻu uso faateaina] ma Makerita na tofotofoina ai lo matou faamaoni i le faatulagana a Ieova. Na aumaia ai i lea mea i lo matou aiga le avanoa e faaalia ai faapea matou te talitonu moni lava o auala o Ieova e sili ona lelei.”—Lineta.
[Pusa i le itulau 30]
O le Anatema—O ā Auga?
Na tusi se tusitala o tala faasolopito Egelani o Edward Gibbon e uiga i le alagātatau ma āuga o le faateaina e latalata atu i aso o le au aposetolo:
“O se aiā ua lē o toe taumatea a so o se sosaiete ina ia punitia i tua mai ana mafutaga ma maua ai aogā e tagata faapena mai ona sui e pei o le teena pe solia foi na tuutuuga ia ua uma ona faavaeina e maliega lautele . . . O iʻuga o le faateaeseina sa mo na o sina taimi i le uiga [faalelalolagi] faapea foi ma le faaleagaga. Sa mafai ona taofia mai le Kerisiano lea ua fai faasaga i ai le faaiʻuga mai i le faia o so o se vaega i le avatua o taulaga a ē amiotonu. Sa mafai ai ona soloia uma noataga faalotu ma faauooga totino.”